Connect with us

Hrvatska

ISTRAŽIVANJE: Hrvati najviše štede u nekretninama i gotovini, te propuštaju zaraditi više na dionicama, investicijskim fondovima i obveznicama

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka

Zagreb, 19. srpnja 2024. – “Financijsko bogatstvo* hrvatskih građana raslo je znatno sporije u usporedbi s prosjekom istočne Europe i usklađeno je s globalnim stopama rasta. U posljednjih 20 godina financijsko bogatstvo Hrvatske raslo je po stopi od šest posto godišnje, dok je istočnoeuropski prosjek bio 10 posto. Ova velika razlika od četiri postotna boda djelomično bi mogla objasniti prilično jedinstvenu pojavu da je stvarna imovina hrvatskih kućanstava dvostruko veća od vrijednosti njihove financijske imovine”, komentirao je rezultate istraživanja bogatstva hrvatskih građana Krisztian Horvath, partner i direktor u Boston Consulting Groupu.

“Za usporedbu, u istočnoj Europi ta je razlika u prosjeku samo 1,3 puta veća u korist stvarne imovine**. Očekujemo da će se ova stopa rasta ubrzati u Hrvatskoj u sljedećih pet godina na sedam posto godišnje, dok za Istočnu Europu u cjelini očekujemo stopu rasta od osam posto”, ocijenio je Horvath.

Hrvatska se od Istočne Europe razlikuje i po sastavu svojeg financijskog bogatstva. U Hrvatskoj, udjel dugoročnijih instrumenata bogatstva kao što su životna osiguranja i mirovinske štednje čini znatno veći udjel (~40 posto) financijskog bogatstva nego u Istočnoj Europi u cjelini (31 posto). U BCG-u za Hrvatsku predviđaju rast ove kategorije, dok se očekuje da će ova komponenta bogatstva u Istočnoj Europi u najboljem slučaju stagnirati i globalno opadati.

Od 2018. do kraja 2023. godine u Hrvatskoj je financijsko bogatstvo građana raslo po godišnjoj stopi od 7,2 posto i doseglo blizu 0,1 bilijuna dolara. Hrvatska danas ima 2,1 posto financijskog bogatstva regije istočne Europe.

“Ako još detaljnije pogledamo sastav bogatstva, možemo uočiti potencijalni razlog sporijeg rasta financijskog bogatstva hrvatskih građana, kako je ranije spomenuto: udjel gotovine i depozita bio je mnogo veći u Hrvatskoj nego u Istočnoj Europi ili globalno. U međuvremenu, obveznice, investicijski fondovi i dionice, koje bi dugoročno mogle generirati veće prinose za investitore od gotovine, puno su manje prisutne u portfeljima građana RH”, kaže Horvath. Ti imovinski razredi, s njihovim kombiniranim udjelom od 22 posto, tek su malo viši od polovice istočnoeuropskog prosjeka.

“Zanimljivo je da u isto vrijeme Hrvatska pokazuje jednu od primjerenijih raspodjela bogatstva unutar svojeg društva u Istočnoj Europi. Ljudi s manje od 250 tisuća USD posjeduju 72 posto ukupnog bogatstva, znatno više nego u Istočnoj Europi (42 posto) ili globalno (30 posto). Iako vidimo sporo smanjenje tog broja, spuštajući se s 75 posto u 2019., još uvijek u Hrvatskoj vidimo manju koncentraciju bogatstva nego drugdje”, komentira Horvath. To je posebno istinito za segment super bogatih, koji su ljudi koji posjeduju više od 100 milijuna USD. Taj sloj posjeduje samo 3 posto ukupnog bogatstva, što je mnogo manje od globalnih 14 posto. Valja napomenuti da Istočna Europa pokazuje zanimljiv uzorak s 32 posto u vlasništvu super bogatih, ali taj broj iskrivljuje Rusija.

BCG očekuje da će u Hrvatskoj rasti broj potencijalnih klijenata privatnog bankarstva, jer bi broj ljudi s bogatstvom iznad 250 tisuća USD do 2028. mogao porasti za 50 posto.

Što se globalnih rezultata istraživanja financijskog bogatstva tiče, ono je u 2023. godini zabilježilo značajan oporavak od 4,3 posto, nakon teške 2022. godine. Veći dio rasta bio je posljedica oporavka na financijskom tržištu, budući da je financijsko bogatstvo—podskup globalnog neto bogatstva—poraslo za gotovo sedam posto, nakon pada od 4 posto u 2022. U sljedećih pet godina stvorit će se procijenjenih 92 bilijuna dolara financijskog bogatstva.

“Da bi iskoristili rast globalnog bogatstva, akteri u industriji, među ostalima, morat će postaviti jasnu strategiju digitalne transformacije i iskoristiti GenAI za upravljanje troškovima i poboljšanje iskustva klijenata”, rekao je Michael Kahlich, izvršni direktor i partner u BCG-u i suautor izvješća.

Financijski trendovi bogatstva po regijama

Financijsko bogatstvo u Sjevernoj Americi i Zapadnoj Europi oporavilo se 2023. godine. Podržano snažnim tržištima dionica, Sjeverna Amerika bila je među najbrže rastućim regijama, s više od 50 posto svog novog financijskog bogatstva u 2023. Oporavak nije bio tako snažan u Zapadnoj Europi, gdje je financijsko bogatstvo poraslo za 4,4 posto.

Iako je financijsko bogatstvo u azijsko-pacifičkoj regiji poraslo za samo 5,1 posto u 2023., uglavnom zbog usporavanja stvaranja bogatstva u Kini, u BCG-u očekuju značajan porast do 2028., pri čemu će regija vjerojatno doprinijeti gotovo 30 posto novog financijskog bogatstva do 2028. Osim Kine, Indija je dobro pozicionirana kao pokretač većeg bogatstva, generirajući približno 590 milijardi dolara novog financijskog bogatstva u 2023., što je njezin najveći porast u povijesti.

Međunarodno bogatstvo poraslo je za 5,1 posto u 2023., na 13 bilijuna dolara, što je nešto jači broj od prošlogodišnjeg.

GenAI i budućnost upravljanja bogatstvom

Istraživanje BCG-a o GenAI u financijskim institucijama otkrilo je da među više od 60 velikih financijskih institucija—uključujući mnoge menadžere bogatstva i privatne banke—85 posto vjeruje da će GenAI biti visoko disruptivna i/ili transformativna sila. Ali iako svi o tome govore, mnogi akteri još uvijek oklijevaju djelovati, s 82 posto njih koji nemaju sveobuhvatnu, dugoročnu strategiju GenAI i kratkoročni plan implementacije.

“GenAI i drugi AI alati će prekinuti tradicionalne načine rada za menadžere bogatstva,” rekao je Akin Soysal, izvršni direktor i partner u BCG-u i suautor izvješća. Od stjecanja klijenata i njihovog uključivanja do usluga i kontinuirane podrške, postoji mnogo načina na koje će tehnologija racionalizirati operacije—također i u području usklađenosti—dok istovremeno poboljšava iskustvo kupaca. Izazov za menadžere bogatstva je znati gdje početi.

*Financijsko se bogatstvo definira kao ukupno bogatstvo iz kojeg su isključene nekretnine i dug, kod punoljetnih građana. Prema alokaciji, financijsko bogatstvo se dijeli u pet imovinskih klasa: gotovini i novac na računu, obveznice, dionice i udjele u investicijskim fondovima, životno osiguranje i mirovinsku štednju i drugo.

**Stvarna imovina obuhvaća nekretnine, dugotrajna potrošačka dobra, fizičko zlato i druge plemenite metale po tekućim cijenama.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu