Hrvatska
Porasla neto imovina obveznih mirovinskih fondova
Neto imovina obveznih mirovinskih fondova (OMF) na kraju svibnja ove godine iznosila je 21,4 milijarde eura, što je za 230,6 milijuna eura ili 1,1 posto više u odnosu na prethodni mjesec, pokazuje mjesečno izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).
OMF-ovi su krajem svibnja ukupno imali 2.272.137 članova, odnosno 3.869 članova ili 0,17 posto više u odnosu na travanj. U svibnju su OMF-ovi zabilježili 5.919 novih članova, pri čemu ih je veliku većinu, 97,5 posto, automatizmom rasporedio Regos (Središnji registar osiguranika).
Zbog odlaska u mirovinu ili smrti, u svibnju je prestalo je članstvo za 2.056 osiguranika.
U svibnju su ukupni neto doprinosi uplaćeni u obvezne mirovinske fondove iznosili 127,3 milijuna eura, a ukupni iznosi isplata po zatvaranju osobnih računa iz svih OMF-ova 37 milijuna eura ili 11,9 milijuna eura više u odnosu na prethodni mjesec.
Po podacima Hanfe, nominalni mjesečni prinosi Mirexa na kraju svibnja za A kategoriju iznosili su 1,3 posto, za B kategoriju 0,7 posto, a za C kategoriju 0,4 posto. Godišnji prinosi također su imali pozitivni predznak u sve tri kategorije – u kategoriji A je zabilježen rast od 13,9 posto, u kategoriji B za 10,1 posto, a u kategoriji C za 3,9 posto. I anualizirani prinosi Mirexa od početka rada OMF-ova su u plusu, a za Mirex A iznose 7,4 posto, za Mirex B 5,3 posto i za Mirex C 3,3 posto, naveli su iz Hanfe.
Obveznice su na kraju svibnja i dalje bile dominantan oblik ulaganja u strukturi OMF-ova, s 13,2 milijarde eura i udjelom od 61,7 posto, pri čemu se taj udjel povećao za 0,1 postotni bod na mjesečnoj razini.
Istovremeno, za 0,1 postotni bod smanjila se zastupljenost ulaganja u dionice u imovini OMF-ova, te su ona krajem svibnja iznosila 4,9 milijardi eura, odnosno 23,1 posto imovine OMF-ova.
Od ostalih oblika ulaganja najzastupljenija su ulaganja u investicijske fondove, s 2,2 milijarde eura i udjelom od 10,2 posto na razini svih obveznih mirovinskih fondova, podaci su Hanfe za drugi stup mirovinske štednje (individualna kapitalizirana štednja).
Neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova veća za 12 milijuna eura
Na kraju svibnja u Hrvatskoj je poslovalo i osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ODMF), koji su imali 404.866 članova te 21 zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond (ZDMF), s 48.980 članova.
Ukupne mjesečne uplate u dobrovoljne mirovinske fondove (DMF) iznosile su 9,5 milijuna eura, a ukupne mjesečne isplate 4,5 milijuna eura.
Neto imovina DMF-ova u svibnju je tako iznosila 1,3 milijarde eura, što je za 12 milijuna eura ili 0,9 posto više na mjesečnoj razini.
I kod ulaganja DMF-ova najveći dio portfelja čine obveznice, s udjelom od 55,4 posto u ukupnoj neto imovini, zatim dionice s 25,9 posto te investicijski fondovi s 10,1 posto.
Iz Hanfe su između ostalog izvijestili i da je ukupna neto imovina 111 UCITS fondova (otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom), koliko ih je u svibnju poslovalo u Hrvatskoj, krajem mjeseca iznosila 2,7 milijardi eura te je bila za 61,5 milijuna eura ili 2,4 posto veća nego prethodni mjesec.
Neto imovina Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji na kraju petog ovogodišnjeg mjeseca iznosila je 168 milijuna eura, pri čemu je mjesečni prinos fonda iznosio 2,7 posto.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.
-
magazin4 dana prijeNajopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeProgram Muzeja antičkog stakla u Zadru za 21. NOĆ MUZEJA
-
Hrvatska4 dana prijeDIGITALNI ZDRAVSTVENI ASISTENT / Stiže ZdrAVKO. Bit će dostupan 24 sata dnevno, evo gdje ga pronaći i za što služi
-
Hrvatska4 dana prijeWWW.CROLIBERTAS.HR / Uskoro nova naplata cestarine, od danas dostupna web stranica sa svim informacijama






