Hrvatska
Hrvatskom gospodarstvu smiješi se dobra godina, a evo i koje izazove možemo očekivati
Istraživanje udruženja gospodarskih komora Eurochambresa za 2024. pokazalo je da su hrvatski gospodarstvenici među najoptimističnijima, zbog pristupačne cijene energije i sirovina, a zabrinjavaju ih troškovi rada i nedostatak radnika.
U pogledu procjene rasta poslovanja u sljedećoj godini, pokazalo se da su hrvatski gospodarstvenici među najoptimističnijima u okviru Eurochambresova istraživanja.
“Štoviše, čak su pokazali i višu razinu optimizma nego u prošlogodišnjemu istraživanju. Ono što su poduzetnici istaknuli kao najveći izazov dolazi s tržišta rada, a odnosi se na troškove rada i nedostatak kvalificirane radne snage, dok su istodobno pokazali manju zabrinutost oko pitanja cjenovno prihvatljive energije i sirovina nego prošle godine”, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović.
Takva razna optimizma može biti povezana s činjenicom da je ova godina bila specifična za Hrvatsku zbog pristupanja eurozoni i schengenskom prostoru. Također, iz HGK-a smatraju da je i razlog to što smo relativno dobro prebrodili globalnu energetsku krizu i ekstremnu inflaciju te smo zadržali gospodarsku aktivnost na trendu rasta koji je među najvišima u Europskoj uniji.
Istraživanje je obuhvatilo 43 tisuće europskih poduzetnika iz 27 zemalja čiji su odgovori pokazali blago poboljšanje gospodarske klime u odnosu na povijesno niske razine od prije 12 mjeseci. No, neizvjesnost je prisutna i za sljedeću godinu zbog faktora kao što su nabava energije i sirovina, troškovi rada i nedostatak kvalificiranih radnika.
Stoga, šanse da vidimo snažni postpandemijski oporavak izrazito su male upravo zbog tih faktora, piše u izvješću o istraživanju.
Sudionici istraživanja zbog toga i zbog oštrog pada povjerenja u poslovanje prošle godine, očekuju još jednu tešku godinu. Istraživanje pokazuje da su europska poduzeća nešto manje pesimistična u pogledu domaće prodaje, izvoza, zapošljavanja i investicija u idućoj godini u usporedbi sa stanjem od prije 12 mjeseci.
No, rezultati ukazuju da visoke potrošačke cijene i niska osobna potrošnja teško pogađaju domaću prodaju, a istovremeno očekuje se da će visoke kamatne stope opteretiti privatne investicije.
“Europska poduzeća prisiljena su predugo stiskati kočnicu, što šteti našem oporavku i konkurentnosti. Europski političari moraju im pomoći da promijene brzinu s one koja predstavlja preživljavanje na onu koja predstavlja uspjeh, umjesto da ograničavaju njihov rast prekomjernim propisima”, rekao je predsjednik Eurochambresa Vladimír Dlouhý.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




