Podaci Porezne uprave o financijskim transferima iz središnjeg proračuna općinama i gradovima pokazuju da sve više malih jedinica lokalne uprave i samouprave ovisi o pomoći države. Državne dotacije primaju četiri petine općina, dvije trećine gradova i većina županija.

Kako bi sve jedinice lokalne i područne samouprave osigurale dostatna sredstva za javne usluge, u Hrvatskoj postoji sustav koji obuhvaća transfere u obliku dijeljenja prihoda i dotacija općinama i gradovima s nedovoljnim financijskim kapacitetom.

Riječ je o sustavu fiskalnog izravnanja, pomoću kojeg se smanjuju nejednakosti i omogućuje da svi građani dobiju minimalan standard javnih usluga bez obzira na mjesto stanovanja.

Iznos državne pomoći ovisi o broju stanovnika i ostvarenim poreznim prihodima na njihovim područjima, piše tportal.

Sukladno Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 74 posto prihoda od poreza na dohodak raspodjeljuje se općinama, odnosno gradovima, 20 posto županijama, a preostalih šest posto odlazi za decentralizirane funkcije.

Sredstva fiskalnog izravnanja dodjeljuju se onima čiji je petogodišnji prosjek prihoda od poreza na dohodak po stanovniku manji od petogodišnjeg nacionalnog prosjeka. Sredstva fiskalnog izravnanja osiguravaju se u državnom proračunu, a iznos sredstava fiskalnog izravnanja za pojedinu općinu, grad i županiju utvrđuje ministar financija.

Za 2024. godinu referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za općine iznosi 447,75 eura, za gradove 453,27 eura, a za županije 64,58 eura po glavi stanovnika.

Jedinicama čiji su ostvareni porezni prihodi manji od navedenih vrijednosti razliku će pokriti država. Za ovu godinu utvrđen je ukupan iznos sredstava fiskalnog izravnanja od 265,4 milijuna eura.

Od 428 općina, njih čak 350 ili 81,8 posto prima financijsku pomoć države kroz sustav fiskalnog izravnanja. Više od milijun eura u 2024. dobit će 15 općina, a najveći iznos (1,7 milijuna eura) namijenjen je podravskoj Općini Pitomača. Najviše donacija ide osiromašenim slavonskim općinama u Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj i Osječko-baranjskoj županiji.

Općine s najvećim iznosom državne pomoći

Pitomača – 1.711.252 eura

Čepin – 1.477.527 eura

Ivankovo – 1.412.969 eura

Suhopolje – 1.361.481 eura

Đurđenovac – 1.264.249 eura

Sibinj – 1.188.454 eura

Trpinja – 1.146.799 eura

Erdut – 1.118.779 eura

Sunja – 1.105.460 eura

Staro Petrovo Selo – 1.079.356 eura

Od 128 gradova, njih 83 ili 64,8 posto prima novac iz državnog proračuna za fiskalno izravnanje. Najveću pomoć, od pet milijuna eura, primit će Vukovar, a među prvih pet još su dva velika slavonska centra – Đakovo i Slavonski Brod. Među velikim korisnicima pomoći je i Sinj, grad koji stanka Most ističe kao ogledni primjer ekonomskog procvata.

Gradovi s najvećim iznosom državne pomoći

Vukovar – 5.013.435 eura

Slavonski Brod – 4.412.008 eura

Đakovo – 3.906.302 eura

Sinj – 3.472.090 eura

Metković – 2.827.816 eura

Kaštela – 2.765.249 eura

Petrinja – 2.482.305 eura

Vinkovci – 2.366.143 eura

Knin – 2.183.406 eura

Kutina – 2.139.561

Među korisnicima državne pomoći je i većina županija. Bez državnih donacija funkcioniraju samo Zagrebačka i pet jadranskih županija, piše tportal.