S kratkoročnim najmom javljaju se i negativni učinci na život lokalnog stanovništva, povećavaju se cijene najma, ali utječu i na nedostatak dostupnih stambenih prostora u popularnim turističkim odredištima, pa je u akciju krenula i Europska unija.

Kratkoročni najam eksplodirao je u Parizu, u kojem ga je 2022. koristilo čak 13,5 milijuna gostiju, dok ih je gotovo upola manje, 8,5 milijuna, bilo u Barceloni i Lisabonu, a u stopu ih slijedi Rim s osam milijuna gostiju, prenosi tportal.

Zbog sve većeg broja kratkoročnih najmova pojedini gradovi i regije uvode lokalna pravila za ograničavanje pristupa takvim uslugama. Suočena je s tim i jadranska Hrvatska, vodeća na popisu 20 najpopularnijih europskih regija prema podacima Eurostata u 2022.

Eurozastupnici su ovaj tjedan na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu podržali uredbu kojom će se uskladiti zahtjevi o načinu prikupljanja i dijeljenju podataka vezanih uz kratkoročni najam. Pravila imaju cilj otkriti stvarni učinak usluga kratkoročnog najma i omogućiti lokalnim vlastima da kao odgovor razviju odgovarajuće politike.

Prije stupanja na snagu nove uredbe Europskog parlamenta o kratkoročnom najmu, treba ga potvrditi i Vijeće, a nakon toga države članice EU-a imaju 24 mjeseca za njegovu provedbu.

Nove mjere uključuju registraciju domaćina na internetu za kratkoročni najam nekretnina u zemljama EU-a kojima je to potrebno, a nakon toga domaćin dobiva registracijski broj koji će mu omogućiti iznajmljivanje nekretnine. Olakšat će se time njihova identifikacija, ali i provjera informacija o njima kod nadležnih tijela.

S druge strane, domaćinima se osigurava veća sigurnost za korisnike jer će nadležna tijela ukloniti objekte koji nisu u skladu s pravilima, a po potrebi izreći i novčane kazne platformama. Tako će države članice EU-a uspostaviti ‘jedinstvenu digitalnu ulaznu točku’ za pomoć lokalnim tijelima u praćenju aktivnosti iznajmljivanja i poboljšanju turizma, a za male platforme, koje u prosjeku imaju do 4250 oglasa, primjenjivat će se jednostavniji sustav za razmjenu podataka.

“mamo situaciju da veći dio godine ti stanovi zjape prazni, a u isto vrijeme mladi u Dubrovniku ne mogu naći stan za dugoročno iznajmljivanje. Kapital pobjeđuje demografiju jer je isplativije iznajmljivati kratkoročno. To je u redu ako je takvo iznajmljivanje pravi obiteljski smještaj, ali ako je netko napravio zgradu sa stanovima, a onda ih sve prenamijenio u apartmane, onda se tu trebamo drugačije postaviti i za takvu apartmanizaciju naplaćivati veće namete”, izjavio je za tportal gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i ističe da je na području Dubrovnika u ovom trenutku 48.000 kreveta, od čega je samo 12.000 u hotelskom smještaju, a sve ostalo pripada u različite kategorije privatnog.

Slična situacija je i u Zadru. On se, prema podacima Eurostata, našao na popisu europskih gradova 2022. s najvećim udjelom turista u kratkoročnom najmu.

Dakle, promjene stižu, a možda ćemo ih vidjeti već tijekom nadolazeće turističke sezone.