Irska, Španjolska, Slovenija i Malta razmatraju priznanje palestinske države 21. svibnja, prenijela je irska državna televizija.

RTE News je sinoć prenio kako su se intenzivirali razgovori između Dublina, Madrida, Ljubljane i La Valette o potencijalnom zajedničkom priznanju palestinske državnosti. 

Čeka se glasanje na Općoj skupštini UN-a

Irska televizija tvrdi kako te zemlje čekaju glasanje na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 10. svibnja koje bi moglo rezultirati otvaranjem puta Palestine prema članstvu u toj organizaciji.

Četiri zemlje su u zajedničkom priopćenju 22. ožujka rekle kako su dogovorile prvi korak prema priznanju Palestine. 

Španjolska i Irska dugo su zagovornice prava Palestinaca. Ova inicijativa dolazi u vrijeme dok međunarodna zajednica zbog velikog broja poginulih civila u izraelskoj ofenzivi na Gazu poziva na primirje i dugotrajno rješenje za mir u regiji. 

Od 1988. palestinsku državu priznalo je 139 od 193 članica Ujedinjenih naroda. 

Izrael tvrdi da plan četiri europske zemlje predstavlja „nagradu za terorizam” koja će smanjiti šanse na pregovorima o miru u Gazi.

Iran će morati promijeniti svoju nuklearnu doktrinu bude li ga Izrael doveo u ugrozu, rekao je savjetnik iranskog vrhovnog vođe Kamal Harazi, i izazvao zabrinutost zbog iranskog nuklearnog oružja.“Nismo planirali izradu nuklearne bombe, ali ako opstojnost Irana bude ugrožena, nećemo imati izbora nego promijeniti našu vojnu doktrinu”, rekao je Harazi, u četvrtak je izvijestila Iranska studentska novinska mreža, dodajući da je Teheran već dao do znanja ima potencijal za izradu takvog oružja.

Iranski vrhovni vođa Ali Hamenei zabranio je razvoj nuklearnog oružja fetvom ranih 2000-ih, ponavljajući svoj stav 2019., kad je izjavio da je “gradnja i skladištenje nuklearnih bombi pogrešno, a njihova upotreba je haram (vjerski zabranjeno)… Iako imamo nuklearne tehnologije, Iran je odlučno izbjegava.”

No 2021. tadašnji je iranski ministar obavještajnih službi rekao da bi pritisak Zapada mogao natjerati Teheran da poradi na nuklearnom oružju.

“U slučaju da cionistički režim (Izrael) napadne naše nuklearne objekte, nećemo se više ustručavati”, dodao je Harazi.

U travnju su Iran i Izrael dosegli najvišu razinu napetosti, pri čemu je Teheran izravno lansirao 300-tinjak projektila i bespilotnih letjelica na Izrael kao odmazdu za nepotvrđeni napad Izraela na kompleks iranskog veleposlanstva u Damasku u kojem je bilo žrtava.

Iran je posljednjih godina razvijao svoje nuklearne objekte, tvrdeći da služe isključivo u civilne svrhe.

Nakon dugotrajnih pregovora zbog zabrinutosti da bi Teheran mogao izraditi nuklearno oružje, Iran je 2015. potpisao nuklearni sporazum kojim se drastično ograničava obogaćivanje urana i ovlašćuje Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) za provedbu strogih provjera.

Sjedinjene Države su se odonda povukle iz sporazuma 2018. pod tadašnjim predsjednikom Donaldom Trumpom, a Teheran je počeo obogaćivati uran i približio se čistoći urana prikladnoj za proizvodnju oružja kao i ograničio inspekcije IAEA-e.

Nedavno su bivši vodeći iranski političari nagovijestili da je zemlja sad tehnički sposobna za izradu nuklearnog oružja.

U Španjolskoj se u prosjeku živi 84 godine, pa ta mediteranska zemlja ima najduži životni vijek među 27 zemalja Europske unije.

Analitičari smatraju da je za to zaslužna mediteranska prehrana bogata voćem, povrćem, ribom i maslinovim uljem. Također i zbog brojnih sunčanih dana i ugodne klime, zahvaljujući kojoj stanovnici više vremena provode na otvorenom, baveći se fizičkim aktivnostima, prenose Vijesti.

“U mediteranskim zemljama cijenimo i svoj društveni život, pa izlazimo češće nego ljudi u nordijskim zemljama, koje nas premašuju po BDP-u po glavi stanovnika”, kaže Manuel Anguita, predsjednik Španjolske udruge kardiologa.

Na drugom i trećem mjestu su Italija, gdje ljudi u prosjeku žive 83,8 godina, te Malta s očekivanim životnim vijekom od 83,6 godina.

Prosjek Europske unije je 81,5 godina.

U Hrvatskoj, mediteranskoj i srednjoeuropskoj zemlji, ljudi žive ispod tog prosjeka, odnosno 78,8 godina.

Donju dobnu granicu imaju Poljska, Slovačka, Litva, Mađarska, Rumunjska i Latvija, a na vrhu je Bugarska, gdje život u prosjeku traje 75,8 godina.

Analitičari smatraju da na višu dobnu granicu Španjolaca utječe i činjenica da manje piju teška alkoholna pića, da imaju solidan javni zdravstveni sustav, da desetljećima nisu imali ratove te da svojom politikom nastoje smanjiti broj prometnih nesreća.