ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Don Rudi Juras proslavio mladu misu u rodnoj župi Kali
Don Rudi Juras, mladomisnik Zadarske nadbiskupije, proslavio je svoju mladu misu u župnoj crkvi sv. Lovre u svom rodnom mjestu Kali na otoku Ugljanu, u subotu, 6. srpnja.

Slavlje mlade mise počelo je okupljanjem u obiteljskoj kući don Rudija gdje mu je njegova majka Karmela u vrtu kuće, pokraj Gospinog kipa, udijelila blagoslov. Odatle se uputila procesija svećenika i naroda prema župnoj crkvi sv. Lovre.
Na mladoj misi don Rudija propovijedao je don Josip Radić, voditelj javnog vjerničkog društva ‘Omnia Deo’, za vrijeme čije župničke službe u Kalima je don Rudi i osjetio poziv za svećeništvo. Don Josip je podsjetio kako je došao u Kali nakon 11 godina, sretan što opet vidi to „drago mjesto koje mu je ostalo u srcu i molitvama i što vidi draga lica ljudi, od zbora nadalje“.
„Na mladoj misi okupila nas je činjenica da je ovom zemljom hodao Bog. Našom prašnjavom zemljom hodala je druga božanska osoba. Bog je propovijedao i govorio čovječanstvu, Bog se utjelovio i učinio vidljivim čovječanstvu. Ta druga božanska osoba je u svojoj naravi vrhovni, vječni, istinski, jedini svećenik. Ali, Božja ideja je i to katoličku vjeru čini neusporedivom s ičim, da je taj Bog htio biti prisutan na zemlji kroz sakramentalnu stvarnost. Htio je ostati na zemlji. To je čudo nad čudima“, poručio je don Josip. Stvarnost Božje prisutnosti su euharistija, ispovijed po kojoj Bog s Neba oprašta čovjeku na zemlji.
„Bogu su zato potrebni ljudi. Bog je htio svećenike i svoje vrhovno, jedino, istinsko svećeništvo vršiti preko čovjeka. On, djelitelj milosti, htio je kroz sakramentalnu stvarnost biti stalno s nama. Jedan od ljudi, don Rudi, pristao je na suradnju s Bogom, pristao je biti poslužitelj milosti Božje na svijetu, među nama. Milost Božja je naklonost, pomoć, ali ne bilo kakva pomoć, nego naklonost živoga, jedinoga, pravoga, istinskog Boga. Njegova naklonost i pomoć potpuno je nezaslužena, nadnaravna. To nije pomoć nas slabih ljudi, nego nadnaravna pomoć živog Boga. To znači da se ona nigdje ne može kupiti, zaslužiti, zaraditi, iznuditi, nego je čisti dar – to je milost Božja, Božja naklonost“, poručio je don Josip, istaknuvši da se čovjeku ne može ništa bolje dogoditi nego da svemogući Bog pogleda na čovjeka, na nas ljude.

Benedikt XVI. je rekao: „Milost je biti pogledan od Boga, dotaknut njegovom ljubavlju“. „Don Rudi je pogledan od Boga i dotaknut njegovom ljubavlju. Milost je najveći dar od Boga. Milost je naša nutarnja naklonost da činimo dobro, prirodno utkana u ljude. Milost nas usmjerava da u nekoj situaciji izaberemo dobro. Božja milost nas potiče da odlučujemo da idemo prema Nebu, ne prema propasti“, potaknuo je don Josip, istaknuvši da Božja milost ne prisiljava, nego traži ljudski, slobodni ‘Da’.
„Milost je Božje sebedarivanje čovjeku. Ako čovjek prihvaća tu Božju ljubav, naklonost i sklonost, čovjek sigurno kreće prema Nebu, unatoč poteškoćama. Milost Božja nas ne vodi najlakšim putem, nego Božjim putem koji vodi u Nebo. Ako je čovjek prihvaća, ako stavlja sakramente i molitvu na prvo mjesto, ako živi evanđelje ljubavi, preobražavat će se u anđela u ljudskom obliku“, poručio je don Josip, rekavši da je don Rudi odgovorio na Božju milost.
„Don Rudi je povjerovao Bogu. To je najveći dar. Vjera je Božje svjetlo u našem životu i o našem životu. Ne možemo znati istinu o našem životu bez vjere. Vjera je božansko svjetlo koje prozračuje cijeli naš život. Razumom možemo doseći do ruba života, do smrti. Razumom ne možemo znati što je vječno, što se proteže iza i ispred nas. Vjera nam prosijava što je bilo prije nas i što će biti poslije nas“, rekao je don Josip, naglasivši da je vjera najviša spoznaja koju čovjek može imati.
Don Rudi je primio dar vjere i odlučio se za svećenički poziv. „Vjera se ne temelji na uvidu u stvari, na očiglednosti, kao razumska spoznaja, na očevidu ljudskim razumom, empirijskom uvidu. Vjera je spoznaja najvišeg stupnja koja se prima po ljubavi i povjerenju u božansku osobu. Ta nadnaravna spoznaja prosvjetljuje naš razum, rasvjetljuje našu pamet, da ne idemo stranputicom; ona ražaruje naše srce, učvršćuje našu volju na putu dobra. Tješi nas u trenucima bolesti, patnje i nepravde. To je čudesni Božji dar“, poručio je don Josip.

Radić je potaknuo don Rudija da živi u svijesti da je stan Božji, jer čovjek u svom tijelu nosi Božjeg duha; da bude svjestan da je svećenik najveće žrtve ljubavi u ljudskoj povijesti, neusporedive s ičim.
„Don Rudi je svećenik Isusa Krista koji je jedina istinska, prava žrtva, koji je svećenik, žrtva i oltar. Nemoguće je biti svećenik, bez spremnosti unaprijed da budeš svakovrsna žrtva. Da budeš spreman odricati se svega što te udaljuje od Boga“, upozorio je don Josip, rekavši da je kršćanski život odricanje od onoga što svijet pruža, a protivno je evanđelju. Duh svijeta je protivan duhu evanđelja i čovjek je pozvan odbacivati sve što ga udaljuje od Boga.
„Svećenik to mora činiti na poseban način, biti žrtva ljubavi na spasenje drugih. Svećenik je pozvan živjeti kreposno, da bi njegov život bio plodniji za evanđelje. Potrebna je veličina svećenika u njegovoj ljubavi prema Bogu i čovjeku. Na tom putu prati ga ljubav vjernika“, rekao je don Josip, dodavši da je i on kao svećenik u Kalima iskusio ljubav vjernika i Bogu zahvaljuje za to.
Potaknuvši na molitvu neka Bog podari don Rudiju da živi kreposno, don Josip je naglasio: „Euharistija ne ovisi o tome kako svećenik živi. Bog će doći svima, bez obzira kako se svećenici ponašaju i što rade. Pretvorba će se dogoditi i Bog će doći. Ali, plodnost euharistije ovisi o našoj dispoziciji. Rezultat plodnosti euharistije će biti različit kod ljudi. Isti Bog će doći, ali plod euharistije će biti različit s obzirom na našu ljubav, vjeru, poniznost, dobrotu i sebedarje. Svećeničko ponašanje ne utječe na valjanost sakramenta, ali itekako utječe na dispoziciju ljudi kojima Bog dolazi, kaže Ivan Pavao II.“, poručio je don Josip.
Poželio je da don Rudi živi za Boga i ljude, a ljubav će ga pritom snažiti, voditi i činiti sretnijim, iako neće uvijek biti lako.

Zahvala mladomisnika Jurasa
Na kraju mise, don Rudi je uputio zahvalni govor. Zahvalio je Bogu na darovima života i svećeništva, rekavši da nikad prije nije bio pomišljao da će biti svećenik. Zahvalio je roditeljima, pokojnom ocu Jadranu i majci Karmeli na daru života i na svemu što su učinili za njega. „Nije im bilo lako kad sam odgovorio na Božji poziv i krenuo za svećenika jer ostali su sami, stariji ljudi i narušenog zdravlja, ali nisu mi zatvorili vrata i imao sam njihovu podršku.
Otac je svim srcem htio doživjeti moju mladu misu i stalno je pitao liječnike hoće li njegovo srce izdržati do moje mlade mise. Eto, njegovo srce nije izdržalo, ali je najvažnije da je preminuo okrijepljen sakramentima. Iako ima zdravstvenih problema, moja majka se svim srcem dala u organizaciju moje mlade mise i svim događanjima koji su joj prethodili“, rekao je don Rudi u zahvalnosti roditeljima.
Zahvalio je bratu Stipi i njegovoj supruzi Violeti, brojnoj rodbini, istaknuvši da se njegov bratić Jure sasvim dao u organizaciju mlade mise i popratnih događaja s prijateljima. Zahvalio je umirovljenom zadarskom nadbiskupu Želimiru Puljiću koji ga je primio kao svećeničkog kandidata i bogoslova i zadarskom nadbiskupu Milanu Zgrabliću koji ga je zaredio za svećenika i na ukazanom povjerenju.
Zahvalio je bivšim kaljskim župnicima: don Šimi Periću, pokojnom don Emilu Bilaveru koji mu je udijelio sakramente kršćanske inicijacije, don Marku Lončaru i don Jerolimu Lenkiću. Osobito je zahvalio sadašnjem kaljskom župniku Marku Vujasinu na otvorenosti u organizaciji mlade mise.

„Kad sam došao na prvu godinu bogoslovije, ti si bio na petoj, završnoj godini i tada nisam mogao ni zamisliti da ćeš mi tako brzo doći za župnika, a pogotovo da ćeš kao župnik biti uključen u organizaciju moje mlade mise. Mlada misa je uvijek velika radost za župu, ali na župniku je velika odgovornost oko organizacije, a ti si, don Marko, za sve potrebno bio otvoren. Od srca ti hvala“, rekao je don Rudi u obraćanju kaljskom župniku Vujasinu.
Zahvalio je don Mariju Akrapu, dugogodišnjem župniku i mentoru na đakonskoj godini u zadarskoj župi bl. Alojzija Stepinca, na svemu što je za njega učinio. Mladomisnik je zahvalio svim svećenicima koji su došli na slavlje njegove mlade mise, među njima i don Anti Soriću, generalnom vikaru Zadarske nadbiskupije te subraći mladomisnicima, Antoniju Oltranu i Tinu Vidovu, koji je drugi ovogodišnji kaljski mladomisnik.
Potaknuvši na molitvu za svećenička zvanja, zahvalio je i svećenicima koji su kaljskog podrijetla: Slavku Ivošu, Tomislavu Končuratu, Josipu Kolegi i fra Ediju Ricovu koji djeluje u samostanu sv. Mihovila u Zadru gdje revno ispovijeda.
Zahvalio je odgojiteljima, učiteljima i profesorima, odgojiteljima kroz svećeničku formaciju koju je prošao u tri formacijske kuće: u zadarskom sjemeništu ‘Zmajević’ na pripravnoj svećeničkoj godini, na bogosloviji na Jordanovcu u Zagrebu pod vodstvom isusovaca i na Kaptolu u Zagrebu u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu. Teološki studij Juras je završio na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu, gdje je diplomirao 2023. godine. Zahvalio je bogoslovima, s. Antoneli, karmelićanki koja je s njim studirala i došla je na mladu misu, zadarskom sjemeništarcu, dvojici bogoslova i ministrantima.

Zahvalio je kaljskom zboru mladih i zboru odraslih koji su pjesmom animirali slavlje, Gospinoj skuli, bratovštini čiji je član, a djeluje više od 400 godina, čiji članovi brinu za uređenje crkve. Zahvalio je donatorima koji su mu pomogli u organizaciji mlade mise: Općini Kali, poduzeću Marina njiva, Ribarskom obrtu Mišlov, Draganu Gobinu, obrtu Tuljan, obitelji Nevena Mišlova, obrtima Mrotine i Marine te Božidaru Blaslovu.
Zahvalio je svima koji su mu pomagali molitveno i materijalno, župama Preko i Sutomišćica-Poljana te njihovom župniku i dekanu don Filipu Kucelinu. „Te župe redovno prikupljaju sredstva za duhovna zvanja i više puta su iskazali materijalnu i molitvenu podršku. Hvala mještanima što su se iskazali u organizaciji svih događanja oko mlade mise, ženama koje su neumorno pekle fritule, kolače i koje su posluživale, djelatnicima restorana Pescatore. Hvala svim ljudima s kojima sam bio povezan u životu. Obećavam da ću moliti za sve vas, jer Gospodin želi da se svi zajedno s njim vječno družimo“, rekao je don Rudi u obraćanju prisutnima.

Zahvalio je i svojoj duhovnoj obitelji, Javnom vjerničkom društvu Omnia Deo, čiji su kandidati, bogoslovi i svećenici, vjernici laici te otvorene i klauzurne časne sestre bili na mladoj misi. Među njima su i četiri časne sestre iz Kali, s. Skolastika i tri u klauzuri. „Moj vjerski život ne bi postojao bez zajednice. Moj svećenički poziv i svećeništvo ne bi postojali bez zajednice na čijem su čelu duhovni otac don Josip Radić i duhovna majka Jozefina Glasnović. Ne znam kako bih ja došao do zajednice, zajednica je došla k meni. Don Josip je 2005. godine došao u Kali s prvom braćom. Na nagovor moje mame Karmele, otišao sam na jednu nedjeljnu misu. Kad sam čuo don Josipovu propovijed, u meni se dogodio onaj klik i počeo sam ići u Crkvu, a kasnije sam počeo razmišljati o svećeničkom pozivu. To razmišljanje je trajalo dugo“, rekao je don Rudi, u zahvalnosti don Josipu i Jozefini Glasnović na „otvorenim i predanim srcima Bogu za Crkvu i duše“.
Rudi Juras rođen je 1. ožujka 1978. u Zadru, kao drugo dijete od oca Jadrana i majke Karmele rođ. Mujan. U šesnaestoj godini primio je sakramente kršćanske inicijacije u rodnoj župi sv. Lovre u Kalima. U Zadru je završio srednju strukovnu školu. Više godina bio je zaposlen u poduzeću koje se bavi marikulturom. Dolaskom don Josipa Radića za župnika u Kalima 2005., potaknut njegovim propovijedima, počeo se dublje zanimati za vjeru i intenzivnije razmišljati o svom životnom zvanju. Ušao je u molitvenu zajednicu Euharistijskog Srca Isusova i Marijina koju je don Josip osnovao u Kalima. Nakon nekog vremena, u njemu je sazrjela odluka o svećeničkom pozivu. Počekom 2019. postao je član Javnog vjerničkog društva Omnia Deo.
Ines Grbić




















Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
NOĆ ISTRAŽIVAČA 2026.: Novi kampus 25.9.2026. od 17:00 do 22:00. Donosimo program…
U ovogodišnjoj Noći istraživača 2026. najmlađe posjetitelje očekuje posebno bogat i uzbudljiv program ispunjen pokusima, igrama i istraživačkim izazovima. Djeca će se moći okušati u BattleBot robotskim izazovima, promatrati kako crta robotska ruka, upoznati različite robotičke setove te uz pomoć instruktora virtualno upravljati letjelicom u simulatoru letenja.
Ljubitelji svemira moći će promatrati Sunce, Mjesec i druge vidljive objekte na nebu kroz teleskope, dok će mali istraživači prirode otkrivati tragove životinja, istraživati morska staništa, slušati neobične zvukove iz morskih dubina i zaviriti u svijet koji nije vidljiv golim okom.
Posebno će atraktivni biti znanstveni pokusi u kojima će djeca sama izazvati erupciju malog vulkana, izraditi lava lampu, promatrati dugine boje u mlijeku te otkriti kako se iz banane može izdvojiti DNA. Očekuju ih i istraživanje uzoraka pod mikroskopom, izrada vlastitog filtra za vodu te brojne druge aktivnosti koje spajaju znanost, kreativnost i zabavu.
Posjetitelji će izbliza moći razgledati vatrogasna vozila i opremu, upoznati se s radom policije i kriminalističke tehnike te istražiti opremu koja se upotrebljava u speleologiji. Oni nešto hrabriji moći će se okušati u speleološkom izazovu, a svi zainteresirani na medicinskim će lutkama moći naučiti osnovne postupke oživljavanja.
Djeca će tako tijekom cijele večeri moći istraživati, postavljati pitanja, izvoditi pokuse i nakratko postati pravi mali znanstvenici.
Uz brojne znanstvene i istraživačke sadržaje, posjetitelje očekuje i raznovrstan izvedbeni program. Na pozornici će se predstaviti Udruga za kulturu i umjetnost u pokretu In Flux, Studio 8, Sportsko-plesni klub Bellus, Glazbena škola Blagoja Berse, OŠ Filip i Jakov, Plesna grupa Gesta te Glazbeni studio Libreto.
Poseban trenutak programa bit će atraktivan prelet Krila Oluje, a večer ćemo zaključiti tombolom. Pozivamo sve posjetitelje da podrže naše izvođače i zajedno s nama uživaju u večeri znanosti, glazbe, plesa i zabave!
ZADAR / ŽUPANIJA
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak 5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!
„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.
Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.
Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.
Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju:



















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.




