Hrvatsko geografsko društvo – Zadar u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Odjelom za geografiju Sveučilišta u Zadru i Gradom Zadrom danas je organizirao 17. seminar Josipa Roglića, na temu Darovitost i daroviti učenici u nastavi Geografije. Iako je tema bila vezana uz jedan predmet, teme su razmatrale brojne izazove s kojima se susreće odgojno-obrazovni sustav u Hrvatskoj, a jedan od većih je odgoj i obrazovanje učenika s posebnim potrebama, jednako djece s poteškoćama i darovite djece. Svaki daroviti učenik zahtijeva posebnu prilagodbu nastavnih metoda, oblika rada i materijala.

– Riječ darovitost potječe od osnovne riječi dar koja se može izvesti na različite načine. U povijesti civilizacije tom pojmu se prodaje veliko značenje i često ga se uspoređuje s talentom, iako ih struka danas razlikuje.  U svakom djetetu možemo pronaći neku njegov dar,  što podrazumijeva da je svatko poseban i važan ovom svijetu.  To ne smije voditi elitizmu ili izdvajanju iz vršnjačke zajednice, nego prepoznavanju specifičnosti kojom se trebamo pozabaviti, rekao je u pozdravnoj riječi rektor Sveučilišta u Zadru.

U udžbenicima geografije puno je toga što učenicima nikada neće trebati. Stvar je mjere i nastavnika da se odmjeri što je potrebno primijeniti kao nastavni sadržaj.

– Darovitost treba prepoznati, njegovati i valja iz nje izvlačiti mnoge druge plodove. Darovita djeca su dar cijelom svijetu, nadam se da će oni koji se bave problematikom na ovom skupu steći nova znanja i iskustva, rekao je Faričić.

Sudionicima su se obratili predstavnica Agencije za odgoj i obrazovanje Ivana Kuhta Bogić, Grada Zadra Ivana Guglielmini i uime Odjela za geografiju v. d. pročelnice prof. dr. sc. Anica Čuka, koja je istaknula kako ovaj studij slavi 30 godina postojanja u Zadru.

– Danas je možda više nego ikad teško obavljati posao nastavnika, jer on nije samo onaj koji prenosi znanje, nego i onaj koji odgaja i koji bi trebao imati neizmjerno strpljenje s učenicima. Oni pritom često imaju probleme s ponašanjem, učenjem i koncentracijom, sve više trebaju prilagođeni pristup i nastavnici im moraju posvetiti više vremena. Uz zahtjevnu administraciju i zahtjevne roditelje treba naći vremena i za darovite, iako taj rad ne donosi nikakve dodatne benefite, osim što ih ispunjava zadovoljstvom, rekla je Čuka, ističući kako je u sustavu oko 5 posto darovitih, kojima treba dati mogućnost da ispune svoje potencijale.

U nastavku skupa predavanje na temu „Darovitost u inkluzivnom odgoju i obrazovanju“ održala je  izv. prof. dr. sc. Matilda Karamatić Brčić, koja je istaknula kako odrastanje s darom, talentom, sklonostima i brojim drugim izraženim kognitivnim i nekognitivnim potencijalima može biti otežavajući čimbenik kvalitete i dobrobiti djeteta.

Prof. dr. sc. Irena Burić izlagala je o emocionalnom životu darovitih učenika,  Jana Šimon na temu Daroviti učenici i online učenje i poučavanje, dok su projekte i aktivnosti provedene u radu s potencijalno darovitim učenicima predstavili Tamara Banović, Ivica Štrbac i Ivana Zemunik. Od ostalih tema može se izdvojiti ona o radu s visokomotiviranim učenicima u kontekstu priprema za Međunarodnu geografsku olimpijadu, primjeri dobre prakse učitelja i nastavnika geografije, projekt  GLOBE razvojni centar itd.