Connect with us

Hrvatska

Policija uputila dramatično upozorenje: Promatra li vas ovaj crni “tip”? Budite oprezni

Objavljeno

-

Jutros za vrijeme putovanja u školu ili na posao autobusima splitskog javnog gradskog prijevoza mnogi su građani li uočili da ih promatra crni “tip” koji skriven iz računala ili mobitela vreba njihov novac.

“Ne dopustite mu da vas okrade za vrijeme dok na internetu kupujete ili prodajete stvari, želite platit račune ili pokušavate obaviti poslove. Ne dopustite mu da lažnim mailovima, SMS-ovima, lažnim računima,”odličnim“ ponudama zarade ili romantične veze, bespovratno otme vaš novac”, navodi splitska policija.

“Ukoliko ga danas tijekom dana sretnete za vrijeme vožnje autobusom, kliknite na QR code i skinite na svoj mobitel aplikaciju „SafetyNet-Bitka za sigurnost“. To je prvi korak koji trebate napraviti kako bi imali pravu informaciju kako se zaštititi”, dodaju.

Radi se zapravo o kampanji kojom policija upozorava kako broj kaznenih djela putem interneta tj. korištenjem internetske tehnologije, iz godine u godinu nezaustavljivo raste. Značaj interneta je posebno naglašena kod poslovanja većine tvrtki različitih razina složenosti i kategorija poslovanja, stoga i to područje predstavlja metu napada cyber kriminalaca.

Tijekom 2023. Policijska uprava splitsko-dalmatinska evidentirala je ukupno 227 kaznenih djela protiv računalnih sustava, programa i podataka (od toga 213 tzv. Računalnih prijevara), dok je 2022. god. zabilježeno 196 takvih kaznenih djela, a 2021. godine 117. Porast broja kaznenih djela sukladan je očekivanjima, a procjene govore da će se trend rasta nastaviti.

Od ukupnog broja od 213 Računalnih prijevara, najveći broj kaznenih prijava (njih čak 67) podnijele su osobe koje su oglasile prodaju nekih predmeta na internetskim oglašivačima (najčešće Njuškalo, Marketplace i Index), a koje su tako postale meta pfishing napada cyber kriminalaca koji su im u konačnici počistili bankovne račune.

PU splitsko-dalmatinska

Kako varaju internet prevaranti?

Naime, na njihove oglase vrlo brzo nakon objavljivanja, javili bi se cyber kriminalci i poslali im link SMS-om ili email-om navodeći ih da na stranici koju otvara taj link trebaju upisati svoje podatke (osobne podatke ali i podatke o bankovnoj kartici) da bi im oni izvršili uplatu.

Nakon što žrtve upišu tražene podatke, počinitelji ih ponovno putem SMS ili email-a traže potvrdu navodnog plaćanja, to jest da putem mobilnih aplikacija za internetsko bankarstvo autoriziraju transakciju. Kad su se cyber kriminalci dokopali podataka za pristup Internet bankarstvu odnosno podataka s kartice potrebnih za kupovinu putem interneta koje je žrtva unijela na stranicu na koju je došla preko linka (najčešće lažna stranica DPD-a, GLS-a, HP-a i slično), odmah su preko interneta pristupili tim aplikacijama i zadali transakcije maksimalnog iznosa na “svoje“ račune te im je još samo nedostajalo da žrtva potvrdi transakcije preko svoje mobilne aplikacije.

Oštećenu A.B. je putem Whatsapp aplikacije sa broja mob. 095/ *** *** kontaktirala osoba koja se interesirala za kupnju “izdajalice za dojenje” koju je oglasila preko oglasnika “Njuškalo.hr”. Dalje je komunicirala s tom osobom isključivo putem Whatsapp poruka. Potencijalni kupac od A.B. traži podatke, ime i prezime, adresu i broj tel. gdje će je “DPD služba” kontaktirati radi preuzimanja izdajalice. Na dobiveni link preko Whatsapp-a koji izgleda identično linku “DPD” međunarodne službe za dostavu, A.B. upisala svoje osobne podatke, također podatke bankovne kartice. Na slijedećem koraku je zatražena autorizacija iznosa od 200 eura za troškove osiguranja transakcije. A.B. je odobrila autorizaciju u iznosu od 200 eura te od PBZ mobilne aplikacije dobiva nalog za autorizaciju koju je unoseći pin prihvatila. Nakon odobrene autorizacije link se “zamrznuo”, A.B. je odmah kontaktirala nepoznatu osobu telefonski ali je pozivni broj bio nedostupan.

Materijalna šteta počinjena ovakvim kaznenim djelima našim građanima samo prošle godine iznosi ukupno 67.251 eura za prijavljenih 67 ovakvih kaznenih djela, no jasno je da je velik broj ovakvih kaznenih djela ostao neprijavljen i kao takav nepoznat policiji. Stoga, policija pretpostavlja da je ukupna materijalna šteta puno veća.

Krađa PIN-a

Policija navodi da ne treba zanemariti i druge oblike počinjenja koji također donose velike profite cyber napadačima.  Još uvijek je velik broj ukradenih bankovnih kartica zajedno s PIN brojem (koji se redovito čuva u novčaniku pokraj kartice).

Takvih slučajeva je prošle godine bilo 42, s ukupnom materijalnom štetom od 37.842 eura. Međutim, internetski (cyber) kriminalci ne moraju se truditi da vam ukradu novčanik s bankovnom karticom i PIN brojem da bi vam tako ukrali novac, oni nalaze načine da se domognu podataka o kartici i iste koriste preko raznih internetskih platformi za kupovine i/ili transfer novca dok se vaša kartica nalazi kod vas, na sigurnom.

Što je phishing?

Različiti su načini na koje dolaze do podataka ali najčešće se radi o nekom obliku phishinga. “Phishing“ (engl. fishing – pecanje) je pojam kojeg je u današnje vrijeme većina građana imala prilike negdje čuti i vjerojatno da je da mnogi znaju što on znači, no ipak postoji jaz između poznavanja značenja toga pojma i prepoznavanja situacije koja se odnosi upravo na tu radnju.

U većini od gore spomenutih 213 kaznenih djela Računalne prijevare cyber kriminalci koristili su upravo phishing kao predradnju za počinjenje kaznenog djela a to je u pravilu krađa novca i krađa identiteta. Stoga se zapitajte jeste li zaprimili poziv, SMS, email, oglas, koji od vas traži da odate svoje osobne podatke.

Postoje i tzv. romantične prijevare gdje počinitelji vrebaju na svim društvenim mrežama, a posebno na onima specijaliziranim za pronalaženje partnera (online dating). Znakovi koji bi trebali upućivati na to da vas novi poznanik na društvenoj mreži želi samo prevariti su npr. iskazivanje snažnih osjećaja u vrlo kratkom vremenu i zahtjev da se čavrljanje nastavi na privatnoj platformi (Whatsapp, Viber, Telegram..), nadalje siromašan profil (npr. samo jedna slika, nedavno otvoren profil), traži da pošaljete fotografije intimnih dijelova tijela, traži da joj posudite novac jer je u teškoj situaciji, predlaže ulaganje u kripto valute jer se on/ona nedavno na taj način obogatila

Obećava i dogovara susret s vama, možda čak i brak, ali svaki put u zadnji čas nešto iskrsne pa do susreta uživo ne može doći.

Stoga policija upozorava: Oprezno prije klika! Čuvajte svoje osobne podatke i svoju imovinu od nepoznatih likova s weba.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Šef Hanfe: Osiguravatelji previše ulažu u nekretnine, postoji rizik od pada cijena

Objavljeno

-

Hrvatska osiguravajuća društva u portfeljima imaju znatno veći udio nekretnina u usporedbi s prosjekom EU-a, pa bi zbog umanjenja rizika moguće korekcije cijena nekretnina trebala preispitati strategije ulaganja i razmotriti diversifikaciju, poručio je danas čelnik Hanfe Ante Žigman.

Žigman je to rekao na Hrvatskim danima osiguranja, koji se održavaju u Opatiji u organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), a okupljaju više od četiri stotine stručnjaka.

Kazao je da svjetsko tržište dionica raste, investitori se lako upuštaju u rizičnija ulaganja, dok gospodarski rast usporava i ne prati taj burzovni optimizam. Istodobno, visoka inflacija i dalje sprječava monetarno popuštanje i pad kamatnih stopa, unatoč očekivanjima da će se to uskoro dogoditi. 

“U takvom okruženju osiguratelji posebno moraju brinuti o potencijalnim tržišnim rizicima i pronaći načine kako umanjiti utjecaj eventualnog pada cijena i vrijednosti portfelja”, upozorio je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u izjavi koja se prenosi u odvojenim priopćenjima HUO-a i Hanfe.

Naime, usporavanje prodaje poslovnih i stambenih nekretnina tijekom prošle godine sugerira da bi europsko, a time i domaće tržište nekretnina, moglo doživjeti promjene. To je prema Žigmanovim riječima važan signal za hrvatska osiguravajuća društva, jer imaju znatno veći udio nekretnina u svom portfelju u usporedbi s prosjekom EU-a.

“Tržište osiguranja kao cjelina ima dovoljno kapitalnih rezervi, ali…”

Pritom je iznio podatak da nekretnine u prosjeku iznose oko četvrtine ukupne imovine, dok kod nekih društava ta brojka doseže gotovo 60 posto. To naglašava potrebu, poručio je Žigman, da domaća društva za osiguranje preispitaju svoju strategiju ulaganja, razmotre diversifikaciju kako bi umanjila rizik moguće korekcije cijena nekretnina te osigurala dovoljnu likvidnost.

Iako Hanfina testiranja pokazuju da i u slučaju značajnijeg pada cijena tržište osiguranja kao cjelina ima dovoljno kapitalnih rezervi, Žigman upozorava da osiguravatelji trebaju pažljivo procijeniti rizike povezane s ulaganjem u nekretnine.

Rekao je da se, iako izravno ulaganje u nekretnine ima neke prednosti, ne smiju zanemariti rizici koje takva ulaganja nose. Osim što su sklone velikim fluktuacijama cijena, nekretnine su teže unovčive i ne osiguravaju brzu likvidnost kao neka druga ulaganja.

Za razliku od izravnog ulaganja u nekretnine, osiguravatelji na razini EU-a obično razmjerno raspoređuju svoja ulaganja među nekretninskim fondovima, dionicama i korporativnim obveznicama nekretninskih poduzeća, naveo je Žigman, naglasivši važnost očuvanja stabilnosti financijskog sustava, posebno tržišta osiguranja, koje čini gotovo 20 posto ukupne imovine hrvatskog sektora nebankarskih financijskih usluga.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

“U konzervi graha pronašao sam štakora!” Nakon šokantne objave povlači se cijela serija iz velikog trgovačkog lanca

Objavljeno

-

By

“U konzervi smeđeg graha pronašao sam – štakora!” Tim se riječima, ali i slikom, portalu za potrošače javio unezvijereni kupac nakon što je otvorio pakiranje graha koje je kupio u našem trgovačkom lancu.

Jedan je kupac doživio nemali šok kada je otvorio konzervu smeđeg graha i u njoj vidio veliki komad štakora. Točnije, zadnji dio s repom, a kako je to izgledalo, najbolje svjedoči njegova fotografija koja uistinu nije za one slabijeg želuca.

Javio se Europskom centru izvrsnosti potrošača, odnosno njihovoj stranici na Facebooku Halo, inspektore, gdje je sve objavljeno. Nakon toga reagirao je Državni inspektorat, ali i lanac Konzum, koji pod svojim brandom K plus plasira grah Garden good. Proizvođač je talijanska tvrtka Fiamma Vesuviana S.R.L. Konzum je odlučio povući cijelu seriju neto količine 400 g, LOT broja L M261, najbolje upotrijebiti do 17. 9. 2026.

“Žao nam je zbog situacije koja se dogodila našem kupcu. Nastavno na zaprimljenu reklamaciju kupca, u koordinaciji s proizvođačem i svim nadležnim institucijama, poduzeli smo sve potrebne radnje sukladno internoj proceduri.

Obavijestili smo proizvođača i zatražili očitovanje. Iako u ovom trenutku ne raspolažemo svim potrebnim informacijama, u kontaktu smo s proizvođačem te smo iz predostrožnosti i s ciljem zaštite naših kupaca, na vlastitu inicijativu, navedenu seriju proizvoda povukli iz prodaje. Dodatno, proveden je inspekcijski nadzor kojim je utvrđeno da je Konzum proveo sve potrebne aktivnosti i provjere.

Još jednom želimo izraziti naše žaljenje te ćemo svakako napraviti sve što možemo kako bi detaljno provjerili sve okolnosti i osigurali da se ovakve situacije ne ponavljaju. Za sve ostale informacije u potpunosti smo na raspolaganju kupcima putem našeg besplatnog potrošačkog telefona 0800 400 000 ili maila konzum@konzum.hr”, odgovorili su iz Konzuma, prenosi Halo, inspektore.

Ako ste kojim slučajem kupili konzervu graha iz serije koja je povučena s polica, vratite ga u bilo koju Konzumovu trgovinu, gdje ćete dobiti povrat novca.

Proizvod je povučen

Sanitarna inspekcija Državnog inspektorata također je po prijavi pronalaska štakora u konzervi provela nadzor.

“Utvrđeno je da je predmetno trgovačko društvo odmah po zaprimanju prijave potrošača pokrenulo postupak prikupljanja svih podataka o samom proizvodu odnosno prikupljanju podataka o LOT-u i roku trajnosti te su zatražili od proizvođača iz Italije da dostave očitovanje vezano za predmetnu prijavu. Po zaprimanju točnih podataka o LOT-u i roku trajanja sporne hrane dana 7. 5. 2024. godine on je dobrovoljno pokrenuo postupak povlačenja navedenog lota s tržišta Republike Hrvatske.

S obzirom na to da je proizvođač predmetne hrane u Italiji, Državni inspektorat će u skladu s procedurama prijaviti i dostaviti informacije u EU RASFF sustav (Europski sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje) o predmetnoj prijavi potrošača i povlačenju spornog lota s tržišta kako bi daljnje mjere prema proizvođaču provelo nadležno tijelo za sigurnost hrane u Italiji,” izvijestio je Državni inspektorat RH, prenosi Dnevnik.hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Važna obavijest! Povlače se popularne grickalice, provjerite jeste li ih kupili

Objavljeno

-

By

Unsplash

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) objavila je da se povlače popularne grickalice.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Cheez Zum Cheese ring snacks – Cheddar Cheese Flavor, 25g, zbog prisustva neodobrenog bojila E110 u sadržaju.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane i Uredbom (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16.prosinca 2008. o prehrambenim aditivima, navodi se na web stranici HAPIH-a.

Podaci o proizvodu:

Dobavljač: Beagley Coppermann, De Kwakel, Nizozemska

Maloprodaja: Osmi kontinent d.o.o., Dubrovnik

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu