Hrvatska
HRVATSKO TRŽIŠTE RADA: Ovo je top 5 najtraženijih zanimanja…
Potražnja na hrvatskom tržištu rada je na povijesno najvišim razinama, ali i dalje postoje profesije koje teško mogu naći zaposlenje. S druge strane, lista deficitarnih zanimanja obuhvaća široki spektar zanimanja u građevini, ugostiteljstvu i zanatskim uslugama, zdravstvu i obrazovanju
Hrvatski zavod za zapošljavanje proveo je godišnju analizu tržišta rada i objavio listu deficitarnih i suficitarnih zanimanja. Na osnovi prognoziranog položaja pojedinih zvanja na tržištu rada izradio je i preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe.
Pri tome su u obzir uzeti i podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe te promjene upisnih kvota za srednje škole i visoka učilišta tijekom protekle godine. Preporuke se odnose ne samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata.
Na listi obrazovnih programa u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika prednjače dvogodišnje i trogodišnje srednje strukovne škole u kojima se obrazuju deficitarni kadrovi u području građevinarstva i uslužnih djelatnosti, piše Tportal.
Traže se majstori svih struka
U građevini nedostaje kvalificiranih radnika gotovo svih zvanja, a najviše se traže tesari, armirači, fasaderi, zidari, krovopokrivači i keramičari.
U sektoru zanatskih usluga kronični je manjak elektroinstalatera, automehaničara, stolara, staklara, vodoinstalatera, bravara, instalatera grijanja, soboslikara, dimnjačara i tapetara. U ugostiteljstvu i turizmu nedostaje kuhara i konobara, a u prometu svih kategorija vozača.
U strukama za koje je potrebno četverogodišnje ili petogodišnje srednjoškolsko obrazovanje najveći je manjak zdravstvenih kadrova. Na tržištu rada najviše nedostaje medicinskih sestara, farmaceutskih tehničara, zdravstveno-labaratorijskih tehničara i primalja.
Na sveučilišnoj razini primarno se preporučuje povećanje kvota i stipendija na studijima u STEM područjima znanosti (matematika, medicina, strojarstvo, računarstvo).
Na društvenim studijima i dalje puno nezaposlivih smjerova
Lista suficitarnih zanimanja manja je, ali na njoj se već godinama pojavljuju iste struke. U četverogodišnje ili petogodišnje srednjoškolskom obrazovanju na ‘crnoj’ listi su ekonomisti, grafički urednici-dizajneri, hotelijersko-turistički tehničari, veterinarski tehničari, prehrambeni tehničari i tehničari cestovnog prometa.
Teško zapošljivi smjerovi na sveučilišnim studijima su dizajn, povijest umjetnosti, komparativna književnost, novinarstvo, komunikologija, politologija, etnologija i kulturna antropologija, kineziologija, sociologija, agroekologija i ekonomija.
Rezultati HZZ-ove analize u velikoj mjeri se poklapaju s trendovima koje prati OVI Indeks, mjesečni indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao.
Top 5 najtraženijih zanimanja
U 2023. OVI je zabilježio nešto skromniji rast u odnosu na prethodne godine što govori u prilog daljnjem rastu potražnje za radom, ali uz određeno usporavanje. U odnosu na pretkriznu 2019. godinu, ukupan broj online oglasa u prošloj godini bio je veći za 37 posto, što upućuje na to da je potražnja na hrvatskom tržištu rada na povijesno najvišim razinama.
Zanimljivo je da su na rast potražnje utjecali uglavnom oglasi u kojima se traže radnici sa srednjom stručnom spremom, dok je potražnja za zaposlenicima s visokom stručnom spremom i niskom kvalifikacijom zabilježila znatno slabiji rast.
U top 5 najtraženijih zanimanja u prošloj godini našli su se prodavač, konobar, kuhar, skladištar i vozač, koji se u odnosu na 2022. sa šestog popeo na peto mjesto i tamo zamijenio zanimanje knjigovođe.
Na rang ljestvici najtraženijih zanimanja najviše je pao interes za programerima koji su s 12. pali na 23. mjesto, dok su se teleoperateri i učitelji popeli za četiri mjesta, piše Tportal.
Hrvatska
PROGNOZA / Novo jače pogoršanje: Naglo će zatopliti, prijete obilna kiša i poplave
Umjereno do pretežno je oblačno u većini krajeva Hrvatske, oborine ima na otocima i prema otvorenom moru te na krajnjem istoku.
U nastavku petka slično, kiše će uglavnom biti u Dalmaciji i moguće još malo u istočnoj Hrvatskoj. Na planinama može biti malo susnježice ili snijega.
Za vikend hladnije. U unutrašnjosti će se zadržavati većinom tmurno, dok će na moru ipak biti sunčanih razdoblja. No, uz promjenjivu naoblaku može pasti malo kiše pretežno na otocima, izglednije u Dalmaciji, tijekom subote. U nedjelju će biti većinom sunčano duž Jadrana, dok na kopnu lokalno može biti slabe oborine, pri čemu u Gorskoj Hrvatskoj može biti malo susnježice ili snijega.
Na samom početku novog radnog tjedna, u ponedjeljak, kratki predah od oborine, no već utorak donosi osjetnije zatopljenje i novo jače pogoršanje. Glavnina oborine očekuje se tijekom srijede i to osobito u noći na četvrtak kad je lokalno obilnija oborina izgledna na području Dalmacije te bi moglo biti bujičnih i urbanih poplava, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.
Hrvatska
PROGNOZA / U dijelu zemlje moguć snijeg, a stiže i jače pogoršanje
Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, lokalno ima i magle. Kiša pada mjestimice u Dalmaciji, na krajnjem sjeveru zemlje i na istoku.
U većem dijelu zemlje kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski, vozače stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Promet otežava jako do olujno jugo koje puše u priobalju.
U nastavku četvrtka jugo će zamijeniti bura i sjeverozapadnjak. Oborine će biti uglavnom duž Jadrana i uz Jadran. U najvišem gorju može pasti malo snijega.
Petak također donosi oborinu većinom duž Jadrana i uz Jadran. U gorju pritom može biti malo snijega. U noći i ujutro će bura biti jaka pod Velebitom, na udare i olujna. Temperature će se sniziti u odnosu na one u četvrtak.
Subota će biti suha u većini krajeva. Tek bi rijetko gdje u unutrašnjosti moglo pasti malo kiše ili rosulje, oborina je moguća i na obali i otocima, češće prema otvorenom moru.
Nedjelja će duž Jadrana biti uglavnom sunčana, no na kopnu će se zadržavati tmurno, valja računati mjestimice na malo kiše ili čak malo susnježice ili snijega.
Novi tjedan ne donosi stabilizaciju, štoviše, u utorak stiže novo jače pogoršanje vremena.
Hrvatska
Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa
Od 2027. godine u EU se uvodi ograničenje prema kojem se u poslovnim transakcijama gotovinom smije plaćati najviše 10.000 eura, dok se iznosi iznad toga moraju podmiriti bezgotovinski. Uz to, već od 3.000 eura trgovci će morati provjeriti i evidentirati identitet kupca, dok privatne gotovinske transakcije između građana uglavnom ostaju dopuštene.
Od 2027. godine u Europskoj uniji stupaju na snagu nova pravila o plaćanju gotovinom. Dva iznosa pritom postaju ključna jer određuju kada se gotovinske transakcije moraju dodatno provjeravati i koje obveze imaju kupci i trgovci.
Do sada su potrošači u Njemačkoj, ali i u mnogim drugim državama članicama, mogli gotovo neograničeno plaćati gotovinom. To će se promijeniti sredinom 2027., kada počinje primjena nove EU uredbe kojom se strože regulira uporaba gotovine u poslovnom prometu. Cilj mjere jest povećati transparentnost velikih gotovinskih transakcija te suzbiti ilegalne financijske tokove, prenosi Fenix Magazin.
Iako privatnim osobama i dalje ostaje širok prostor za korištenje gotovine, u poslovnim transakcijama uvode se jasna i jedinstvena pravila na razini cijele Europske unije. Uz gornju granicu od 10.000 eura, posebnu važnost dobiva i niži prag od 3.000 eura, koji sa sobom nosi dodatne obveze za trgovce.
Gornja granica od 10.000 eura za poslovne transakcije
Od 10. srpnja 2027. poduzeća i samostalni poduzetnici u cijelom EU unutarnjem tržištu smjet će primati ili isplaćivati najviše 10.000 eura u gotovini. Iznosi iznad toga morat će se podmirivati bezgotovinskim putem – bankovnom uplatom, karticom ili drugim digitalnim sredstvima plaćanja. Ova se odredba odnosi isključivo na poslovne transakcije i ima za cilj spriječiti nekontrolirano kretanje velikih količina gotovine.
Europska unija državama članicama ostavlja mogućnost uvođenja strožih nacionalnih ograničenja. Njemačka zasad ne planira dodatne restrikcije. Ondje već sada vrijede obveze identifikacije i dokumentiranja pri gotovinskim plaćanjima od 10.000 eura naviše, a ta će pravila ostati na snazi paralelno s novom uredbom. Posebna područja poput trgovine plemenitim metalima ili kupnje nekretnina i dalje podliježu posebnim, ranije uvedenim ograničenjima.
Zašto prag od 3.000 eura postaje važan u svakodnevici
Novost koju donosi EU uredba jest obvezna provjera identiteta već od iznosa od 3.000 eura. Od tog praga nadalje, trgovci će morati utvrditi identitet kupca te zabilježiti njegove podatke. Za većinu građana to će rijetko imati izravan učinak, osim pri većim kupnjama poput skuplje elektronike ili namještaja. Za trgovce, međutim, to znači znatno veći administrativni teret.
Za privatne osobe promjene su ograničene. One i dalje smiju posjedovati, podizati i međusobno koristiti gotovinu u bilo kojem iznosu. Također, privatna kupnja automobila za više od 10.000 eura i dalje je dopuštena ako se radi o transakciji između dvije fizičke osobe. Ipak, određena posebna pravila ostaju na snazi: kupnja plemenitih metala anonimno je moguća samo do iznosa od 1.999,99 eura, dok se nekretnine od 2023. godine više ne smiju plaćati gotovinom. Ta ograničenja vrijede neovisno o novoj EU uredbi.
Nova pravila tako označavaju važan korak prema ujednačavanju gotovinskog poslovanja u Europskoj uniji, uz naglasak na veću transparentnost, ali bez potpunog ukidanja gotovine u svakodnevnom životu.
-
magazin4 dana prijeNajopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava
-
magazin4 dana prijeGrčki ili obični jogurt: Koji je bolji izvor proteina i probiotika
-
Hrvatska4 dana prijeBanke godinama naplaćivale usluge koje ne postoje: Evo kako do obeštećenja za “skrivene” naknade
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeProgram Muzeja antičkog stakla u Zadru za 21. NOĆ MUZEJA






