Sitnim i ne odveć ukusnim ranim trešnjama cijena se u svega nekoliko dana prepolovila. Dalmatinske, podravske, zagrebačke… na tržnicama su diljem Hrvatske s deset do 12 eura spuznule već i na šest eura/kg, dok krupnije koje su mahom uvoz iz Španjolske u metropoli koštaju 14-15 eura za kilogram.

“Ove su vam XXL, sočne su i u potpunosti su zavrijedile cijenu od 14 eura. Od ovih domaćih imate samo koštice”, hvalio je svoju uvoznu trešnju prodavač u Utrini u Zagrebu.

No kupci su jučer, vjerojatno i zbog kiše zaobilazili i tržnice – i trešnje oko kojih se svake godine lome koplja jesu li precijenjene. Ove velike uvozne koštaju koliko i tri kilograma pilećih bataka i zabataka ili pak koliko i kila i pol solidnog junećeg ili dvije kile svinjskog buta u obližnjim mesnicama, dok domaće po cijeni pariraju jagodi purgerici ili vrgoračkoj jagodi, prenosi Večernji list.

“Neće koštati manje od deset eura”

Prve prave, krupne i sočne trešnje, na tržnice bi pak, doznajemo, mogle bi stizati od nedjelje posluži li vrijeme, no sigurno neće koštati manje od deset eura. Dapače, bit će i koji euro skuplje nego lani, procjenjuje predsjednik Udruge ZG trešnja Zlatan Kljaković Gašpić, čiji OPG s berbom na tri ha najmodernijih nasada (1600 stabala) u Majkovcu pokraj Sv. Helene kreće u ovu subotu. Točnije, “ako što ostane nakon ovih kišurina koje će pospješiti i njihovo pucanje”, dodaje.

“Očekujem rodnu berbu. No u pojedinim dijelovima Zagreba velike su štete u voćnjacima od mraza, primjerice, u Demerju. Kaštele su “izgorjele” – zbog lošeg vremena nije došlo ni do oprašivanja trešanja, a u Slavoniji su od mraza stradale ne samo trešnje nego i drugo voće, a i Istra je podbacila”, objašnjava Kljaković Gašpić te ocjenjuje kako je ova godina lošija za trešnje od lanjske za 50-60 posto, a i dalje je problem tko će ih brati.

Trešanja nedostaje svuda u Europi

“Kilogram trešanja kod mene košta 1 euro. Već sada su krupne, promjera oko 3 cm i bude li sunca, sutra i prekosutra će još dobiti i na slatkoći. No neće ih biti na štandovima u Zagrebu za što se “pobrinuo” Grad koji svoje proizvođače smatra “kulacima” te je toliko povisio najam na gradskim punktovima da im se prodaja više ne isplati. I te kako je vidljivo da zadnjih nekoliko godina u Zagrebu nestaju štandovi s jagodama i trešnjama. Jagoda je lani i posađeno 50 posto manje jer je zbog visokih naknada za korištenje lokacija, za koje se sada licitira, prekinut lanac ‘mali proizvođač – kupac’, a upravo se zbog toga gradska proizvodnja i bila razvila”, tvrdi Kljaković Gašpić te dodaje kako je prije nove gradske vlasti samo s jagodama godišnje bilo po 90-100 štandova i 10-15 s trešnjama, a lani 32 s jagodama i tri s trešnjama. Koliko će ih biti ove sezone tek će se vidjeti kad krene berba – a i ona je, kao i ostale kulture uranila za nekoliko tjedana.

“Lanjska je sezona počela sa španjolskom trešnjom za 29 eura/kg, a zadržala se na osam do 12 ovisno o kvaliteti. Domaća je počela s 15-16, te završila s osam do deset eura, a zna li se kako ove godine berači traže i osam do devet eura po satu, i za to vrijeme uberu svega četiri umjesto 20 kg, ispada da kilogram u startu košta dva eura. Uopće se ne bojim da ne bih mogao sve prodati, nego tko će sve moje trešnje pobrati”, napominje on te poziva građane da i sami dođu u berbu za vlastite potrebe za osam eura/kg, minimalno deset kg po beraču. A trešanja nedostaje svuda u Europi. Španjolska rana tako se trenutačno u Bruxellesu prodaje za 35 eura, dodaje.

Stanko Barbarić iz Fragarije kaže kako su cijene trešanja na tržnicama stvar ponude i potražnje. A s poskupljenjem ili nedostatkom radne snage u Hrvatskoj cijene voća u radno intenzivnoj proizvodnji, trešanja, jagoda, malina i ostalog bobičastog voća, sve više će se izjednačavati s cijenama u okruženju. I on potvrđuje kako ovo nije dobra godina za koštičavo voće – za trešnju, a ni za šljivu, marelicu, breskvu…

Prve trešnje na tržnicama

“Mi smo u nasadima voća u Moslavini ove godine imali dva mraza i tuču, a tek smo ušli u peti mjesec. Vremenski ekstremi su sve izraženiji tako da svi očekuju prinose manje od godišnjeg prosjeka, a kod trešanja i pucanje plodova zbog kiša. Teško je zato spekulirati o cijenama, no mogle biti nešto više nego lani. U Europi trešnje i maline u normalnoj sezoni u maloprodaji koštaju između 10 i 18 eura. No uspoređujemo li cijene u Hrvatskoj u odnosu na zapadnu Europu još uvijek je velika razlika”,  tvrdi Barbarić.

Očekuje da će se prve trešnje u Hrvatskoj uglavnom prodavati po štandovima na tržnicama s obzirom na premale količine, a u trgovačkim se lancima mogu očekivati tek u drugoj polovici svibnja.

“U Hrvatskoj nema dovoljno proizvođača – ni velikih ni manjih koji su organizirani i mogu zadovoljiti potrebe neke trgovačke kuće”, kaže sugovornik.

Smatra kako bi se u Hrvatskoj trebalo znati koji su nam prioriteti u proizvodnji voća i povrća, makar i uz cijenu nekih značajnijih potpora kako bi se takva proizvodnja održala i kako bismo barem u nekim kulturama bili samodostatni. Brzo smo zaboravili koronu i kako je bilo kad su svi opskrbni lanci stajali, upozorio je.