ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Nadbiskup Zgrablić u Domu za odrasle osobe: “Plemenito služenje čovjeku, a preko čovjeka Bogu”
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić pohodio je u ponedjeljak, 12. veljače, Dom za odrasle osobe u Zemuniku Donjem, gdje se susreo s korisnicima i djelatnicima toga Doma povodom obilježavanja Svjetskog dana bolesnika.
Susret je počeo misnim slavljem kojeg je nadbiskup Zgrablić predvodio u dvorani Doma u kojem su sudjelovali djelatnici i štićenici te ustanove u kojoj se nalazi 146 korisnika. O njima skrbi 73 djelatnika, a o još 80 korisnika u njihovim kućama svakodnevno skrbe mobilni i terapeutski timovi toga Doma pohodeći stare i nemoćne u njihovim domovina, pružajući im psiho-socijalnu pomoć. Na taj način unaprjeđuje se kvaliteta njege u kući, čime se prevenira i odgađa smještaj osoba u socijalne ustanove, u suradnji s lokalnom zajednicom.
Mons. Zgrablić izrazio je radost zbog boravka u tom Domu koji se nalazi u prirodi na zemuničkoj uzvisini Gradina, a ta je zgrada u prošlosti bila trapistički samostan. „Zahvaljujemo Bogu za dobre ljude koji vas okružuju i koji se za vas brinu. Bogu zahvaljujemo za najveće i najvrijednije, neprolazno dobro, a to je naš život. Gospodin nam je darovao život, nešto dragocjeno. Gospodin je život i dio sebe nam je darovao. Stavimo u našu hvalu i zahvalu što nas Gospodin ljubi i nikad nas neće napustiti. Imamo nekoga tko nas neizmjerno ljubi, da je spreman za nas umrijeti. Netko cijeni naš život“, poručio je mons. Zgrablić korisnicima. Preporučio je u molitvu svakog korisnika i djelatnika, da ih Gospodin ispuni mirom i radošću. „Kada osoblje i njegovatelji vama služe i s ljubavlju djeluju, onda i oni profitiraju. Ne samo da profitiraju primanjem mjesečne plaće, nego neka im srca budu radosna da čine nešto tako lijepo, plemenito, da služe najvećem dobru – čovjeku, a preko čovjeka da služe Bogu“, poručio je nadbiskup, u zahvalnosti za ulazak u otajstvo Božje blizine i dobrote po tom misnom slavlju.

„Moramo se sjetiti da nam Bog nikad nije dalek, nego u njemu živimo, mičemo se i jesmo. Vi se nalazite u lijepoj prirodi. Kad vidite kako ptica leti zrakom, to je slika toga kako smo mi uronjeni u Boga i njegovu blizinu, u njegovu prisutnost. Čovjek bez Boga ne bi mogao opstati. S njim se povezujemo kada smo u mislima s njim, kad nam je srce blizu njemu. Sve čovjekove sposobnosti, da može razmišljati, hodati, disati, otkucaji srca, sve to su Božje darovi i milosti koje od Boga primamo“, rekao je mons. Zgrablić, u zahvalnosti Bogu za štićenike i njihove obitelji, kao i za njihove pokojne i osobe koje su nekad bili korisnici toga Doma. „Ova institucija ne bi mogla postojati bez djelatnika koji tu rade. Uključujemo ih u molitvu, da im Gospodin da snage i mudrosti da sa što više ljubavi i pažnje postupaju prema vama. Da i vi što više vidite njihovu dobrotu i da im možete biti zahvalni za dobro koje čine vama“, potaknuo je nadbiskup štićenike Doma.
Razmatrajući navješteno evanđelje o Isusovom ozdravljenju gubavca, nadbiskup je rekao da je to slika onoga što je zapravo čovjek. „Svi mi smo slični gubavcu. Ako živimo bez Boga i zaboravimo ga, naš život sličan je osobi koja ima tešku, neizlječivu bolest. Tijekom gube, čovjeku postupno odumiru pojedini dijelovi i tkivo tijela, na kraju čovjek umre. Tako bi bilo s čovjekovom dušom, ako ne živi s Bogom. Čovjek bez Boga je kao živi ‘mrtvac’, nema budućnosti. Svi se prepoznajemo u gubavcu iz evanđelja. Svi smo mi, bez iznimke, bolesni na našoj duši. Bog nije ravnodušan prema nama. Bog nam iskazuje neizmjernu dobrotu. Ne samo što nam je darovao život, nego i brine za nas, u našem životu. Prema tome, potrebno je vidjeti Boga koji je dobar, koji nam donosi novo“, poručio je nadbiskup Zgrablić, naglasivši: „Isus svjedoči da naš život ne završava sa smrću“.

Isus je svakom čovjeku došao učiniti što je učinio i gubavcu. Bog poštuje našu slobodu. No, pozvani smo iskreno obratiti se Bogu i zamoliti ga da nas očisti. U susretu s gubavcem opisanom u evanđelju, Isus čini dva osobita čina. Prva činjenica je da se Isus ganuo. „Isusu nije bilo svejedno. I ne da mu je samo bilo žao bolesnog čovjeka, nego hebrejska riječ na tom mjestu znači više milosrđe, nego žal. Isus je bio pun milosrdnog srca prema gubavcu, ispunio ga je milosrđem. Isusovo srce približilo se patnji toga bolesnika. I drugo, Isus je učinio još jednu neobičnu gestu koju je bila zabranjeno činiti. Svakom zdravom čovjeku bilo je strogo zabranjeno dodirnuti gubavca, jer dodirom te osobe bila je velika opasnost da ta bolest prijeđe na drugoga“, rekao je mons. Zgrablić, poručivši: „Isus koji je bez grijeha, Božji sin, dodiruje gubavca, svakoga od nas, da bi nam udijelio zdravlje naše duše. To Gospodin čini – on svakoga od nas dodiruje svojom božanskom čistoćom, dodiruje da bi nas oslobodio. Da bi nas oslobodio gube grijeha, da bismo imali čistu dušu, da možemo Boga gledati i slaviti“.
Gospodin svoje dodire osobito pruža i čini u sakramentima i u Božjoj riječi. „U svakom sakramentu Bog suosjeća s nama i ima milosrđa prema nama. Bog nas dodiruje u svakom sakramentu, u euharistiji, pričesti, potvrdi, bolesničkom pomazanju, dodiruje nas svojim duhom da bi promijenio naš život“, utješio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je rekao kako je neobično što Isus zabranjuje gubavcu, nakon što ga je izliječio, da o tom činu ikome o tome nešto kaže. „Zabranjuje, jer mi često znamo iskvariti ono što Bog čini, želimo to promijeniti. Ne shvatimo do kraja Božju gestu koju Bog čini nama. I u velikoj smo opasnosti da od Boga tražimo da dobijemo neku korist. A kada u ljubavi tražimo neku korist, ljubav nestaje. Ljubav bezuvjetno čini dobro drugome. Ne traži nikakvo uzdarje. Čista ljubav jednostavno ljubi i ona je slobodna. Ništa ne traži i ne očekuje – Bog nas tako ljubi. Bog nas poziva da i mi tako ljubimo jedni druge, da Boga ne tražimo zbog sebe, u svojoj sebičnosti, nego da Boga tražimo zbog njegove čiste ljubavi, bez obzira na okolnosti u našem životu“, rekao je nadbiskup.
Zabranom govora o tom ozdravljenju, Isus potiče da se uđe u dubinu svog odnosa s Bogom. „Da bismo bili u Božjoj blizini, da bismo ga ljubili jer je dostojan da ga ljubimo. Zdravlje i ozdravljenje Isus nam daruje, no njegov dodir, njegova riječ vrijedni su da ga ljubimo, to je vrijednije od zdravlja koje možemo dobiti“, poručio je mons. Zgrablić, zaključivši: „Bogu zahvaljujemo za taj dodir, za njegovu blizinu i prisutnost. Neka Božja blizina koju smo pozvani osjetiti, ta Božja dobrota i naklonost koju nam iskazuje, svima nama bude nada i radost u našem životu“.
Nadbiskup je za vrijeme mise podijelio sakrament svete potvrde Dinu Čulini, korisniku Doma, koji je rekao da se primanjem tog sakramenta osjeća uzvišeno. Za vrijeme mise mons. Zgrablić korisnicima je podijelio i bolesničko pomazanje.
Pjevanje na misi predvodio je Hrvoje Čirjak, terapeutski instruktor u Domu, s korisnicima koje je okupio u bendu da sviraju. Čirjak radi s korisnicima u zboru i drugim aktivnostima, umjetničkim sekcijama, u kojima je izvukao mnoge kreativne potencijale iz tih štićenika. Dom ima i maslinik od kojeg rade maslinovo ulje, a rehabilitacija korisnika je i u sadnji voća i povrća u njihovim vrtovima.

U misi su suslavili don Valter Kotlar, predstojnik Povjerenstva za bolnički pastoral i osobe starije životne dobi Zadarske nadbiskupije, don Mario Karadakić, vicekancelar Zadarske nadbiskupije i don Gašpar Dodić, župnik župe Kraljica mira – Kraljica Hrvata u Zemuniku koji svakog prvog petka u mjesecu predvodi u tom Domu misu za štićenike i djelatnike.
„Isus prilazi čovjeku u njegovoj fizičkoj i duhovnoj stvarnosti, u njegovoj zbilji trpljenja i grijeha. Na obje proteže svoju iscjeliteljsku moć. Tako nam je dao primjer što i kako činiti za čovjeka, osobito onoga koji trpi na duši i tijelu“, rekao je don Gašpar u prigodnom obraćanju na početku mise.
„Dok suvremeni svijet i njegova civilizacija zaziru i bježe od trpljenja, promičući i namećući mit da je čovjeku moguće oteti se patnji te da su patnici, bolesni, nemoćni i invalidi teret društva, mi u Crkvi kroz evangelizaciju i susrete s bolesnima svjedočimo kako treba vrednovati bolest i uključiti ih u naše religiozno doživljavanje kršćanstva. Mi u Crkvi bolesniku pružamo duhovnu pomoć, kako bi, oslobodivši se grijeha, i bolest mogao prihvatiti kao blagoslov, da se suobliči s Kristom ranjenim za naše spasenje i dođe do slave“, rekao je don Gašpar.

Dodić je rekao kako pohodom tom Domu, kroz slavlje sakramenta i razgovore, korisnicima pruža duhovnu pomoć, potiče ih da budu sretni u Bogu i zahvalni dobrim ljudima za sve što im pružaju u Domu. „Osobito odajem veliko priznanje i podršku svima, zovem ih anđelima, na čelu s ravnateljicom Doma Natašom Perušić koji se brinu i njeguju bolesne, svemu osoblju, kuharicama Doma, koji samozatajno svjedoče i šalju veliku i značajnu poruku suvremenom čovjeku i društvu da se ljudski život ljubi i poštuje od začeća do svoga naravnog završetka“, poručio je don Gašpar Dodić. U misi je sudjelovao i Ivica Šarić, načelnik Općine Zemunik kojem je don Gašpar zahvalio za lijepu suradnju u pružanju skrbi i što Općina prati potrebe Doma vjernički, socijalno i kulturno, stvarajući obiteljsko ozračje.

U prigodnom obraćanju na početku mise, Nataša Petrušić, ravnateljica Doma, zahvalila je nadbiskupu za dolazak i priliku da se upozna s tom skrbi. „Papa Franjo je uz 32. svjetski dan bolesnika, u svjetlu Božje riječi, rekao kako nije dobro da čovjek bude sam. Biti u Vašem društvu nama je itekako lijepo. Skrb bolesnika nije samo u nadležnosti zdravstvenih, nego i socijalnih ustanova i izvanbolničkoj skrbi. Suradnja sa svećenicima i duhovnicima nam je jako značajna. Imamo lijepu suradnju i s pravoslavnim svećenicima koji dolaze pohoditi korisnike pravoslavne vjeroispovijesti“, rekla je Petrušić, u zahvalnosti don Gašparu za pohode Domu.
„Naši korisnici u Domu nisu sami. Imaju našu podršku i pomoć. Lijepo je kad im netko može pružiti čašu vode, da postoje ovakve ustanove i sustav socijalne skrbi koji brine o osobama s mentalnim poteškoćama. Svaki čovjek je vrijedan poštovanja svoga dostojanstva, suosjećajnosti i nježnosti, bez obzira gdje se nalazi. U tome su jako bitni njegovatelji i osoblje, ljudi koji im pomažu i pružaju skrb potrebitima“, rekla je ravnateljica Nataša Petrušić.
Dom za odrasle osobe Zemunik osnovan je 1998. kao javna ustanova socijalne skrbi. Pruža usluge institucijske skrbi izvan obitelji te izvan-institucijsku skrb odraslim osobama s mentalnim poteškoćama i osobama s višestrukim poteškoćama, kada se skrb ne može pružiti u vlastitoj obitelji ili osigurati na drugi način.
Ines Grbić


























































Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
Općina Sv. Filip i Jakov među prvima u zemlji u povlačenju iz EU fondova!
Vrtići i škole, vatrogasni i kulturni centri, mobilne ljekarne, biciklističke staze, aglomeracije, proširenje luka, centri za starije, energetske obnove, pomoćnici u nastavi… tek su neki od mjera i projekata realizirani sredstvima iz europskih fondova, a za dio njih nositelji su općine. Blizu 350 općina lani je povuklo iz europskih fondova 138 milijuna eura, a na vrhu su po povučenim sredstvima u odnosu na broj stanovnika općine Šandrovac, Velika Ludina, Rovišće, Goričan…, a po udjelu povučenog novca u odnosu na ukupno povučena Konavle, Rovišće, Medulin… Konavle su imale i najveći rast povučenih sredstava na godišnjoj razini.
Posljednjih godina najizdašniji izvor europskog novca je NPOO. Pa je tako za izgradnju i opremanje više od tisuću osnovnih škola do sada uloženo 2 milijarde eura, a oko 1,5 milijarde je bespovratno. Uloženo je 530 milijuna eura za mjesto u vrtiću za svako dijete, za gradnju 900 dječjih vrtića i stvaranje 44 tisuće novih kapaciteta. Dodatnih 320 milijuna eura izdvojilo se je za obnovu od potresa kojima je obnovljeno 150 škola i vrtića te 34 fakulteta i instituta na potresom pogođenim područjima.
Krajem ožujka uplaćena je osma tranša iz Mehanizma za oporavak i otpornost čime su sredstva dosegnula 7,3 milijardi eura od ukupnih 10 milijardi eura koliko iznosi ukupna alokacija. U financijskoj perspektivi 2021. – 2027. Hrvatskoj je iz svih izvora na raspolaganju 14,68 milijardi eura.
Prema izvješću od veljače, u plusu smo gotovo 20 milijardi eura, a iz aktualne financijske omotnice 2021. – 2027. pokrenuto je 409 poziva za dodjelu bespovratnih sredstava vrijednih 10,76 milijardi eura. U međuvremenu taj je broj i veći.
Prema podacima Europske komisije objavljenim na portalu Cohesion Data, ugovorenost na razini Europske unije za kohezijsku politiku 2021. – 2027. (Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Europski socijalni fond plus i Fond za pravednu tranziciju) na dan 31. prosinca 2025. godine iznosila je 63,3 %, dok je Hrvatska iznad prosjeka EU te sa 72,1 % zauzima 10. mjesto.
Prema podacima Ministarstva financija, razlika između sredstava uplaćenih iz proračuna Europske unije u hrvatski proračun i sredstava uplaćenih iz hrvatskog proračuna u proračun Europske unije na kraju prošle godine iznosila je 19,92 milijarde eura u korist hrvatskog proračuna, od čega se 6,39 milijardi eura odnosi na Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
Podatke koje smo analizirali preuzeti su iz Konsolidiranih izvještaja o prihodima i rashodima te primicima i izdacima 2025 za JLS (PRRAS), a odnose se na Direktne pomoći (konta 6623 – tekuće pomoći od institucija i tijela EU-a te konto 6324 – kapitalne pomoći od institucija i tijela EU-a) te Indirektne pomoći (konto 6381 – tekuće pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU i konto 6382 –kapitalne pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU).
Podaci pokazuju da su općine u 2025. godini povukle 138 milijuna eura bespovratnih sredstava, a godinu prije 84,1 milijun eura. Odnosno, na godišnjoj razini povučeno je 54 milijuna eura ili čak 60 posto više. Lani 80-tak općina nije povuklo sredstva, kao ni preklani, a 227 općina povećalo je iznose povučenih bespovratnih sredstava u odnosu na godinu prije.
Najviše je po stanovniku lani povukla Općina Šandrovac, 1,1 tisuću eura, Velika Ludina je povukla po stanovniku nešto više od 920 eura, Rovišće 858 eura, Goričan 841 euro, Kraljevec na Sutli 824 eura, Vladislavci i Kijevo blizu 820 eura, Lokve 784,5 eura, Gola 780,5 i Donja Motičina blizu 705 eura po stanovniku. Najveći udjel povučenih sredstava u odnosu na ukupno povučena od strane općina imale su: Konavle 2,53 posto, Rovišće 2,45 posto, Medulin 2 posto, Velika Ludina 1,53 posto, Cestica i Nedelišće 1,49 posto, Sveti Filip i Jakov 1,36 posto, Goričan 1,34 posto, Lipovljani 1,32 posto, Cerna 1,30 posto i Stubičke Toplice 1,27 posto.


Pogleda li se trend, odnosno apsolutni rast povučenih sredstava u 2025. u odnosu na 2024. godinu, predvode Konavle s rastom od gotovo 3,5 milijuna eura, slijedi Rovišće s rastom od 3,2 milijuna, Cestica s rastom od 2 milijuna, Velika Ludina povukla je blizu 1,75 milijuna eura više novca iz europskih fondova, a tek nešto manje Stubičke Toplice i Lipovljani, nešto više od 1,5 milijuna rast povučenih sredstava imala je Gola, blizu 1,5 milijuna Goričan, nešto manje Cerna i za 1,4 milijuna rast povučenih europskih sredstava imao je Lobor.
U relativnom pokazatelju, u prvih deset su sljedeće općine: Konavle s rastom od preko 17 tisuća posto, Stubičke Toplice s rastom od 7,2 tisuće posto, Pisarovina 4,8 tisuća posto, Cestica 4,2 tisuće, Šenkovec 3,5 tisuće, Gornja Stubica povećala je iznos povučenog novca na godišnjoj razini za 2,9 tisuća posto, nešto manje Lobor i Zrinski Topolovac, dok su za nešto više od 2 tisuće posto povećanje povučenog novca imale Velika i Sveti Juraj na Bregu. (L.K.)


Izvor: nacelnik.hr
ZADAR / ŽUPANIJA
U Domu Županije sastanak o jednom od najvećih vodoopskrbnih projekata u Hrvatskoj
U Domu Zadarske županije održan je radni sastanak posvećen analizi stanja i daljnjim koracima u realizaciji strateškog projekta vodoopskrbe zadarskog područja, koji se nadovezuje na koordinacijski sastanak održan u ožujku u Banskim dvorima.
Riječ je o jednom od najvećih i najkompleksnijih sustava vodoopskrbe u Hrvatskoj, čija je provedba ključna za trajnu, stabilnu i pouzdanu opskrbu pitkom vodom stanovnika otoka, priobalja i zaleđa Zadarske županije.

Na sastanku su sudjelovali predstavnici Hrvatskih voda, predvođeni generalnim direktorom Zoranom Đurokovićem, predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić, župan Josip Bilaver i gradonačelnik Zadra Šime Erlić sa suradnicima, načelnici otočnih općina, predstavnici Vodovoda Zadar te projektanti.
Sastanak u Domu Županije bio je usmjeren na operativnu razradu, usklađivanje dinamike aktivnosti te pripremu sljedećih koraka u provedbi projekta. Razgovaralo se o tehničkim, organizacijskim i provedbenim pitanjima, kao i o koordinaciji svih uključenih dionika kako bi se projekt nastavio razvijati prema predviđenom planu.
Projekt obuhvaća dva velika segmenta – otočni i kopneni dio sustava. Na otočnom području planirano je ukupno 238 kilometara cjevovoda, od čega 24 kilometra podmorskih dionica, 13 vodospremnika, među kojima su tri s hidrostanicom, deset crpnih stanica te tri desalinizatora. Za otočni dio završeni su idejni projekti, a u izradi su 64 glavna projekta.

Kopneni dio projekta obuhvaća 136 kilometara cjevovoda, deset vodospremnika i 12 crpnih stanica, a u tijeku je završna faza izrade 24 idejna projekta.
Uz pripremu projektne dokumentacije i provedbu velikih infrastrukturnih zahvata, Vodovod Zadar među prioritetnim ciljevima ima i sustavnu borbu protiv gubitaka vode — osobito važnu na području koje u ljetnim mjesecima bilježi znatno povećanje potrošnje i dodatno opterećenje mreže.
Na sastanku je naglašena važnost nastavka kvalitetne suradnje između lokalne razine, Hrvatskih voda, Vodovoda Zadar, resornog ministarstva i Vlade RH. Upravo je takva koordinacija ključna za provedbu projekta ovakve veličine i složenosti. Projekt će dugoročno pridonijeti sigurnijoj, učinkovitijoj i održivijoj vodoopskrbi zadarskog zaleđa i otoka. Njegovim dovršetkom uspostavit će se pouzdana i trajna opskrba pitkom vodom i na onim područjima, osobito na većini otoka i u dijelovima zaleđa, gdje javni vodoopskrbni sustav danas još nije uspostavljen.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Ministar Fuchs obišao novu zgradu “Ante Kuzmanića”, jednu od najmodernijih medicinskih škola u Hrvatskoj
Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs danas je boravio u radnom posjetu Zadarskoj županiji, tijekom kojeg je u pratnji župana Josipa Bilavera i gradonačelnika Šime Erlića obišao novu zgradu Medicinske škole Ante Kuzmanića u Zadru-jedan od najmodernijih centara kompetentnosti u Hrvatskoj.

Nova školska zgrada, u koju su učenici uselili nakon uskrsnih blagdana, donijela je značajno unapređenje uvjeta rada i obrazovanja. Ravnateljica škole Anita Basioli istaknula je veliko zadovoljstvo učenika i djelatnika novim prostorima i opremom.
„Presretni smo. Učenici su oduševljeni uvjetima rada i svime što im nova škola omogućuje. Ovo nije samo nova zgrada, već i novi standard obrazovanja“, poručila je Basioli, zahvalivši svima uključenima u projekt.

Gradonačelnik Šime Erlić čestitao je svima koji su sudjelovali u realizaciji projekta, istaknuvši kako je riječ o važnom iskoraku za obrazovni i zdravstveni sustav.
Naglasio je da Zadar danas ima moderan i kvalitetan centar kompetentnosti koji zadovoljava najviše standarde obrazovanja te omogućuje učenicima stjecanje znanja i vještina potrebnih za rad u zdravstvenom sustavu.
„Ovo je centar kompetentnosti s najvišim standardima učenja, gdje će se učenici moći specijalizirati u području koje je iznimno važno i deficitarno-zdravstvenom sektoru. Ovdje će stasati nove generacije mladih stručnjaka koje će jačati naš zdravstveni sustav“, rekao je Erlić.
Dodao je i kako je realizacija projekta rezultat dugogodišnjeg rada i suradnje brojnih dionika, zahvalivši pritom djelatnicima škole, resornom ministarstvu i Vladi Republike Hrvatske, kao i ministru Fuchsu na podršci i dolasku u Zadar.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver istaknuo je kako je riječ o jednom od najvažnijih obrazovnih projekata u županiji te je izrazio zadovoljstvo što je Medicinska škola konačno preselila u novi, suvremeno opremljeni prostor koji učenicima omogućuje znatno bolje uvjete rada, osobito u izvođenju praktične nastave.
Naglasio je da je ovo velik dan ne samo za školu, nego i za cijelu Zadarsku županiju, budući da je riječ o prvoj novoj srednjoj školi izgrađenoj u 21. stoljeću u našoj županiji. Posebno je istaknuo da je škola jedan od dva centra kompetentnosti u županiji, dok ih u Hrvatskoj ukupno ima 25, što dodatno potvrđuje važnost projekta.

Podsjetio je kako se na realizaciju čekalo dulje nego što se očekivalo, ali da je konačan rezultat u potpunosti opravdao ulaganja i vrijeme.
„Najvažnije je da je škola danas u funkciji i da učenici imaju vrhunsku opremu i uvjete koji im otvaraju nove mogućnosti za stjecanje znanja i vještina potrebnih za rad u zdravstvenom sustavu“, poručio je župan.
Zahvalio je svima koji su sudjelovali u realizaciji projekta, čestitao djelatnicima škole i učenicima te posebno zahvalio Vladi Republike Hrvatske na financijskoj i institucionalnoj potpori, uz napomenu kako se planiraju i daljnja ulaganja u projektiranje još dvije nove srednje škole.
Ministar Radovan Fuchs naglasio je kako je riječ o jednom od pet najopremljenijih centara kompetentnosti u Hrvatskoj te primjeru snažnog ulaganja u strukovno obrazovanje.

„Dobili smo jedan od najvrjednijih centara kompetentnosti u Hrvatskoj, na najvišoj mogućoj razini kvalitete. Ovakav objekt rijetko se viđa i na europskoj razini, a svojim sadržajem i opremom podsjeća na malu bolnicu, što učenicima omogućuje vrhunsku praktičnu edukaciju“, rekao je ministar.
Podsjetio je kako Vlada kontinuirano ulaže u obrazovni sustav, s više od 3,2 milijarde eura ulaganja u sve razine obrazovanja- od vrtića do visokog školstva. Cilj je, među ostalim, do 2030. godine osigurati mjesto u vrtiću za svako dijete te omogućiti jednosmjensku nastavu u svim školama.
Dodao je i kako se paralelno razvija visoko obrazovanje, istaknuvši važnost Sveučilišta u Zadru koje kontinuirano jača svoju akademsku i međunarodnu prepoznatljivost.
Obilazak nove zgrade Medicinske škole Ante Kuzmanića dio je šireg investicijskog ciklusa u obrazovanje, s ciljem podizanja standarda nastave i stvaranja kvalitetnijih uvjeta za obrazovanje budućih generacija.


-
magazin4 dana prije(FOTOGALERIJA) ZADAR U SVOM NAJGLAMUROZNIJEM IZDANJU / Masterclass vizažistice Dafine Neziri okupio beauty profesionalce iz cijele Europe
-
Sport4 dana prije(FOTO) KOŠARKA I EMOCIJA / Tisuće građana na Narodnom trgu za 81. rođendan kluba i 40 godina povijesne pobjede
-
Sport3 dana prijeSPORT I HUMANOST / U Zadarskom akvatoriju održana je najuspješnija Lions regata do sada!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTOGALERIJA / Ministar Božinović na Sveučilištu u Zadru




