Svijet
Prihvaćena nova direktiva: Evo što to znači za vozače diljem Europe
Europska regulativa za infrastrukturu alternativnih goriva (AFIR) službeno je prihvaćena kao zakon Europske unije, što znači da već od proljeća 2024. možemo očekivati značajna povećanja infrastrukture punionica diljem cijele Europe. Podsjetimo, na ovoj regulativi aktivno se radilo još od 2021. godine da bi danas stupila na snagu.
Regulativa AFIR postavlja ciljeve koji su obvezujući za sve zemlje članice, a kojima se propisuje koliko koja članica Europske unije mora postaviti punionica struje i punionica ostalih alternativnih goriva za laka i teška vozila. Dio ciljeva se postavlja prema broju električnih i plug-in hibridnih vozila, a dio ciljeva obvezuje zemlje članice da postavljaju punionice na strateškim koridorima. Prvi dio regulative AFIR obvezuje zemlje članice Europske unije da postavi punionice u ekvivalentu snage 1,3 kW za svako registrirano potpuno električno vozilo te 0,8 kW snage za svako plug-in hibridno vozilo. Krajem svake godine, počevši od sljedeće godine, ovaj uvjet mora biti ispunjen prema rastu broja registriranih električnih i plug-in hibridnih vozila.
Hrvatska je sredinom ove godine brojala oko 5.850 registriranih električnih vozila i oko 3.000 plug-in hibridnih vozila pa bi, prema trenutnoj situaciji, morala postaviti punjače ukupne snage 10.005 kW. To je ekvivalent 200 brzih punionica s 50 kW snage ili 100 ultra-brzih punionica sa 100 kW snage, objasnio je Hrvoje Prpić, predsjednik nacionalne udruge za e-mobilnost – Strujni krug.
Tek nakon što zemlja članica postigne udio električnih vozila od 15 posto u ukupnoj floti registriranih vozila, može se zatražiti ublažavanje ove mjere. U slučaju Hrvatske, to bi značilo nakon registriranih više od 270 tisuća električnih vozila, piše Zimo.
Punionice za osobna vozila na autocestama
Regulativa AFIR je postavila i obvezujuće ciljeve za postavljanje punionica na TEN-T koridoru – jedinstvenoj europskoj mreži prometnica koja povezuje sve glavne prometne točke u Europi – te postavljanje punionica na prometnicama koje su povezane s TEN-T koridorom. Time se želi osigurati puna pokrivenost punionicama duž glavne mreže Europske unije i omogućiti jednostavno putovanje električnim vozilima diljem EU. Za laka električna vozila (osobna vozila i laka dostavna vozila) postavljeni su ciljevi prema kojima je, do kraja 2025. godine, na svakih 60 kilometara TEN-T koridora potrebno postaviti stajališta s minimalnom dostupnom snagom od 400 kW. Navedena dostupna snaga može se po želji rasporediti na veći broj punionica, ali uvjet je da barem jedna punionica pruža snagu 150 kW.
Do kraja 2027. godine očekuje se od zemalja članica da se minimalna dostupna snaga na stajalištu poveća na 600 kW te da na svakom od tih stajališta barem dvije punionice pružaju snagu od 150 kW.
Punionicom snage 150 kW prosječno električno vozilo može se napuniti već za 15-20 minuta, a s obzirom na to da se vozači električnih vozila inače nadopunjavaju samo koliko im je potrebno do odredišta, možemo očekivati da će se već svakih 5-10 minuta izmjenjivati vozila na ovakvim punionicama, dodaje Prpić.
TEN-T koridor u Hrvatskoj obuhvaća autoceste na relacijama Ljubljana – Zagreb i Varaždin – Rijeka pa dio AFIR-a koji nam je iznimno bitan je i za dio prometnica koje su povezane s TEN-T koridorom, odnosno ostatak hrvatskih autocesta i državnih cesta. Cilj AFIR-a je da se do kraja 2027. godine punionicama za laka električna vozila opremi barem 50 posto prometnica koje se povezuju s TEN-T koridorom, a do kraja 2030. godine već sve takve prometnice budu opremljene.
Za spomenute prometnice se zemlje članice obvezuju da na svakih 60 kilometara imaju stajalište u oba smjera koje će imati ukupnu snagu 300 kW te barem jednu punionicu snage 150 kW, a plan je da se do kraja 2035. godine spomenuta ukupna snaga podigne na 600 kW te od toga barem da dvije punionice imaju dostupnu snagu od 150 kW.
Infrastruktura punionica za kamione i autobuse
AFIR zahtjeva da se i za teška električna vozila (kamioni i autobusi) do kraja 2025. godine barem 15 posto TEN-T koridora pokrije stajalištima s minimalno 1.400 kW raspoređenih na veći broj punjača te da barem jedan od tih punjača pruža snagu od 350 kW. Do kraja 2027. godine zahtjeva se da je već 50 posto TEN-T koridora opskrbljeno stajalištima s po minimalno 2.800 kW ukupne snage i barem dva punjača snage 350 kW.
Kao što postoje posebni zahtjevi za teška električna vozila na TEN-T koridoru, regulativa AFIR zahtjeva da se za ista osigura infrastruktura punionica i na prometnicama koje su povezane s TEN-T koridorom. Cilj AFIR-a je da se do kraja 2027. godine punionicama za teška električna vozila opremi barem 50 posto takvih prometnica koje se povezuju s TEN-T koridorom, a do kraja 2030. godine već sve takve prometnice budu opremljene. Minimalni zahtjevi za teška električna vozila do kraja 2027. godine su stajališta u oba smjera koja bi imala minimalnu dostupnu snagu od 1.400 kW te barem jednu punionicu snage 350 kW, a do kraja 2030. godine bi takva stajališta trebala biti na svakih 100 kilometara s minimalnom ukupnom snagom od 1.500 kW.
Jednostavnije plaćanje
Plaćanje punjenja električnih vozila također bi trebalo postati puno jednostavnije. Sve punionice električnih vozila, snage veće od 50 kW, koje će biti postavljene nakon travnja sljedeće godine morat će biti opremljene čitačima kartica za plaćanje ili imati uređaj za mogućnost beskontaktnog plaćanja karticom pa tako neće biti potrebe za brojnim aplikacijama, pojašnjava Prpić.
Dosadašnje punionice takvih snaga također će morati biti opremljene takvim uređajima za jednostavnije plaćanje bankovnim karticama, ali Europska komisija je operatorima odlučila pružiti dvije godine da dodatno opreme dosadašnju infrastrukturu. S druge strane, za punionice manje snage od 50 kW, punjenje će se i dalje moći pokretati putem mobilnih aplikacija ili jednostavnih QR kodova na punionicama.
Svijet
ALARMANTNO STANJE / Stručnjaci upozoravaju na najgori mogući scenarij dok se u europskoj zemlji širi “super gripa”
Engleski NHS je objavio najnovije podatke o radu sustava – upozoravajući da bi ovaj mjesec mogao donijeti “najgori mogući scenarij”. Razlog je opasni soj gripe koji se ubrzano širi tom zemljom.
NHS Engleske je objavio ažurirane podatke o gripi i bolničkim prijemima, javlja Sky News.
Upozoravaju da zdravstveni sustav prolazi kroz iznimno težak prosinac zbog naglog porasta slučajeva tzv. “super gripe”.
Broj hospitalizacija zbog gripe porastao je za više od polovice u samo tjedan dana, pokazuju novi podaci.
Prošlog tjedna prosječno je 2.660 pacijenata dnevno bilo u bolnicama zbog gripe.
To je najviša brojka ikad zabilježena u ovo doba godine, a ujedno i porast od 55% u odnosu na tjedan ranije.
Vodstvo zdravstvenog sustava upozorava da je broj pacijenata s gripom u bolnicama već znatno porastao i nakon razdoblja koje pokrivaju ovi podaci – te da se vrhunac epidemije još uvijek ne vidi.
Uz eksploziju gripe, broj pacijenata s norovirusom porastao je dodatnih 35%.
NHS sada upozorava da zimski virusi počinju “preplavljivati bolnice”.
Kako se virusi gripe mijenjaju
Ovogodišnja sezona gripe započela je ranije nego inače.
Broj pacijenata oboljelih od gripe koji su završili u bolničkim krevetima diljem Engleske znatno je veći nego prošle godine, pa je NHS poslao “SOS za cijepljenje” ranjivim skupinama.
No koliko je zapravo loša ovogodišnja sezona gripe?
Rekordi srušeni u Australiji
Ukratko – prvi pokazatelji nisu ohrabrujući.
Stručnjaci smatraju da je mutirani soj odgovoran za raniji početak širenja virusa nego što je uobičajeno.
Australska sezona gripe – koja se često koristi kao dobar pokazatelj onoga što čeka Europu – ove je godine oborila rekorde po broju zaraženih.
U regiji Azija-Pacifik također su se pojavili upozoravajući signali: Japan je u listopadu proglasio epidemiju gripe zbog koje su mnoge škole bile zatvorene.
Vrste gripe
Postoje tri vrste gripe: influenca A(H1N1), influenca A(H3N2) i influenca B.
Ove godine problem stvara podtip H3N2.
Virusi gripe stalno evoluiraju u procesu zvanom antigenski drift – zbog toga se cjepiva protiv gripe svake godine prilagođavaju.
Na sjevernoj hemisferi sojevi za cjepiva biraju se u veljači za sljedeću zimu.
No ovaj soj H3N2, točnije varijanta nazvana subklada K, evoluirao je više nego inače tijekom ljeta, pa se razlikuje od verzije na kojoj se temelje ovogodišnja cjepiva, navodi Britanska agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA).
UKHSA procjenjuje da je prošle zime u Engleskoj od gripe umrlo 7.757 ljudi, u usporedbi s 3.555 godinu ranije.
Broj umrle djece povezan s gripom porastao je s 34 na 53.
Sve u svemu, čelnici NHS-a upozoravaju na izuzetno tešku zimu.
Gotovo tri puta više pacijenata s gripom u londonskim bolnicama
Dr. Chris Streather, regionalni medicinski direktor NHS Engleske za London, izjavio je za Sky News da je ovogodišnja sezona gripe najgora u glavnom gradu od pandemije covid-19.
“Situacija je najteža koju smo imali u bilo kojoj sezoni gripe od pandemije covida. Prošlog tjedna u Londonu smo imali 259 hospitaliziranih pacijenata s gripom. U istom razdoblju prošle godine bilo ih je 89. Dakle, sada ih je gotovo tri puta više nego lani”, rekao je.
Dr. Streather dodao je da dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da soj gripe “još ne pokazuje znakove prolaska vrhunca”.
Također je rekao da se ljudi trebaju “vratiti navikama iz vremena COVID-a”, posebno kada je riječ o higijeni ruku.
Svijet
Australija postala prva zemlja u svijetu koja je djeci zabranila društvene mreže
Australija je u srijedu u ponoć po lokalnom vremenu postala prva zemlja na svijetu koja je zabranila korištenje društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina, blokirajući im mogućnost korištenja platformi poput TikToka, Alphabetova YouTubea te Metina Instagrama i Facebooka. Deset najvećih platformi dobilo je nalog da blokiraju djecu mlađu od 16 ili će, u skladu s novim zakonom, biti kažnjene do 33 milijuna američkih dolara.
Zakon su kritizirale velike tehnološke tvrtke i borci za slobodu govora, ali su ga pohvalili roditelji i borci za prava djece.
Odluku o zabrani pomno prate i ostale zemlje koje razmatraju mogućnost uvođenja sličnih mjera s obzirom na to da kontinuirano raste zabrinutost zbog utjecaja društvenih medija na zdravlje i sigurnost djece. “Premda je Australija prva koja je usvojila takva ograničenja, malo je vjerojatno da će biti i posljednja”, rekla je Tama Leaver, profesorica internetskih studija na Sveučilištu Curtin. “Vlade širom svijeta prate razvoj događaja i preuzimanje moći od velikih tehnoloških tvrtki. Zabrana korištenja društvenih mreža u Australiji… u velikoj je mjeri poput kanarinca u rudniku ugljena.”
Kanarinac u rudniku povijesna je praksa. Ove su se ptice koristile kao rani indikatori opasnosti od prisutnosti toksičnih plinova, primjerice ugljičnog monoksida i metana u rudnicima, jer su bili osjetljiviji od ljudi, a njihovo naglo ugibanje rudarima je signaliziriralo da odmah napuste rudnik. Vlade od Danske do Malezije, čak i nekih saveznih država Sjedinjenih Država kažu da planiraju poduzeti slične korake, četiri godine nakon što je curenje internih Metinih dokumenata pokazalo kako je ta tvrtka znala da njezini proizvodi pridonose problemima s načinom na koji tinejdžeri doživljavaju svoj izgled i suicidalnim mislima, a istodobno je javno negirala postojanje takve veze.
Premda zabrana za početak obuhvaća deset platformi, vlada je objavila da će se popis mijenjati kako se budu pojavljivali novi proizodi, a mladi korisnici prelazili na alternative. Od prvih 10, svi osim Elona Muska i njegove platforme X rekli su da će se pridržavati pravila i astojati procijeniti dob djeteta na temelju njegovih online aktivnosti ili selfija. Provjeru bi mogli obaviti i uz pomoć identifikacijskih dokumenata ili podataka o bankovnom računu.
Za tvrtke koje se bave društvenim mrežama primjena znači novo doba strukturne stagnacije jer i broj korisnika stagnira, a vrijeme provedeno na platformama je sve kraće, pokazale su studije.
Platforme tvrde da ne zarađuju puno novca kada prikazuju oglase osobama mlađim od 16 godina. Istodobno ističu kako zabrana utječe na prekid ‘dotoka’ budućih korisnika.
Prema podacima vlasti, neposredno prije stupanja zabrane na snagu, društvene je mreže koristilo 86 posto Australaca u dobi od 8 do 15 godina.
Svijet
Čini se da se Louvre raspada
Nešto više od mjesec dana nakon što je drska pljačka nakita otkrila, kako je to opisao ravnatelj Louvrea, “strašan propust” u sigurnosnom sustavu muzeja, čini se da slavnu instituciju muče i brojni drugi problemi. Nekoliko velikih francuskih sindikata koji predstavljaju zaposlenike Louvrea izglasalo je štrajk, tvrdeći da se muzej nalazi u “krizi”.
Ova vijest dolazi samo nekoliko dana nakon što je potvrđeno da je zbog puknuća cijevi krajem prošlog mjeseca oštećeno oko 400 knjiga u Odjelu za egipatske starine, piše The Cut.
Sindikati dižu glas
U pismu upućenom francuskoj ministrici kulture Rachidi Dati, sindikati CGT, CFDT i Sud ustvrdili su da je listopadska pljačka “istaknula nedostatke na koje se dugo upozoravalo”, uključujući nedostatna sredstva i “sve lošije radne uvjete”.
Radnici, koji su zbog sličnih problema već održali spontani štrajk u lipnju, sada su velikom većinom izglasali službeni štrajk, a prva veća akcija najavljena je za sljedeći tjedan.
Poplava u egipatskom odjelu
Osim velikih sigurnosnih propusta koji su omogućili pljačku, navodno je šifra za videonadzor bila “Louvre”, sindikati kao primjer nemara navode i puknuće cijevi u studenom.
Povjesničar umjetnosti Didier Rykner prvi je izvijestio da je voda prodrla kroz strop egipatskog odjela i oštetila između 300 i 400 djela iz kasnog 19. i ranog 20. stoljeća, uključujući “časopise o egiptologiji” i “znanstvenu dokumentaciju” koju koriste istraživači. Zamjenik upravitelja muzeja, Francis Steinbock, umanjio je štetu, rekavši da su oštećeni predmeti bili “izuzetno korisni”, ali “nikako jedinstveni”, te dodao da institucija nema “nepopravljivih i konačnih gubitaka u ovim zbirkama”.
Međutim, Rykner na svojoj stranici La Tribune de l’Art tvrdi da je egipatski odjel godinama od uprave tražio sredstva za popravak cijevi. “Ova katastrofa je još jedna ilustracija silazne spirale Louvrea, koji zanemaruje svoje temeljne misije u potrazi za pustim snovima”, napisao je Rykner.
Posjet kao “poligon s preprekama”
Uprava je obećala provesti internu istragu o curenju, a Steinbock je za New York Times izjavio da zaposlenici trenutno marljivo suše stranicu po stranicu svakog oštećenog artefakta.
No, čini se da su problemi ove kulturne institucije puno dublji od nekoliko cijevi koje cure. Sindikati su u svom pismu istaknuli da je “posjet Louvreu postao pravi poligon s preprekama” za svakoga tko želi vidjeti njegove zbirke, signalizirajući sustavnu krizu koja pogađa i zaposlenike i posjetitelje.
-
magazin17 sati prijeŠPICA!
-
Tech5 dana prijeUništava li stalno držanje mobitela na punjaču bateriju? Evo što kažu iz Applea, Samsunga i Googlea
-
Sport5 dana prijeDjevojčica (12) iz SAD-a dvije godine štedjela da gleda Modrića na SP-u
-
Svijet5 dana prijeAustralija postala prva zemlja u svijetu koja je djeci zabranila društvene mreže







