ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) NA SVEUČILIŠTU ODRŽAN 17. SEMINAR JOSIPA ROGLIĆA / Daroviti učenici trebaju posebnu pažnju, jednako kao djeca s poteškoćama
Hrvatsko geografsko društvo – Zadar u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Odjelom za geografiju Sveučilišta u Zadru i Gradom Zadrom danas je organizirao 17. seminar Josipa Roglića, na temu Darovitost i daroviti učenici u nastavi Geografije. Iako je tema bila vezana uz jedan predmet, teme su razmatrale brojne izazove s kojima se susreće odgojno-obrazovni sustav u Hrvatskoj, a jedan od većih je odgoj i obrazovanje učenika s posebnim potrebama, jednako djece s poteškoćama i darovite djece. Svaki daroviti učenik zahtijeva posebnu prilagodbu nastavnih metoda, oblika rada i materijala.
– Riječ darovitost potječe od osnovne riječi dar koja se može izvesti na različite načine. U povijesti civilizacije tom pojmu se prodaje veliko značenje i često ga se uspoređuje s talentom, iako ih struka danas razlikuje. U svakom djetetu možemo pronaći neku njegov dar, što podrazumijeva da je svatko poseban i važan ovom svijetu. To ne smije voditi elitizmu ili izdvajanju iz vršnjačke zajednice, nego prepoznavanju specifičnosti kojom se trebamo pozabaviti, rekao je u pozdravnoj riječi rektor Sveučilišta u Zadru.
U udžbenicima geografije puno je toga što učenicima nikada neće trebati. Stvar je mjere i nastavnika da se odmjeri što je potrebno primijeniti kao nastavni sadržaj.
– Darovitost treba prepoznati, njegovati i valja iz nje izvlačiti mnoge druge plodove. Darovita djeca su dar cijelom svijetu, nadam se da će oni koji se bave problematikom na ovom skupu steći nova znanja i iskustva, rekao je Faričić.
Sudionicima su se obratili predstavnica Agencije za odgoj i obrazovanje Ivana Kuhta Bogić, Grada Zadra Ivana Guglielmini i uime Odjela za geografiju v. d. pročelnice prof. dr. sc. Anica Čuka, koja je istaknula kako ovaj studij slavi 30 godina postojanja u Zadru.
– Danas je možda više nego ikad teško obavljati posao nastavnika, jer on nije samo onaj koji prenosi znanje, nego i onaj koji odgaja i koji bi trebao imati neizmjerno strpljenje s učenicima. Oni pritom često imaju probleme s ponašanjem, učenjem i koncentracijom, sve više trebaju prilagođeni pristup i nastavnici im moraju posvetiti više vremena. Uz zahtjevnu administraciju i zahtjevne roditelje treba naći vremena i za darovite, iako taj rad ne donosi nikakve dodatne benefite, osim što ih ispunjava zadovoljstvom, rekla je Čuka, ističući kako je u sustavu oko 5 posto darovitih, kojima treba dati mogućnost da ispune svoje potencijale.
U nastavku skupa predavanje na temu „Darovitost u inkluzivnom odgoju i obrazovanju“ održala je izv. prof. dr. sc. Matilda Karamatić Brčić, koja je istaknula kako odrastanje s darom, talentom, sklonostima i brojim drugim izraženim kognitivnim i nekognitivnim potencijalima može biti otežavajući čimbenik kvalitete i dobrobiti djeteta.
Prof. dr. sc. Irena Burić izlagala je o emocionalnom životu darovitih učenika, Jana Šimon na temu Daroviti učenici i online učenje i poučavanje, dok su projekte i aktivnosti provedene u radu s potencijalno darovitim učenicima predstavili Tamara Banović, Ivica Štrbac i Ivana Zemunik. Od ostalih tema može se izdvojiti ona o radu s visokomotiviranim učenicima u kontekstu priprema za Međunarodnu geografsku olimpijadu, primjeri dobre prakse učitelja i nastavnika geografije, projekt GLOBE razvojni centar itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





