Hrvatska
Mirovine prvi put premašile 500 eura, ali neće ostati na tome
U travnju su umirovljenici dobili 4,19 posto veće mirovine zbog siječanskog usklađivanja po rastu potrošačkih cijena i plaća.
No, u realitetu su one veće za 4,16 posto jer se trenutna vrijednost mirovine ne računa na četiri, već na dvije decimale, piše Mirovina.hr.
Tako je mirovina po prvi put prešla 500 eura i sada za svih 1.227.689 korisnika, među kojima ima i onih po posebnim propisima, iznosi 513 eura. Vrijednost mirovine po godini radnog staža iznosi 12,26 eura.
Ako usporedimo s ožujkom, prosječna mirovina rasla je za 18 eura. S obzirom na to rastao je i udio mirovine u prosječnoj plaći s 44,9 na 46,3 posto. Radi se o najvećem udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći u posljednjih osam godina.
No ne treba očekivati da će ostati na tome. Prosječna plaća za veljaču iznosi 1248 eura, pokazuju podaci DZS-a. Prosječna plaća za ožujak vjerojatno će biti veća zbog rasta plaća u državnim i javnim službama pa je u stvarnosti udio mirovine u prosječnog plaću manji od navedenog. Službeni podaci to će osvijetliti tek u svibnju.
Također, povećanje od 18 eura “sažvakala” je inflacija. Naime, od 1. siječnja mirovine se usklađuju prema promjenama indeksa cijena i plaća u drugoj polovici prethodne godine, a u odnosu na prvo lanjsko polugodište. S obzirom da je isplata u travnju, umirovljenicima ta razlika kasni devet mjeseci. Potonje je razlog zbog kojeg umirovljenici traže da se mirovine usklađuju tri do četiri puta godišnje.
Starosne mirovine prima više od polovice umirovljenika. Njih 520.820 je s prosjekom primanja od 581 eura bez isplata u inozemstvo. Dodatnih 176.580 ljudi je u prijevremenoj starosnoj mirovini te primaju 531 euro mjesečno. Prijevremenu mirovinu zbog stečaja poslodavca prima 379 umirovljenika.
Obiteljsku mirovinu prima 160.665 građana koji dobivaju 448 eura mjesečno, dok je u invalidskoj mirovini 87.849 ljudi koji primaju 390 eura mjesečno. Više od 99.600 umirovljenika uz osobnu mirovinu prima i dio obiteljske mirovine, a ukupna primanja iznose im prosječnih 605 eura, piše Mirovina.hr.
Najmanje mirovine prima ukupno 265.930 ljudi, a dobivaju isplate koje se računaju samo po godinama radnog staža. Takvi preživljavaju s tek 365 eura mjesečno. No HZMO navodi kako bi njihova mirovina izračunata na temelju plaća i radnog staža bila svega 246 eura.
Raste i broj korisnika takozvanih dvostupnih mirovina. Ukupno 17.000 ljudi iz prvog stupa dobiva 719 eura osnovne mirovine, na koju im se još pribraja i mirovina iz drugog mirovinskog stupa. Radi se uglavnom o umirovljenicima s većim mirovinama kojima se isplatilo uzeti sredstva iz drugog stupa. Njima su mirovine rasle i kroz povećanje dodatka, a ne samo usklađivanjem.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




