Connect with us

Hrvatska

Ovo su gradovi i općine koji dobivaju najviše pomoći iz državnog proračuna

Objavljeno

-

Podaci Porezne uprave o financijskim transferima iz središnjeg proračuna općinama i gradovima pokazuju da sve više malih jedinica lokalne uprave i samouprave ovisi o pomoći države. Državne dotacije primaju četiri petine općina, dvije trećine gradova i većina županija.

Kako bi sve jedinice lokalne i područne samouprave osigurale dostatna sredstva za javne usluge, u Hrvatskoj postoji sustav koji obuhvaća transfere u obliku dijeljenja prihoda i dotacija općinama i gradovima s nedovoljnim financijskim kapacitetom.

Riječ je o sustavu fiskalnog izravnanja, pomoću kojeg se smanjuju nejednakosti i omogućuje da svi građani dobiju minimalan standard javnih usluga bez obzira na mjesto stanovanja.

Iznos državne pomoći ovisi o broju stanovnika i ostvarenim poreznim prihodima na njihovim područjima, piše tportal.

Sukladno Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 74 posto prihoda od poreza na dohodak raspodjeljuje se općinama, odnosno gradovima, 20 posto županijama, a preostalih šest posto odlazi za decentralizirane funkcije.

Sredstva fiskalnog izravnanja dodjeljuju se onima čiji je petogodišnji prosjek prihoda od poreza na dohodak po stanovniku manji od petogodišnjeg nacionalnog prosjeka. Sredstva fiskalnog izravnanja osiguravaju se u državnom proračunu, a iznos sredstava fiskalnog izravnanja za pojedinu općinu, grad i županiju utvrđuje ministar financija.

Za 2024. godinu referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za općine iznosi 447,75 eura, za gradove 453,27 eura, a za županije 64,58 eura po glavi stanovnika.

Jedinicama čiji su ostvareni porezni prihodi manji od navedenih vrijednosti razliku će pokriti država. Za ovu godinu utvrđen je ukupan iznos sredstava fiskalnog izravnanja od 265,4 milijuna eura.

Od 428 općina, njih čak 350 ili 81,8 posto prima financijsku pomoć države kroz sustav fiskalnog izravnanja. Više od milijun eura u 2024. dobit će 15 općina, a najveći iznos (1,7 milijuna eura) namijenjen je podravskoj Općini Pitomača. Najviše donacija ide osiromašenim slavonskim općinama u Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj i Osječko-baranjskoj županiji.

Općine s najvećim iznosom državne pomoći

Pitomača – 1.711.252 eura

Čepin – 1.477.527 eura

Ivankovo – 1.412.969 eura

Suhopolje – 1.361.481 eura

Đurđenovac – 1.264.249 eura

Sibinj – 1.188.454 eura

Trpinja – 1.146.799 eura

Erdut – 1.118.779 eura

Sunja – 1.105.460 eura

Staro Petrovo Selo – 1.079.356 eura

Od 128 gradova, njih 83 ili 64,8 posto prima novac iz državnog proračuna za fiskalno izravnanje. Najveću pomoć, od pet milijuna eura, primit će Vukovar, a među prvih pet još su dva velika slavonska centra – Đakovo i Slavonski Brod. Među velikim korisnicima pomoći je i Sinj, grad koji stanka Most ističe kao ogledni primjer ekonomskog procvata.

Gradovi s najvećim iznosom državne pomoći

Vukovar – 5.013.435 eura

Slavonski Brod – 4.412.008 eura

Đakovo – 3.906.302 eura

Sinj – 3.472.090 eura

Metković – 2.827.816 eura

Kaštela – 2.765.249 eura

Petrinja – 2.482.305 eura

Vinkovci – 2.366.143 eura

Knin – 2.183.406 eura

Kutina – 2.139.561

Među korisnicima državne pomoći je i većina županija. Bez državnih donacija funkcioniraju samo Zagrebačka i pet jadranskih županija, piše tportal.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Pogledajte koliko su plaće rasle u državnom, a koliko u privatnom sektoru

Objavljeno

-

By

Najnoviji statistički podaci pokazuju ubrzanje trenda rasta neto plaća pod snažnim utjecajem povišica u javnom i državnom sektoru.

Prosječna neto plaća isplaćena u travnju za ožujak iznosila je 1326 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U ožujku su na snagu stupila dogovorena povećanja plaća u državnom i javnom sektoru pa je zabilježen snažan skok na mjesečnoj razini. Prosječna plaća je u odnosu na veljaču ojačala 6,3 posto nominalno, odnosno 5,4 posto realno.

U početku godine značajan utjecaj na snažan rast prosječnih plaća imao je rekordan skok minimalne plaće, koja je najzastupljenija u industriji i osobnim uslugama, a novo ubrzanje rasta potaknuto je povišicama u državnom i javnom sektoru, prenosi tportal.

Nakon što je Vlada uoči izbora odobrila najveće povećanje plaća u povijesti, vrijedno 1,63 milijarde eura, djelatnosti u kojima prevladava država bilježe nekoliko puta veću godišnju stopu rasta u odnosu na djelatnosti u kojima dominira privatni sektor.

Najveći skok dogodio se u zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje je prosječna plaća korigirana za inflaciju uzletjela 33,9 posto, dosegnuvši 1771 euro. Za usporedbu, realne plaće u prerađivačkoj industriji i trgovini, djelatnostima koje zapošljavaju najviše ljudi, porasle su 7,2 posto (na 1175 eura), odnosno 9,1 posto (na 1164 eura).

S godišnjim realnim rastom od 28,8 posto, prosječna plaća u javnoj upravi i obrani popela se na 1682 eura. U obrazovanju je zabilježena nešto niža stopa rasta (23,1 posto), uz prosjek od 1492 eura.

Ako izdvojimo dobrostojeće branše financija i ICT industrije, veći dio privatnog sektora sada znatno zaostaje u primanjima u odnosu na nacionalni prosjek. U većini djelatnosti u kojima prevladavaju privatne tvrtke prosjek plaća kreće se između 1000 i 1200 eura.

Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za ožujak iznosila je 1086 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Popodne nas očekuje grmljavinsko nevrijeme. DHMZ izdao upozorenja, oglasila se i Civilna zaštita

Objavljeno

-

By

Nestabilno s kišom i vjetrom, a ponegdje i olujno nevrijeme s tučom, tako bi se najbolje moglo opisati vrijeme kakvo će u utorak biti u Hrvatskoj.

DHMZ je za zagrebačku regiju i za istok zemlje objavio narančasto upozorenje zbog mogućeg grmljavinskog nevremena, a i ostatak zemlje vjerojatno će biti izložen pljuskovima i grmljavini.

Upozorenje je stiglo i iz Ravnateljstva Civilne zaštite.

Pljuskove, grmljavinu i vjetar prognozirao je i meteorolog Bojan Lipovšćak.

“Glavnina nestabilne zračne mase nalazi se nad Istrom i sjevernim Jadranom. Prema mjerenjima mreže postaja pljusak.com od jutra je u Istri i na Kvarneru palo od 20 do 30 litara kiše na četvorni metar. Nad sjevernim Jadranom je pojačana grmljavinska aktivnost, linija nestabilnosti proteže se od Istre do obale Italije i premješta se prema srednjoj Dalmaciji, brzina premještanja je oko 45 km/h. Prema Slavoniji i Baranji premješta se oblačni sustav koji se brzo razvija nad planinama Bosne i Hercegovine. Grmljavinske aktivnosti bez značajnijih oborina ima i u Podravini”, kaže naš meteorolog Bojan Lipovšćak.

Što se tiče vremena u srijedu, DHMZ prognozira da će u većini krajeva biti djelomice sunčano, ali i dalje ne posve stabilno. Mjestimice malo kiše i pljuskovi s grmljavinom, osobito poslijepodne u unutrašnjosti, a navečer i na sjevernom Jadranu. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i zapadni. Najniža jutarnja temperatura od 11 do 16, na obali i otocima između 15 i 19 °C. Najviša dnevna većinom između 20 i 25 °C.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Još imate kune? Evo gdje ih možete zamijeniti za eure

Objavljeno

-

By

Mnoštvo građana odlučilo si je sačuvati nekoliko kovanica i novčanica kune za uspomenu, no ako ste među onima koji su ih zametnuli ili ih nisu odnijeli na vrijeme, još imate priliku.

Svoje kune možete osobno donijeti u Hrvatsku narodnu banku na adresi Jurišićeva 17, Zagreb, od ponedjeljka do petka u vremenu od 8.30 do 15.30 sati. Novčanice možete zamijeniti bez vremenskog ograničenja, a kovanice sve do 31. prosinca 2025.

Iznos do 14.999,99 kuna moguće je na vlastitu odgovornost dostaviti i putem poštanskih usluga na adresu Hrvatska narodna banka, Direkcija za pohranu, obradu i opskrbu gotovim novcem, Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb, uz informaciju o željenom načinu preuzimanja gotovog novca eura (u Hrvatskoj narodnoj banci ili dostava putem poštanskih usluga na adresu donositelja), ističu na službenim stranicama Banke.

Također, ako imate oštećene eure, možete ih zamijeniti za ispravne novčanice ili kovanice u HNB-u, prenosi 24sata.hr.

Hrvatska narodna banka prima na zamjenu euronovčanice čija površina iznosi 50% ili manje od 50% površine autentične originalne novčanice, euronovčanice obojene elektrokemijskom zaštitom, iznimno oštećene euronovčanice te neprikladne eurokovanice koje su prepoznatljive s lica ili naličja, uz uvjet da su dostavljene uz pripadajući obrazac zahtjeva s potrebnim prilozima, ističu.

 
Nastavi čitati

U trendu