Toplina je opasna po ljudsko tijelo te može pogoršati postojeće zdravstveno stanje, a u ekstremnijim slučajevima može dovesti do smrti.

Doktor Prabu Selvam iz Americares ističe kako s rastom temperatura raste opasnost od dehidracije. “Kada dođe do dehidracije, ljudsko srce i pluća moraju jače raditi kako bi kisik i krv došli organa” , komentirao je za CNN.

“Kada ljudi imaju kronične zdravstvene tegobe, onda se stres od vrućine doda na to te naša tijela jednostavno nemaju sposobnost nositi se s tim kao što bi zdrava osoba mogla”, ističe.

“Ljudi s bolešću jetre ili pluća u velikom su riziku”, rekao je Selvam. “Važno je napomenuti da su ljudi koji su socioekonomski ugroženi, bez smještaja, koji žive u javnim stanovima bez klima-uređaja i slično, izloženi najvećem riziku od vrućine – a onda među tim ljudima, svi koji imaju zdravstvenih problema su izloženi još većem riziku.”

Problemi s bubrezima

Nepoznavanje stanja vaših bubrega i visoke temperature mogu biti opasna kombinacija. Svatko s visokim krvnim tlakom ili dijabetesom je u opasnosti, jer su to dva vodeća uzroka zatajenja bubrega, prema CDC-u. Ostali uzroci bolesti bubrega uključuju pretilost, srčanu bolest, obiteljsku anamnezu, stariju dob, abnormalnu veličinu ili strukturu bubrega i duga povijest uzimanja lijekova protiv bolova.

Pijenje puno vode je ključno. Ako vježbate, radite vani ili provodite vrijeme na vrućini, pokušajte popiti jednu čašu vode svakih 15 do 20 minuta. Voda je najbolje piće za konzumaciju jer sok, kava i energetski napitci mogu biti prepuni šećera i kofeina. Ispijanje nekoliko energetskih pića dnevno može ubrzati otkucaje srca, dodatno opterećujući tijelo.

Za vrijeme velikih vrućina bitno je jesti i hranu koja može nadomjestiti elektrolite. Namirnice koje sadrže velike količine elektrolita poput fosfata, magnezija, kalija, klorida, kalcija i natrija uključuju avokado, banane i citrusno voće, brokulu, leće, gljive, orahe i sjemenke suncokreta ili bundeve.

Opasnosti za trudnice

Prema stručnjacima, trudnoća je opasno razdoblje za pregrijavanje tijela jer visoke temperature mogu naštetiti i majci i fetusu u razvoju. Trudnice imaju veću vjerojatnost da dehidriraju te se teže mogu rashladiti znojenjem jer pokušavaju rashladiti fetus, ali i vlastito tijelo.

Jedan od uzroka ranih kontrakcija je dehidracija, prema American Heart Association. Dehidracija također može povećati mogućnost napadaja, vrtoglavice i nesvjestice.

Pregrijavanje tijela je povezano s “promjenama u strukturi srca fetusa i defektima neuralne cijevi, što može rezultirati stanjima kao što je spina bifida”, navodi American Heart Association. Studija iz 2019. predviđa povećanje fetalnih srčanih mana između 2025. i 2035. zbog zagrijavanja planeta.

Utjecaj topline na kognitivne i mentalne sposobnosti

Toplina opterećuje i mozak, utječući na sposobnost razmišljanja, planiranja, pažnje i kontrole impulsa, kažu stručnjaci. Toplina uzrokuje ubrzani rad srca, krvni tlak može pasti, a mentalna obrada je oslabljena. Te promjene mogu ostati i nakon što se tijelo ohladi. Studije su otkrile da sposobnost rješavanja kognitivnih konflikata ostaje narušena – što može objasniti zašto se prepirke često razbuktaju kad je vruće.

Ljudi koji imaju poremećaje pažnje, anksioznost, depresiju i druga stanja mentalnog zdravlja mogu se teško nositi s toplinom.

Laksativi i diuretici također potiču dehidraciju. Beta-blokatori koji se koriste za abnormalne srčane ritmove mogu usporiti protok krvi u koži.

Ostali lijekovi koji povećavaju rizik od bolesti povezanih s vrućinom uključuju antipsihotike kao što su benzodiazepini, koji smanjuju napadaje i pomažu kod tjeskobe i grčenja mišića. Rizik se povećava i kod korisnika blokatora kalcijevih kanala koji se koriste za snižavanje krvnog tlaka te lijekovi za štitnjaču.

Utjecaj godina

S obzirom na dob, najveći rizik od vrućine imaju starije osobe, osobito one iznad 70 godina, te mala djeca. “Za starije pacijente koji su imali značajne zdravstvene probleme, samo nekoliko sati na temperaturama od 26°C ili više može biti dovoljno da ih dovede u značajnu toplinsku bolest kao što je toplinska iscrpljenost ili toplinski udar”, navodi Selvam.

Djeca mogu biti izložena većem riziku zbog svog okruženja, rekao je Selvam.

“Dok odrasli možda provode vrijeme u uredu tijekom dana, od djece se očekuje da budu fizički aktivnija, čak i da izlaze van unatoč vrućini”, kaže. “Tijekom nastave, djeca možda nemaju pristup piću redovito, osim ako im to učitelji ne dopuste.”

Bez obzira na dob, oni koji se pretjerano naprežu na vrućini izloženi su većem riziku, dodao je Selvam.