Kada se novogodišnje lampice ugase i kada nastupi povratak u realnost, nastupa takozvana siječanjska depresija. Međutim, osim godišnjeg doba i bezvoljnosti te melankolije, malo ju toga povezuje s mnogo ozbiljnijom kliničkom depresijom. Iako se o njoj u posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj više govori, stručnjaci napominju da je to i dalje nedovoljno te da je broj oboljelih u porastu.

Blagdani, druženje s obitelji, minusi na računima nakon kupovine poklona pa onda – povratak u realnost. A onda se kod mnogih javlja osjećaj melankolije i bezvoljnosti ili takozvane siječanjske depresije.

Je li riječ o mitu, marketinškom triku ili zaista postoji siječanjska depresija kod ljudi? Odgovor smo potražili kod stručnjaka.

“Pod dijagnozom depresija, u dijagnostičkom priručniku, postoji jedna podvrsta koja je sezonski osjetljiva. Tako se dogodi da se ljudima zimi obično znatno snizi raspoloženje pa možda su depresivniji nego u ljetnim mjesecima”, objasnila je psihologinja Mirna Petretić Vukov.

Međutim, neovisno o godišnjem dobu, mentalno zdravlje je gorući problem u društvu, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu gdje je najmanje 300 milijuna oboljelih. Mentalne bolesti su po učestalosti odmah nakon kradiovaskularnih bolesti.

“Sniženo raspoloženje, bezvoljnost, gubitak interesa, zapravo cijeli dan svaki dan u jednom određenom periodu. Otprilike više od 2 tjedna mora trajati da bismo mogli postaviti dijagnozu depresije”, kazala je dr. Nataša Đuran, iz Klinike za psihijatriju “Vrapče”.

Iako nije nužno genetski nasljedna, depresija u obitelji češće može utjecati na njezin razvoj kod osobe. Svaka peta žena i svaki deseti muškarac u Hrvatskoj boluju od depresije.

“Češće se bilježi depresija kod žena i više je ženska bolest. Možda se muškarci ipak zbog tradicionalnog odgoja rjeđe javljaju psihijatru pa onda rjeđe imamo te podatke”, dodala je dr. Đuran.

Pandemija, ratovi u Ukrajini i Izraelu, potresi, ekonomska situacija u državi. Uzroci su to nikad većeg broja oboljelih od depresije u Hrvatskoj.

“Postoji i službeni statistički podatak Eurobarometra iz listopada prošle godine da je čak 89% stanovnika Republike Hrvatske, koji su bili uključeni u ispitivanje, imalo neke poteškoće s mentalnim zdravljem zbog nedavnih događaja u svijetu”, istaknuo je Tin Pongrac iz Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje.

A zbog svoje dijagnoze, oboljeli su često diskriminirani u društvu. Mnogi poslodavci kod zapošljavanja traže liječničke potvrde da osoba ne boluje od poteškoća s mentalnim zdravljem. Slične situacije događale su se i studentima.

“Uspio sam se prošle godine izboriti da je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom naredila Medicinskom fakultetu u Zagrebu da ne smije tražiti medicinske potvrde od potencijalnih studenata o njihovom mentalnom zdravlju. Znači, to je do sada u izbornom postupku u razredbenom postupku na Medicinskom fekultetu bila praksa. To je nevjerojatno”, dodao je Pongrac.

Liječnicima zvuči i nevjerojatno da je stigma oko depresije i dalje tema o kojoj se rijetki usude pričati u Hrvatskoj, a sve je veći broj onih koji traže pomoć i podršku.