Nakon što je Ustavni sud odbio prijedloge za ocjenu ustavnosti ograničenja rada nedjeljom za većinu trgovaca ostaje utješna odredba o pravu na 16 radnih nedjelja. Za manji dio trgovaca vrijede iznimke te će oni i nedjeljom moći poslovati. Pogledajte tko sve i pod kojim uvjetima može neometano raditi nedjeljom tijekom cijele godine.

Izmjene Zakona o trgovini na snagu su stupile početkom srpnja prošle godine, a prema njima trgovci mogu odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili prema potrebama sezonalnosti, mikrolokacije i drugih čimbenika koji utječu na individualnu procjenu za potrebom radne nedjelje.

Najveći otpor uvođenju ograničenja rada nedjeljom pokazali su mali trgovci koji trpe razmjerno veću štetu od velikih. Riječ je kvartovskim dućanima, pekarama, prodavaonicama suvenira, cvjećarnicama i drugim trgovačkim obiteljskim radnjama, piše tportal.

Većina malih trgovaca koji posluju u lokalima moraju poštivati zakonsko ograničenje, ali za manji dio njih vrijede iznimke te oni mogu raditi tijekom cijele godine. Također, neki mogu prilagoditi svoje poslovanje i iskoristiti “rupe u zakonu”. Trgovcima koji pod određenim uvjetima smiju raditi nedjeljom na ruku idu i lokalne vlasti proširenjem sajmenih dana.

Evo koje je sve iznimke predvidio zakon i kao se one mogu kreativno koristiti.

Koje trgovine smiju biti otvorene svake nedjelje?

Ograničenje rada nedjeljom ne odnosi se na prodavaonice koje se nalaze u sastavu određenih poslovnih cjelina.

Tijekom cijele godine nedjeljom mogu raditi prodavaonice u sklopu prometnih cjelina pod kojima se podrazumijevaju željeznički i autobusni kolodvori, zračne i pomorske luke te zrakoplovi i trajekti.

Ograničenja ne vrijede niti za prodavaonice u sklopu benzinskih postaja, bolnica, hotela te prostora kulturnih i vjerskih ustanova, muzeja, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i zaštićenih područja prirode.

Smiju li raditi kiosci?

Dio kioska smije raditi nedjeljom tijekom cijele godine uz određene uvjete. Zakon dopušta rad nedjeljom kioscima koji distribuiraju tisak i to u skraćenom radnom vremenu od 7:00 do 13:00 sati. Pritom treba naglasiti da je kiosk definiran kao prodajno mjesto u kojem se prodaje ograničen asortiman proizvoda kroz odgovarajući otvor na kiosku bez ulaska kupca u prodajni prostor.

Dakle, iznimka se ne odnosi na trafike u kojima se prodaju novine, pića, hrana, kozmetika i sl., a koji ne posluju u formi kioska. Također, iznimka se ne odnosi na kioske koji drugih namjena, koji ne distribuiraju tisak. Tako primjerice, nedjeljom ne smiju tijekom cijele godine raditi cvjećarnice ili kiosci koji prodaju pekarske proizvode.

Kako rade tržnice?

Tržnice smiju raditi svake nedjelje, ali samo djelomično. U sklopu tržnica vlastite poljoprivredne proizvode tijekom cijele godine smiju prodavati samo OPG-ovci, i to isključivo na klupama i štandovima.

Trgovci koji prodaju tuđu robu na klupama i štandovima smiju raditi samo 16 nedjelja u godini. Ograničenje rada nedjeljom vrijedi i za sve trgovce koji posluju u zatvorenim dijelovima tržnice. To znači da samo 16 nedjelja u godini smiju biti otvorene mesnice, ribarnice i druge prodavaonice u sklopu tržnica. Ograničenje se odnosi i na OPG-ovce koji prodaju svoju robu u zatvorenim prostorima.

Što se može prodavati na sajmovima?

U vrijeme sajmovnih dana koje proglašavaju lokalne vlasti, nedjeljom je dozvoljena prigodna prodaja na kioscima, štandovima, ambulantna prodaja i ostala slična prodaja na otvorenom, kao sastavni dio prigodnih manifestacija i sajamskih događanja. Takve prigodne prodaje mogu započeti u 8 sati i završiti do 24 sata u gradovima i općinama koji su donijeli ovakvu odluku.

Povećanje broja sajamskih dana jedan je od načina zaobilaženja zakona, kojim lokalne vlasti pogoduju malim trgovcima. No treba naglasiti da za većinu trgovaca vrijedi ograničenje rada nedjeljom i u vrijeme sajmovnih dana. Osim trgovaca koji ionako smiju raditi tijekom cijele godine (OPG-ovci koji prodaju svoju robu na štandovima) sajmovni dani pružaju mogućnost dodatnog rada nedjeljom trgovcima suvenira, rukotvorina, cvijeća i sličnih prigodnih proizvoda i to isključio u okviru ograničenog sajamskog prostora.

Na proširenje sajmovnih dana Vlada ne gleda blagonaklono. Komentirajući za RTL poplavu sajamskih dana, ministar gospodarstva Damir Habijan najavio je kako će Vlada takvoj vrsti traženja rupa u zakonu doskočiti. Pritom je posebno apostrofirao Split, čije gradske vlasti su proglasile sajamske dane za sve blagdane i nedjelje od listopada do konca prošle godine. “Ono što se događa u Splitu, mislim da nije prihvatljivo da se na taj način zloupotrebljava zakon. Ako smo rekli 60 dana, onda je 60 dana”, rekao je Habijan.