Ishemične bolesti srca, hipertenzija, dijabetes i cerebrovaskularne bolesti, najčešći su uzroci smrti u Hrvatskoj, podaci su iz Hrvatskog zdravstvenog statističkog ljetopisa HZJZ-a, koji navodi i starenje stanovništva kao jedan od uzroka sve veće potrebe za zdravstvenom zaštitom.

Hipertenzija, kronične plućne bolesti i dijabetes najčešća su oboljenja populacije starije dobi u Hrvatskoj, pokazuju podaci o pobolu stanovništva za Hrvatsku prikupljeni u sklopu Eurostatova projekta “Morbidity Statistics”.

U porastu je i stopa incidencije raka, a od kronične plućne bolesti boluje jedna od deset osoba starijih od 65 godina.

Istraživanje je još jednom dokazalo i veliku prisutnost šećerne bolesti među populacijom: gotovo 10 posto stanovništva Hrvatske boluje od šećerne bolesti, a u populaciji starijoj od 65 godina čak njih četvrtina.

Prema Eurostatu, u 2022. godini očekivano je trajanje života za oba spola iznosilo 77,7 godina, za žene 80,8 godina, a za muškarce 74,6 godina.

Sve starije stanovništvo traži dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu skrb, što je jedna od ključnih poruka ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja.

No, po podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), stanovnici Hrvatske u ostvarivanju tog prava zaostaju za svim ostalim zemljama EU.  U OECD-ovu pregledu za 2023. godinu upozorava se da visok udio građana u Hrvatskoj nema pristup zdravstvenoj zaštiti dok,  s druge strane, dolazi do dupliciranja usluga jer neke bolnice, smještene relativno blizu jedna drugoj, nude iste vrste usluga.

Uz smanjivanje nejednakosti u pristupu zdravlju te osiguranja dostupne i pristupačne zdravstvene zaštite, ciljevi ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja su poticanje zdravog ponašanja, sprječavanje bolesti i poboljšanje kvalitete života. Navodi se i jačanje zdravstvenih sustava sposobnih za suočavanje s globalnim zdravstvenim izazovima i hitnim slučajevima.

OECD u svom izvješću navodi da su podaci o kvaliteti zdravstvenih usluga u Hrvatskoj i dalje ograničeni iako je Nacionalnim planom od ’21. do ’27. obuhvaćena primjena kliničkih smjernica, akreditacija bolnica, kao i plaćanje ovisno o kvaliteti i ishodima.

Kronične bolesti dišnog sustava posljedica onečišćenja

Svjetski dan zdravlja obilježava se s ciljem  podizanja svijesti o zdravlju 7. travnja svake godine, pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koja je ove godine upozorila  na posljedice klimatskih promjen  i izgaranje fosilnih goriva.

Pulmologinja iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac Jelena Ostojić u razgovoru za Hinu izdvojila je klimatske promjene kao najvažniji ugrožavajući čimbenik za zdravlje cjelokupne svjetske populacije u 21. stoljeću.

Promet motornim vozilima odgovoran je za 70 posto onečišćenja i 40 posto emisije stakleničkih plinova u Europi, pa tako i u Hrvatskoj.

Najosjetljiviji su pritom bolesnici s kroničnim bolestima dišnog sustava. Učestalost kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB-a) kontinuirano raste i danas je ta bolest koja se donedavno smatrala isključivo pušačkom, u trećini slučajeva utvrđena kod nepušača izloženih zagađenom zraku. KOPB je već odavno treći najčešći uzrok smrti u svijetu, a obolijeva svaki deseti stanovnik, navodi dr. Ostojić.

Županijski zavodi za javno zdravstvo diljem Hrvatske obilježit će Svjetski dan zdravlja javnozdravstvenim akcijama, a  Hrvatski zavod za javno zdravstvo od 8. do 12. travnja organizirat će četvrti nacionalni Tjedan zdravlja u vrtiću

U tom tjednu kod djece će se osvijestiti važnost brige o zdravlju, nastojat će im se približili zdrave navike i poticati razvoj zdravstvene pismenosti.