Hrvatska
Ovo su gradovi i općine koji dobivaju najviše pomoći iz državnog proračuna
Podaci Porezne uprave o financijskim transferima iz središnjeg proračuna općinama i gradovima pokazuju da sve više malih jedinica lokalne uprave i samouprave ovisi o pomoći države. Državne dotacije primaju četiri petine općina, dvije trećine gradova i većina županija.
Kako bi sve jedinice lokalne i područne samouprave osigurale dostatna sredstva za javne usluge, u Hrvatskoj postoji sustav koji obuhvaća transfere u obliku dijeljenja prihoda i dotacija općinama i gradovima s nedovoljnim financijskim kapacitetom.
Riječ je o sustavu fiskalnog izravnanja, pomoću kojeg se smanjuju nejednakosti i omogućuje da svi građani dobiju minimalan standard javnih usluga bez obzira na mjesto stanovanja.
Iznos državne pomoći ovisi o broju stanovnika i ostvarenim poreznim prihodima na njihovim područjima, piše tportal.
Sukladno Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 74 posto prihoda od poreza na dohodak raspodjeljuje se općinama, odnosno gradovima, 20 posto županijama, a preostalih šest posto odlazi za decentralizirane funkcije.
Sredstva fiskalnog izravnanja dodjeljuju se onima čiji je petogodišnji prosjek prihoda od poreza na dohodak po stanovniku manji od petogodišnjeg nacionalnog prosjeka. Sredstva fiskalnog izravnanja osiguravaju se u državnom proračunu, a iznos sredstava fiskalnog izravnanja za pojedinu općinu, grad i županiju utvrđuje ministar financija.
Za 2024. godinu referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za općine iznosi 447,75 eura, za gradove 453,27 eura, a za županije 64,58 eura po glavi stanovnika.
Jedinicama čiji su ostvareni porezni prihodi manji od navedenih vrijednosti razliku će pokriti država. Za ovu godinu utvrđen je ukupan iznos sredstava fiskalnog izravnanja od 265,4 milijuna eura.
Od 428 općina, njih čak 350 ili 81,8 posto prima financijsku pomoć države kroz sustav fiskalnog izravnanja. Više od milijun eura u 2024. dobit će 15 općina, a najveći iznos (1,7 milijuna eura) namijenjen je podravskoj Općini Pitomača. Najviše donacija ide osiromašenim slavonskim općinama u Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj i Osječko-baranjskoj županiji.
Općine s najvećim iznosom državne pomoći
Pitomača – 1.711.252 eura
Čepin – 1.477.527 eura
Ivankovo – 1.412.969 eura
Suhopolje – 1.361.481 eura
Đurđenovac – 1.264.249 eura
Sibinj – 1.188.454 eura
Trpinja – 1.146.799 eura
Erdut – 1.118.779 eura
Sunja – 1.105.460 eura
Staro Petrovo Selo – 1.079.356 eura
Od 128 gradova, njih 83 ili 64,8 posto prima novac iz državnog proračuna za fiskalno izravnanje. Najveću pomoć, od pet milijuna eura, primit će Vukovar, a među prvih pet još su dva velika slavonska centra – Đakovo i Slavonski Brod. Među velikim korisnicima pomoći je i Sinj, grad koji stanka Most ističe kao ogledni primjer ekonomskog procvata.
Gradovi s najvećim iznosom državne pomoći
Vukovar – 5.013.435 eura
Slavonski Brod – 4.412.008 eura
Đakovo – 3.906.302 eura
Sinj – 3.472.090 eura
Metković – 2.827.816 eura
Kaštela – 2.765.249 eura
Petrinja – 2.482.305 eura
Vinkovci – 2.366.143 eura
Knin – 2.183.406 eura
Kutina – 2.139.561
Među korisnicima državne pomoći je i većina županija. Bez državnih donacija funkcioniraju samo Zagrebačka i pet jadranskih županija, piše tportal.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže promjena vremena: Očekuje li nas bijeli Božić?
Danas će vrijeme biti s dva lica, sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti.
Anticiklona sa središtem nad srednjom Europom podržava stabilno vrijeme. Po visini se nastavlja pritjecanje toplog zraka sa sjevera Afrike koji se nad Sredozemnim morem puni vlagom te uz mirnu anticiklonu uzrokuje pojavu magle u prizemnim slojevima atmosfere. Debljina sloja magle varira od 200 do 350 metara te planinski krajevi vire kao otoci iznad jezera prizemne magle. Ciklonalni poremećaji s Atlantika premještaju se uz zapadnu obalu Europe prema sjeveru, a manja količina nestabilnog oceanskog zraka prodrla je nad zapadno Sredozemlje te se sporo premješta po osi sredozemnog mora prema istoku.
Promjena vremena uz naoblačenje
Očekujemo razvoj plitke ciklone na čijoj prednjoj strani južno i jugozapadno strujanje postupno donosi promjenu vremena uz naoblačenje, jugo i porast temperature. Nailaskom ciklone i promjenom cirkulacije vjetra te naoblačenjem magla se postupno razilazi i diže u nisku naoblaku, a jačanjem juga u ponedjeljak i utorak će se potpuno razići. Naoblačenje sa zapad povezano uz ciklonu na sredozemnom moru donijet će manje količine kiše uglavnom na Jadranu, Lici i Gorskom kotaru te sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti.
Prolazom kratkotrajne kišne epizode od četvrtka ponovno stabilizacija vremena uz promjenljivu naoblaku i slab sjeverac, a na Jadranu slaba do umjerena bura.
Prema sadašnjim prognostičkim materijalima Božić će biti zeleni, a tek pred Novu Godinu mala je vjerojatnost za slab ugriz zime.
Danas će vrijeme biti s dva lica, sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti. Temperature zraka na Jadranu oko 15, u unutrašnjosti u krajevima bez magle oko 12, a u predjelima s maglom oko 4C.
Sutra bez veće promjene osim pojave poledice mjestimice u unutrašnjosti kao posljedice razvedravanja tijekom noći. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od -4 do -1, na Jadranu oko 5. Najviše dnevne u krajevima s maglom oko 4, u planinskim krajevima ioko 8. Na Jadranu i uz Jadran najviše dnevne temperature oko 15. Poslijepodne i navečer prognoziramo naoblačenje za zapada i jugozapada te postupno razbijanje magle.
Hrvatska
Poskupljuje struja! Ovo su nove cijene
Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) donijela je nove odluke o iznosu tarifnih stavki za prijenos i distribuciju električne energije. Na snagu stupaju od 1. siječnja 2026.
Prema Zakonu o tržištu električne energije, HERA određuje visinu tarifnih stavki. Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije omogućila je operatorima sustava da za 2026. godinu zatraže povećanje cijena: Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) do 10 %, a HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS) do 15 %. Obje su tvrtke 30. rujna 2025. podnijele zahtjeve HERA-i u skladu s Uredbom i propisanim metodologijama.
HEP-ODS je zatražio maksimalno dopušteno povećanje od 15 %, a HOPS 10 %. HERA je oba prijedloga prihvatila.
“Naime, kao posljedica povećanja veleprodajnih cijena električne energije te poskupljena materijala i radova, znatno su porasli i troškovi operatora sustava. Dosadašnje tarife nisu dovoljne za pokrivanje priznatih troškova operatora sustava što može dovesti smanjenja potrebnih investicija u mrežu, kašnjenja u energetskoj tranziciji kao i u poteškoćama u obavljanju regulirane djelatnosti operatora sustava”, navela je HERA u priopćenju.
Koliko će porasti naknade za korisnike?
Primjenom novih tarifnih stavki, naknada za korištenje mreže povećat će se za sve kategorije potrošača i sve tarifne modele – u prosjeku za 13,5 %. Za prosječno kućanstvo iz tarifnog modela Bijeli s godišnjom potrošnjom od 3105 kWh, trošak naknade povećat će se s 5,34 c/kWh na 6,06 c/kWh, odnosno s 166 € godišnje na 188 € godišnje, što je 22 € više godišnje, odnosno oko 1,8 € mjesečno.
HERA je, uz tarife za potrošače, odredila i nove tarifne stavke za proizvođače električne energije koji imaju dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje. Oni su, prema Zakonu o tržištu električne energije, dužni plaćati naknadu za korištenje prijenosne ili distribucijske mreže za količinu energije koju predaju u sustav.
Proizvođači priključeni na prijenosnu mrežu plaćaju naknadu HOPS-u, a oni priključeni na distribucijsku mrežu plaćaju HEP-ODS-u. Naknada se odnosi isključivo na proizvođače koji posjeduju dozvolu HERA-e.
Ova nova tarifna stavka naziva se G-tarifa (od engl. generated), jer se primjenjuje na proizvedenu i u mrežu predanu električnu energiju. HOPS je predložio G-tarifu od 0,116 €/kW (0,39 €/MWh), dok je HEP-ODS predložio iznos od 0,142 €/kW (0,42 €/MWh). Oba iznosa su unutar ograničenja od 0,5 €/MWh propisanog europskom Uredbom 838/2010.
Hrvatska
PROGNOZA / Kakvo nas vrijeme očekuje za vikend?
Danas će vrijeme pod utjecajem polja visokog tlaka anticiklone biti stabilno. Na Jadranu uz Jadran te na planinama unutrašnjosti vedro uz slab sjeverac I sjeveroistočnjak.
Na sjevernom Jadranu u podvelebitskom primorju slaba bura mjestimice. U unutrašnjosti mjestimice gusta magla uz slabu do umjerenu rosulju.
Debljina sloja magle koja se nadvila nad unutrašnjost je oko 350 metara te su planinski vrhovi I obronci iznad sloja magle.
Najviše dnevne temperature u krajevima s maglom oko 5C. U gorju temperature zraka oko 8C, na Jadranu od 14 do 18 na krajnjem jugu Dalmacije.
Sutra u unutrašnjosti I dalje magla i niska naoblaka s mjestimičnom rosuljom. Jutarnje temperature u krajevima bez magle oko -2, a u predjelima s maglom oko 2C.
Najvišim dnevna neće prelaziti 6C u gorju i krajevima bez magle najviša dnevne temperatura oko 8C. Na Jadranu sunčano, jutarnje temperature oko 10, najviše dnevne od 15 do 18.







