Jutros za vrijeme putovanja u školu ili na posao autobusima splitskog javnog gradskog prijevoza mnogi su građani li uočili da ih promatra crni “tip” koji skriven iz računala ili mobitela vreba njihov novac.

“Ne dopustite mu da vas okrade za vrijeme dok na internetu kupujete ili prodajete stvari, želite platit račune ili pokušavate obaviti poslove. Ne dopustite mu da lažnim mailovima, SMS-ovima, lažnim računima,”odličnim“ ponudama zarade ili romantične veze, bespovratno otme vaš novac”, navodi splitska policija.

“Ukoliko ga danas tijekom dana sretnete za vrijeme vožnje autobusom, kliknite na QR code i skinite na svoj mobitel aplikaciju „SafetyNet-Bitka za sigurnost“. To je prvi korak koji trebate napraviti kako bi imali pravu informaciju kako se zaštititi”, dodaju.

Radi se zapravo o kampanji kojom policija upozorava kako broj kaznenih djela putem interneta tj. korištenjem internetske tehnologije, iz godine u godinu nezaustavljivo raste. Značaj interneta je posebno naglašena kod poslovanja većine tvrtki različitih razina složenosti i kategorija poslovanja, stoga i to područje predstavlja metu napada cyber kriminalaca.

Tijekom 2023. Policijska uprava splitsko-dalmatinska evidentirala je ukupno 227 kaznenih djela protiv računalnih sustava, programa i podataka (od toga 213 tzv. Računalnih prijevara), dok je 2022. god. zabilježeno 196 takvih kaznenih djela, a 2021. godine 117. Porast broja kaznenih djela sukladan je očekivanjima, a procjene govore da će se trend rasta nastaviti.

Od ukupnog broja od 213 Računalnih prijevara, najveći broj kaznenih prijava (njih čak 67) podnijele su osobe koje su oglasile prodaju nekih predmeta na internetskim oglašivačima (najčešće Njuškalo, Marketplace i Index), a koje su tako postale meta pfishing napada cyber kriminalaca koji su im u konačnici počistili bankovne račune.

Kako varaju internet prevaranti?

Naime, na njihove oglase vrlo brzo nakon objavljivanja, javili bi se cyber kriminalci i poslali im link SMS-om ili email-om navodeći ih da na stranici koju otvara taj link trebaju upisati svoje podatke (osobne podatke ali i podatke o bankovnoj kartici) da bi im oni izvršili uplatu.

Nakon što žrtve upišu tražene podatke, počinitelji ih ponovno putem SMS ili email-a traže potvrdu navodnog plaćanja, to jest da putem mobilnih aplikacija za internetsko bankarstvo autoriziraju transakciju. Kad su se cyber kriminalci dokopali podataka za pristup Internet bankarstvu odnosno podataka s kartice potrebnih za kupovinu putem interneta koje je žrtva unijela na stranicu na koju je došla preko linka (najčešće lažna stranica DPD-a, GLS-a, HP-a i slično), odmah su preko interneta pristupili tim aplikacijama i zadali transakcije maksimalnog iznosa na “svoje“ račune te im je još samo nedostajalo da žrtva potvrdi transakcije preko svoje mobilne aplikacije.

Oštećenu A.B. je putem Whatsapp aplikacije sa broja mob. 095/ *** *** kontaktirala osoba koja se interesirala za kupnju “izdajalice za dojenje” koju je oglasila preko oglasnika “Njuškalo.hr”. Dalje je komunicirala s tom osobom isključivo putem Whatsapp poruka. Potencijalni kupac od A.B. traži podatke, ime i prezime, adresu i broj tel. gdje će je “DPD služba” kontaktirati radi preuzimanja izdajalice. Na dobiveni link preko Whatsapp-a koji izgleda identično linku “DPD” međunarodne službe za dostavu, A.B. upisala svoje osobne podatke, također podatke bankovne kartice. Na slijedećem koraku je zatražena autorizacija iznosa od 200 eura za troškove osiguranja transakcije. A.B. je odobrila autorizaciju u iznosu od 200 eura te od PBZ mobilne aplikacije dobiva nalog za autorizaciju koju je unoseći pin prihvatila. Nakon odobrene autorizacije link se “zamrznuo”, A.B. je odmah kontaktirala nepoznatu osobu telefonski ali je pozivni broj bio nedostupan.

Materijalna šteta počinjena ovakvim kaznenim djelima našim građanima samo prošle godine iznosi ukupno 67.251 eura za prijavljenih 67 ovakvih kaznenih djela, no jasno je da je velik broj ovakvih kaznenih djela ostao neprijavljen i kao takav nepoznat policiji. Stoga, policija pretpostavlja da je ukupna materijalna šteta puno veća.

Krađa PIN-a

Policija navodi da ne treba zanemariti i druge oblike počinjenja koji također donose velike profite cyber napadačima.  Još uvijek je velik broj ukradenih bankovnih kartica zajedno s PIN brojem (koji se redovito čuva u novčaniku pokraj kartice).

Takvih slučajeva je prošle godine bilo 42, s ukupnom materijalnom štetom od 37.842 eura. Međutim, internetski (cyber) kriminalci ne moraju se truditi da vam ukradu novčanik s bankovnom karticom i PIN brojem da bi vam tako ukrali novac, oni nalaze načine da se domognu podataka o kartici i iste koriste preko raznih internetskih platformi za kupovine i/ili transfer novca dok se vaša kartica nalazi kod vas, na sigurnom.

Što je phishing?

Različiti su načini na koje dolaze do podataka ali najčešće se radi o nekom obliku phishinga. “Phishing“ (engl. fishing – pecanje) je pojam kojeg je u današnje vrijeme većina građana imala prilike negdje čuti i vjerojatno da je da mnogi znaju što on znači, no ipak postoji jaz između poznavanja značenja toga pojma i prepoznavanja situacije koja se odnosi upravo na tu radnju.

U većini od gore spomenutih 213 kaznenih djela Računalne prijevare cyber kriminalci koristili su upravo phishing kao predradnju za počinjenje kaznenog djela a to je u pravilu krađa novca i krađa identiteta. Stoga se zapitajte jeste li zaprimili poziv, SMS, email, oglas, koji od vas traži da odate svoje osobne podatke.

Postoje i tzv. romantične prijevare gdje počinitelji vrebaju na svim društvenim mrežama, a posebno na onima specijaliziranim za pronalaženje partnera (online dating). Znakovi koji bi trebali upućivati na to da vas novi poznanik na društvenoj mreži želi samo prevariti su npr. iskazivanje snažnih osjećaja u vrlo kratkom vremenu i zahtjev da se čavrljanje nastavi na privatnoj platformi (Whatsapp, Viber, Telegram..), nadalje siromašan profil (npr. samo jedna slika, nedavno otvoren profil), traži da pošaljete fotografije intimnih dijelova tijela, traži da joj posudite novac jer je u teškoj situaciji, predlaže ulaganje u kripto valute jer se on/ona nedavno na taj način obogatila

Obećava i dogovara susret s vama, možda čak i brak, ali svaki put u zadnji čas nešto iskrsne pa do susreta uživo ne može doći.

Stoga policija upozorava: Oprezno prije klika! Čuvajte svoje osobne podatke i svoju imovinu od nepoznatih likova s weba.