Hrvatska
DODIJELJENA “ZLATNA KUNA” / Najbolje veliko trgovačko društvo je zadarski brodar Tankerska plovidba!
Hrvatska gospodarska komora na svečanosti održanoj u Hrvatskom narodnom kazalištu dodijelila je nagrade Zlatna kuna – priznanje najboljima u hrvatskom gospodarstvu za iznimne rezultate ostvarene u 2022. godini.
Najbolje veliko trgovačko društvo je zadarski brodar Tankerska plovidba, u kategoriji srednje tvrtke nagrada je pripala tvrtki Košćal iz Popovače, a najuspješnija mala tvrtka je zagrebački M.T.M. Creator. Najbolja banka u prošloj godini bila je Erste&Steiermärkische Bank, a priznanje za najbolje osiguranje dodijeljeno je Croatia osiguranju.
Osim rezultata poslovanja poduzeća, prvi put se kao dodatni kriterij vrednuju rezultati ESG ratinga, nacionalnog modela ocjenjivanja održivih praksi tvrtki koji je razvila Hrvatska gospodarska komora.
„Mi u brodarstvu nismo naviknuli na svjetla pozornice, ali drago nam je da smo dobitnici ove nagrade. Ona je rezultat truda naših zaposlenika, svih pomoraca i svih službi na kopnu, hvala svima. Za razliku od naše konkurencije iz velikih zemalja poput Kine, Japana i Njemačke, mi nemamo oslonac na veliku nacionalnu ekonomiju i zato nam je jako bitno da imamo istovjetan zakonodavni okvir u odnosu na one s kojima konkuriramo. Brodarstvo nije rezervirano samo za velike, vjerujem da će i Hrvatska biti prepoznata na karti međunarodnog prometa“, izjavio je Mario Pavić, predsjednik uprave Tankerske plovidbe.
Mario Pavić, predsjednik uprave Tankerske plovidbe; Izvor: HGK;
Nagrada za životno djelo pripala je Marijanu Živkoviću, vlasniku obiteljske tvrtke i maloprodajnog lanca trgovina Patričar. Poslujući u ruralnim područjima Slavonije, Živković je uspio pomiriti naizgled suprotstavljene interese, potrebu za profitom, dobrobiti zaposlenika i potrebe zajednice. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada, a poznat je i po svom humanitarnom radu i brizi za najranjivije članove društva.
Marijan Živković, vlasnik obiteljske tvrtke i maloprodajnog lanca trgovina Patričar; Izvor: HGK;
Na 27. dodjeli Zlatne kune posebno priznanje uručeno je Hrvatskim cestama za projekt cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom izgradnjom Pelješkog mosta, s ciljem prometnog i gospodarskog povezivanja kopnenog teritorija RH. U ovom strateškom projektu državna tvrtka imala je ulogu investitora te upravitelja mosta i pristupnih cesta.
Josip Škorić, Predsjednik uprave, Hrvatske ceste; Izvor: HGK;
Predsjednik HGK Luka Burilović čestitao je nominiranima i dobitnicima istaknuvši da njihov uspjeh snažno pridonosi razvoju hrvatskog gospodarstva i države u cjelini.
„Euro je danas naša valuta, ali zadržali smo Zlatnu kunu u čast našoj bivšoj valuti i kao podsjetnik na trnovit put do međunarodne gospodarske afirmacije. Svijet se mijenja, a u korak s promjenama mora ići i naše gospodarstvo. Primjerice, teme iz područja održivosti i ESG-a više nisu predmet rasprava stručnjaka ili okolišnih aktivista. One su danas sastavni dio svakog poslovnog sustava, ali i zajednice“, kazao je Burilović.
Luka Burilović, Predsjednik HGK ; Izvor: HGK;
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, koji se prisutnima obratio u svojstvu izaslanika predsjednika Vlade Republike, podsjetio je na izazove s kojima smo bili suočeni u kontekstu globalnih zbivanja te istaknuo kako smo pokazali žilavost i otpornost i unatoč svemu postigli zavidne rezultate.
„Ulaskom Hrvatske u Schengen i eurozonu ostvarena su dva strateška cilja Vlade. Hrvatska je zemlja koja napreduje i bilježi povijesne makroekonomske pokazatelje“, istaknuo je Butković podsjetivši kako bez suradnje s gospodarstvenicima nema ni zacrtanog gospodarskog rasta Hrvatske. Čestitao je dobitnicima i uz želje za daljnjim uspjehom, iskazao otvorenost Vlade na suradnju.
HGK prati trendove kako bi članicama olakšao poslovanje i prilagodbu na nove standarde. Prošle godine pokrenuta je ESG akademija i niz sektorskih radionica, a ove godine i prvi ESG rating. Nova razvojna strategija Komore obuhvaća ključne strateške teme; održivi razvoj, digitalna i zelena tranzicija, budućnost rada i razvoj ljudskih potencijala, internacionalizaciju i konkurentnost, te sigurnost opskrbe i kvalitete hrane.
Kruna preustroja i modernizacije prema potrebama članica i vremena u kojem posluje novi je vizualni identitet HGK koji je predstavljen na svečanosti u HNK. U procesu rebrandinga, polazna ideja bila je osuvremeniti krovni logotip, ali istovremeno zadržati prepoznatljivost i poveznicu s tradicijom institucije.
„Okrenuti smo prema promjenama i izazovima koje dijelimo s našim članicama. Samo prateći promjene u malom ali okretnom gospodarstvu možemo opstati na međunarodnom tržištu“, poručio je Burilović.
Marko Košćal, Košćal; Izvor: HGK;
Tomislav Milanović, MTM Creator ; Izvor: HGK;
Christoph Schoefboeck, Erste Banka; Izvor: HGK;
Robert Vučković, Croatia osiguranje ; Izvor: HGK;
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže kalendarsko ljeto, dio zemlje u toplinskom valu, ponegdje pljuskovi, grmljavina
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno je vedro diljem zemlje, prevladavat će sunčano i u nastavku petka. Tek je mala vjerojatnost za kakav prolazan pljusak u kopnenim krajevima Hrvatske. Bit će vrlo toplo i vruće, temperature će rasti i do 35 stupnjeva.
Subota također donosi obilje sunca i uglavnom suhe prilike. Bit će vruće, lokalno i preko 35 stupnjeva. Državni hidrometeorološki zavod upozorava na opasnost od toplinskog vala.
Nedjelja donosi nestabilnije prilike. Pljuskovi su mogući poslijepodne u unutrašnjosti pretežno, osobito na zapadu, mjestimice i na sjevernom Jadranu.
Nestabilne prilike nastavit će se i u novom tjednu, kalendarski, prvom ljetnom.
Na moru će biti vruće, dok će na kopnu vrućinu ipak povremeno prekidati pljuskovi.
Hrvatska
PROGNOZA / Dio zemlje pogodit će prvi ovogodišnji toplinski val, temperature bi mogle preko 35
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno sunčano je počeo četvrtak u većem dijelu zemlje, iako ima mjestimice i povećane naoblake u dijelu unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu. U nastavku dana, kao i jučer, treba računati na pljuskove s grmljavinom poslijepodne, češće na sjevernom Jadranu i Gorskoj Hrvatskoj.
Petak će biti uglavnom suh i pretežno sunčan.
I tijekom subote će biti uglavnom stabilno, tek rijetko gdje u unutrašnjosti može se potkrasti kakav pljusak.
U nedjelju ponovno nestabilnije, često s kišom i pljuskovima s grmljavinom, osobito u središnjem i zapadnom dijelu zemlje. Bit će vruće, temperatura mjestimice mogla prijeći 35, osobito u Dalmaciji. Državni hidrometeorološki zavod stoga upozorava na opasnost od toplinskog vala krajem tjedna za obalni dio zemlje.
Hrvatska
USUSRET LJETU / Što doista prijeti Hrvatskoj: El Niño, AMOC ili afrički toplinski valovi?
Meteorolog N1 dr. Bojan Lipovšćak analizira klimatske procese koji se posljednjih godina najčešće spominju u javnosti te objašnjava koji bi od njih u narednom razdoblju mogli imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.
Posljednjih godina javnost je zatrpana upozorenjima o nadolazećim klimatskim prijetnjama. Jedni upozoravaju na snažan El Niño koji bi mogao izazvati ekstremne vremenske prilike diljem planeta, drugi govore o mogućem slabljenju Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC), što bi Europu moglo suočiti s velikim promjenama klimatskih obrazaca. Istodobno se upozorava na ubrzano topljenje arktičkog leda, porast razine mora, sve češće toplinske kupole i dugotrajne toplinske valove.
Uz znanstvena upozorenja, povremeno se pojavljuju i teorije zavjere prema kojima se vrijeme i klima namjerno mijenjaju različitim tehnologijama. No prirodni procesi koji oblikuju vrijeme i klimu odvijaju se prema zakonitostima atmosfere i oceana, neovisno o senzacionalističkim tumačenjima.
Kako bi se razumio njihov stvarni utjecaj, potrebno je imati na umu da se svi ti procesi odvijaju na različitim vremenskim i prostornim skalama. Atmosfera, oceani i kopno međusobno su povezani, pa pojedini klimatski mehanizmi mogu djelovati istodobno, međusobno se pojačavati ili poništavati. Upravo zato važno je procijeniti kakve bi posljedice mogli imati za Hrvatsku i šire područje Europe.
Trenutačno je utjecaj ENSO sustava, odnosno ciklusa El Niño i La Niña, na Europu relativno slab. Njegovi najizraženiji učinci bilježe se uz obale Srednje Amerike te nad tropskim dijelovima Tihog oceana. Posljedice najprije osjećaju stanovnici pacifičkih otočnih država, Novog Zelanda i Australije.
Porast globalne srednje temperature zraka
Tijekom El Niña dolazi do zagrijavanja površinskog sloja oceana, što povećava količinu oborina nad dijelovima jugoistočne Azije. Promjene u atmosferskoj cirkulaciji zatim se šire prema Japanu i Sjevernoj Americi, dok se posredni učinci mogu osjetiti i u Europi kroz promjene položaja mlazne struje i planetarnih valova.
Prema sadašnjim mjerenjima i usporedbama s višegodišnjim prosjecima, tijekom ljeta i jeseni 2026. mogao bi se razviti snažan El Niño. Takav razvoj događaja mogao bi dovesti do porasta globalne srednje temperature zraka, povećanja količine vodene pare u atmosferi te veće vjerojatnosti za pojavu ekstremnih oborina u pojedinim dijelovima Europe. Istodobno bi se povećala količina raspoložive energije u atmosferi, što pogoduje razvoju snažnih oluja, orkanskih vjetrova i izraženih zona nestabilnosti.
Za Hrvatsku bi posljedice mogle biti toplija jesen, zima i proljeće tijekom 2026. i 2027. godine, više temperature Sredozemnog mora te povoljniji uvjeti za razvoj ciklona tijekom hladnijeg dijela godine. Najizraženiji učinci očekivali bi se između jeseni 2026. i zime 2026./2027.
Za razliku od El Niña, promjene Atlantske meridionalne cirkulacije odvijaju se znatno sporije. Riječ je o sustavu oceanskih struja koje prenose toplinu prema sjevernom Atlantiku, dok se hladnije vode u dubinama vraćaju prema jugu. Dosadašnja istraživanja upućuju na postupno slabljenje tog sustava tijekom posljednjih desetljeća, no ne postoje čvrsti dokazi da je njegov kolaps neposredno pred nama.
Za Hrvatsku posljedice eventualnih promjena AMOC-a ne bi bile izravne, nego posredne. Očekuju se veće temperaturne razlike između Atlantika i euroazijskog kopna, što bi moglo uzrokovati izraženije meandriranje polarne mlazne struje. Posljedica bi bile češće i dugotrajnije blokirajuće atmosferske situacije, poznate i kao omega-blokade, koje pogoduju ekstremnim vremenskim obrascima.
To znači da bi se u budućnosti mogla povećati učestalost naglih prijelaza između toplih i hladnih razdoblja, uz velike temperaturne amplitude, snažne vjetrove i izraženije vremenske ekstreme. U oborinskom režimu dulja sušna razdoblja mogla bi se prekidati kratkotrajnim, ali vrlo intenzivnim oborinama tropskog karaktera.
Iako se često govori o mogućem zahlađenju Europe, posljedice za južni dio kontinenta i Sredozemlje mogle bi biti suprotne. Moguće su češće ljetne anticiklonalne blokade, dulji toplinski valovi, manje ljetnih oborina te povećana vjerojatnost razvoja mediteranskih ciklona, takozvanih medicana. Budući da je riječ o sporom procesu, najizraženiji učinci očekuju se nakon 2030. godine, uz daljnje jačanje prema sredini stoljeća.
Prema Lipovšćaku, ipak postoji jedan proces koji bi u sljedećih pet do petnaest godina mogao imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.
“Po mom mišljenju, upravo je to najvažniji vremenski proces koji će karakterizirati vrijeme u našim krajevima u sljedećih pet do petnaest godina”, navodi meteorolog, govoreći o afričkim toplinskim valovima, širenju suptropskog pojasa prema sjeveru i sve češćim omega-blokadama.
Sahara i sjeverna Afrika zagrijavaju se brže od globalnog prosjeka, a pojas izrazito toplog i suhog zraka postupno se širi prema Sredozemlju. Istodobno suptropski greben sve češće prodire prema Europi, stvarajući uvjete za dugotrajne toplinske valove. Kada se uspostavi omega-blokada, nastaje stabilan sustav u kojem izostaje razvoj naoblake, a sunčano vrijeme dodatno zagrijava tlo i zrak.
Povećan rizik od suša i požara
Posljedice takvih situacija već su vidljive i u Hrvatskoj. One uključuju dugotrajna razdoblja s temperaturama iznad 35 stupnjeva Celzija, sve češće dane s više od 40 stupnjeva, vrlo tople noći i izražene suše. Prema Lipovšćaku, znakovi takvog režima vremena jasno su vidljivi u razdoblju od 2023. do 2025. godine.
Ako se u razdoblju od 2026. do 2030. istodobno pojave snažan El Niño, nastavak slabljenja AMOC-a, intenzivno zagrijavanje sjeverne Afrike i učestalije omega-blokade, Hrvatska bi se mogla suočiti s rekordno toplim ljetima, dugotrajnim toplinskim valovima, manjkom ljetnih oborina te povećanim rizikom od suša i požara. Očekuje se i nastavak zagrijavanja Jadranskog mora.
Lipovšćak procjenjuje da će najveći utjecaj na vremenske ekstreme u Hrvatskoj do kraja desetljeća imati afrički toplinski valovi i blokirajuće atmosferske situacije, kao i kontinuirano zagrijavanje Sredozemlja. Utjecaj promjena AMOC-a smatra umjerenim, dok El Niño vidi kao dodatni, ali manje važan čimbenik.
Drugim riječima, najvažniji signal za vrijeme u Hrvatskoj tijekom sljedećih godina vjerojatno neće dolaziti iz Pacifika, nego iz sve toplijeg Sredozemlja, širenja suptropskog pojasa prema sjeveru i učestalijih prodora vrlo toplog afričkog zraka nad Europu. Za društvo to znači veći rizik od ljetnih suša i požara, veći toplinski stres za stanovništvo i poljoprivredu te rast potrošnje energije za hlađenje. Istodobno, povećava se mogućnost naglih prodora hladnog zraka, olujnih vjetrova, intenzivnih oborina i bujičnih poplava.
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijeJESTE LI SE VEĆ ULOGIRALI? Online usluga „Moja čistoća“ za lakše upravljanje računima i obvezama
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeSUBOTA, KATEDRALA: Svećeničko ređenje fra Antonia Gospića
-
magazin16 sati prije(VIDEO) NOVA PJESMA ZADARSKOG IZVOĐAČA DUHOVNE GLAZBE / Fra Pavle Ivić predstavio novi singl i videospot “Ne boj se”
-
magazin4 dana prijePočinje KvartArt festival! Donosimo detaljan program…





