Hrvatska
Kolike su plaće u Hrvatskoj? Evo iznosa po zanimanjima, od krojača do direktora IT-a
U Hrvatskoj su iznosi plaća uvijek vruća tema, a naročito otkad je Vlada prošloga tjedna podigla osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika čime će one drastično porasti.
S druge strane, rastu i prosječne plaće, ali nimalo drastično i teško prateći rast cijena. Prema posljednjim objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, onima za svibanj, prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama isplaćena tog mjeseca bila je 1.324 eura.
Istodobno je medijalna plaća, što se smatra pouzdanijim podatkom, u svibnju iznosila 1.122 eura.
Prosječna plaća još daleko od pristojne
Ovih dana smo pisali o tome koliki bi iznos mjesečne plaće bio dovoljan za pristojan život u Hrvatskoj koji bi podrazumijevao da se s njome (ili s dvije takve za višečlanu obitelj) bez većih teškoća i stresa mogu podmiriti troškovi režija, stanarine ili stambenog kredita, hrane, odjeće, higijenskih potrepština, povremenih kulturnih i zabavnih sadržaja te bar jednog godišnjeg odmora izvan mjesta prebivališta.
Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić kazao nam je da bi iznos takve plaće u Hrvatskoj trebao biti 2.000 eura.
A kolike su prosječne plaće u Hrvatskoj? Plaforma za oglašavanje poslova Adorio analitički bilježi prosječne plaće u svim djelatnostima i po pojedinim zanimanjima. Iz svake djelatnost odabrali smo nekoliko zanimanja i njihove prosječne neto plaće na razini Hrvatske, uključujući najniže i najviše. Evo popisa…
ADMINISTRACIJA
Sudski zapisničar 827 eura
Administrator 962 eura
Bankovni službenik 1.097 eura
Asistent direktora 1.207 eura
Administrator baze podataka 1.351 euro
IT administrator 1.454 eura
EKONOMIJA-FINANCIJE-RAČUNOVODSTVO
Fakturist 959 eura
Knjigovođa 1.011 eura
Ekonomist 1.190 eura
Revizor 1.548 eura
Business analyst 1.715 eura
Finance Menager 2.019 eura
Direktor financija i računovodstva 2.469 eura
ELEKTROTEHNIKA – STROJARSTVO
Automehaničar 1.064 eura
Električar 1.102 eura
Inženjer strojarstva 1.530 eura
Inženjer elektrotehnike 1.541 euro
Inženjer za kontrolu kvalitete 1.679 eura
System Architect 2.459 eura
GRAĐEVINA
Tapetar 1.035 eura
Zidar 1.094 eura
Soboslikar 1.143 eura
Krovopokrivač 1.245 eura
Arhitekt 1.262 eura
Ineženjer građevinarstva 1.401 euro
Inženjer hidrogeologije 1.516 eura
Voditelj gradilišta 1.601 euro
INFORMATIKA
Web administrator 1.173 eura
Informatičar 1.211 eura
IT analitičar 1.709 eura
Voditelj IT projekata 1.866 eura
iOS Developer 2.130 eura
SAP Consultant 2.399 eura
Direktor IT poslova 3.152 eura
LJUDSKI RESURSI
Specijalist ljudskih resursa 1.261 euro
Recruiter 1.267 eura
Specijalist za edukaciju zaposlenika 1.525 eura
Voditelj ljudskih resursa 1.692 eura
HR Business Partner 1.895 eura
MARKETING
Social Media Manager 1.153 eura
Media planer 1.251 euro
Specijalist marketinga 1.369 eura
Event manager 1.388 eura
Brand manager 1.565 eura
Voditelj marketinga 1.676 eura
MEDICINA-FARMACIJA-ZDRAVSTVO
Njegovatelj 842 eura
Farmaceutski tehničar 990 eura
Medicinska sestra 1.166 eura
Veterinar 1.264 eura
Radiolog 1.406 eura
Stomatolog 1.525 eura
Farmaceut 1.719 eura
Liječnik 1.952 eura
MENADŽMENT
Voditelj trgovine 1.381 euro
Volditelj logistike 1.490 eura
Voditelj financija i računovodstva 1.663 eura
Voditelj marketinga 1.676 eura
Tehnički direktor 2.315 eura
Direktor 2.688 eura
NABAVA
Specijalist uvoza i izvoza 1.246 eura
Specijalist nabave 1.299
Voditelj nabave 1.511 eura
OBRAZOVANJE
Odgojitelj 1.022 eura
Učitelj 1.292 eura
Profesor 1.311 eura
Istraživač u znanosti 1.388 eura
Ravnatelj škole 1.858 eura
POLJOPRIVREDA
Poljoprivredni radnik 856 eura
Poljoprivredni tehničar 918 eura
Stočarski radnik 984 eura
Prehrambeni tehničar 1.003 eura
Inženjer agronomije 1.144 eura
Inženjer prehrambene tehnologije 1.265 eura
PRAVO
Sudski tumač 1.142 eura
Pravnik 1.349 eura
Odvjetnik 1.579 eura
PRODAJA
Trgovac u maloprodaji 838 eura
Blagajnik 920 eura
Prodajni savjetnik 935 eura
Operater u pozivnom centru 956 eura
Regionalni menadžer prodaje 1.958 eura
Direktor prodaje i marketinga 2.465 eura
Direktor prodaje 2.640 eura
PROIZVODNJA
Krojač 728 eura
Šivač 760 eura
Obućar 825 eura
Stolar 1.013 eura
CNC operater 1.077 eura
Voditelj proizvodnje 1.529 eura
Product Owner 2.141 eura
Direktor proizvodnje 2.624 eura
TRANSPORT
Instruktor vožnje 947 eura
Skladištar 950 eura
Dostavljač 956 eura
Taxi vozač 1.007 eura
Vozač autobusa 1.113 eura
Vozač E kategorije 1.386 eura
Voditelj logistike 1.490 eura
Direktor logistike 2.413 eura
TURIZAM-UGOSTITELJSTVO
Ugostiteljski radnik 924 eura
Slastičar 982 eura
Konobar 934 eura
Turistički djelatnik 1.040 eura
Kuhar 1.128 eura
Šanker 1.207 eura
Barista 1.319 eura
ZANAT-POMOĆNI POSLOVI
Čistačica 749 eura
Frizer 782 eura
Cvjećar 785 eura
Zaštitar 804 eura
Mesar 1.103 eura
Pizza majstor 1.170 eura
Građevinski radnik 1.224 eura
Aviomehaničar 1.396 eura
Detaljniji podaci o prosječnim plaćama mogu se vidjeti OVDJE.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




