Connect with us

Svijet

Prihvaćena nova direktiva: Evo što to znači za vozače diljem Europe

Objavljeno

-

Jan Baborák/Unsplash

Europska regulativa za infrastrukturu alternativnih goriva (AFIR) službeno je prihvaćena kao zakon Europske unije, što znači da već od proljeća 2024. možemo očekivati značajna povećanja infrastrukture punionica diljem cijele Europe. Podsjetimo, na ovoj regulativi aktivno se radilo još od 2021. godine da bi danas stupila na snagu.

Regulativa AFIR postavlja ciljeve koji su obvezujući za sve zemlje članice, a kojima se propisuje koliko koja članica Europske unije mora postaviti punionica struje i punionica ostalih alternativnih goriva za laka i teška vozila. Dio ciljeva se postavlja prema broju električnih i plug-in hibridnih vozila, a dio ciljeva obvezuje zemlje članice da postavljaju punionice na strateškim koridorima. Prvi dio regulative AFIR obvezuje zemlje članice Europske unije da postavi punionice u ekvivalentu snage 1,3 kW za svako registrirano potpuno električno vozilo te 0,8 kW snage za svako plug-in hibridno vozilo. Krajem svake godine, počevši od sljedeće godine, ovaj uvjet mora biti ispunjen prema rastu broja registriranih električnih i plug-in hibridnih vozila.

Hrvatska je sredinom ove godine brojala oko 5.850 registriranih električnih vozila i oko 3.000 plug-in hibridnih vozila pa bi, prema trenutnoj situaciji, morala postaviti punjače ukupne snage 10.005 kW. To je ekvivalent 200 brzih punionica s 50 kW snage ili 100 ultra-brzih punionica sa 100 kW snage, objasnio je Hrvoje Prpić, predsjednik nacionalne udruge za e-mobilnost – Strujni krug.

Tek nakon što zemlja članica postigne udio električnih vozila od 15 posto u ukupnoj floti registriranih vozila, može se zatražiti ublažavanje ove mjere. U slučaju Hrvatske, to bi značilo nakon registriranih više od 270 tisuća električnih vozila, piše Zimo.

Punionice za osobna vozila na autocestama

Regulativa AFIR je postavila i obvezujuće ciljeve za postavljanje punionica na TEN-T koridoru – jedinstvenoj europskoj mreži prometnica koja povezuje sve glavne prometne točke u Europi – te postavljanje punionica na prometnicama koje su povezane s TEN-T koridorom. Time se želi osigurati puna pokrivenost punionicama duž glavne mreže Europske unije i omogućiti jednostavno putovanje električnim vozilima diljem EU. Za laka električna vozila (osobna vozila i laka dostavna vozila) postavljeni su ciljevi prema kojima je, do kraja 2025. godine, na svakih 60 kilometara TEN-T koridora potrebno postaviti stajališta s minimalnom dostupnom snagom od 400 kW. Navedena dostupna snaga može se po želji rasporediti na veći broj punionica, ali uvjet je da barem jedna punionica pruža snagu 150 kW.

Do kraja 2027. godine očekuje se od zemalja članica da se minimalna dostupna snaga na stajalištu poveća na 600 kW te da na svakom od tih stajališta barem dvije punionice pružaju snagu od 150 kW.

Punionicom snage 150 kW prosječno električno vozilo može se napuniti već za 15-20 minuta, a s obzirom na to da se vozači električnih vozila inače nadopunjavaju samo koliko im je potrebno do odredišta, možemo očekivati da će se već svakih 5-10 minuta izmjenjivati vozila na ovakvim punionicama, dodaje Prpić.

TEN-T koridor u Hrvatskoj obuhvaća autoceste na relacijama Ljubljana – Zagreb i Varaždin – Rijeka pa dio AFIR-a koji nam je iznimno bitan je i za dio prometnica koje su povezane s TEN-T koridorom, odnosno ostatak hrvatskih autocesta i državnih cesta. Cilj AFIR-a je da se do kraja 2027. godine punionicama za laka električna vozila opremi barem 50 posto prometnica koje se povezuju s TEN-T koridorom, a do kraja 2030. godine već sve takve prometnice budu opremljene.

Za spomenute prometnice se zemlje članice obvezuju da na svakih 60 kilometara imaju stajalište u oba smjera koje će imati ukupnu snagu 300 kW te barem jednu punionicu snage 150 kW, a plan je da se do kraja 2035. godine spomenuta ukupna snaga podigne na 600 kW te od toga barem da dvije punionice imaju dostupnu snagu od 150 kW.

Infrastruktura punionica za kamione i autobuse

AFIR zahtjeva da se i za teška električna vozila (kamioni i autobusi) do kraja 2025. godine barem 15 posto TEN-T koridora pokrije stajalištima s minimalno 1.400 kW raspoređenih na veći broj punjača te da barem jedan od tih punjača pruža snagu od 350 kW. Do kraja 2027. godine zahtjeva se da je već 50 posto TEN-T koridora opskrbljeno stajalištima s po minimalno 2.800 kW ukupne snage i barem dva punjača snage 350 kW.

Kao što postoje posebni zahtjevi za teška električna vozila na TEN-T koridoru, regulativa AFIR zahtjeva da se za ista osigura infrastruktura punionica i na prometnicama koje su povezane s TEN-T koridorom. Cilj AFIR-a je da se do kraja 2027. godine punionicama za teška električna vozila opremi barem 50 posto takvih prometnica koje se povezuju s TEN-T koridorom, a do kraja 2030. godine već sve takve prometnice budu opremljene. Minimalni zahtjevi za teška električna vozila do kraja 2027. godine su stajališta u oba smjera koja bi imala minimalnu dostupnu snagu od 1.400 kW te barem jednu punionicu snage 350 kW, a do kraja 2030. godine bi takva stajališta trebala biti na svakih 100 kilometara s minimalnom ukupnom snagom od 1.500 kW.

Jednostavnije plaćanje

Plaćanje punjenja električnih vozila također bi trebalo postati puno jednostavnije. Sve punionice električnih vozila, snage veće od 50 kW, koje će biti postavljene nakon travnja sljedeće godine morat će biti opremljene čitačima kartica za plaćanje ili imati uređaj za mogućnost beskontaktnog plaćanja karticom pa tako neće biti potrebe za brojnim aplikacijama, pojašnjava Prpić.

Dosadašnje punionice takvih snaga također će morati biti opremljene takvim uređajima za jednostavnije plaćanje bankovnim karticama, ali Europska komisija je operatorima odlučila pružiti dvije godine da dodatno opreme dosadašnju infrastrukturu. S druge strane, za punionice manje snage od 50 kW, punjenje će se i dalje moći pokretati putem mobilnih aplikacija ili jednostavnih QR kodova na punionicama.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Geomagnetska oluja koja je pogodila Zemlju mogla bi pokrenuti val uragana

Objavljeno

-

By

Geomagnetska oluja već je izazvala nestanak radija i smetnje GPS-a, a sada nova studija sugerira da bi solarna oluja koja je pogodila Zemlju prošli tjedan mogla pokrenuti val uragana.

Tim je koristio model koji je promatrao aktivnost tropskih ciklona u proteklih 5500 godina i pronašao 11 vremenskih razdoblja u kojima je bilo 40 posto više oluja nego inače. Otkrili su da ta vremenska razdoblja imaju jednu zajedničku stvar: sunce je vrvilo od aktivnosti, piše Daily Mail, a prenosi tportal.

Teorija glasi: kada je sunce aktivno, ono pokreće snažne baklje energiziranih čestica koje pucaju kroz svemir. I kad udare u Zemlju, čestice sa sobom donose sunčevu energiju koja zagrijava naše oceane – osiguravajući gorivo za tropske oluje. Ova vijest dolazi u trenutku kada je Amerika već usred sezone uragana koja je spremna oboriti rekorde – već je najmanje 20 imenovanih oluja koje će pogoditi zemlju.

Solarna ili geomagnetska oluja veliki je poremećaj Zemljine magnetosfere – područja oko Zemlje kojim upravlja magnetsko polje planeta. A oluja od prošlog petka ocijenjena je s ‘G4’ (na ljestvici od jedan do pet), što je čini ‘jakom’ olujom.’

“Geomagnetske oluje mogu utjecati na infrastrukturu u orbiti blizu Zemlje i na Zemljinoj površini”, objavila je Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) u izjavi prošlog četvrtka, navodeći kako bi oluja mogla “potencijalno poremetiti komunikacije, električnu mrežu, navigacije, radio i satelitske operacije”.

Vodeći autor studije Yang Wang sa Sveučilišta Florida State rekao je za DailyMail da ne može predvidjeti hoće li nedavna intenzivna solarna aktivnost dovesti do više tropskih ciklona ove godine.

Povoljniji uvjeti za razvoj jakih oluja

Sunčeva aktivnost ili ukupno solarno zračenje (TSI), korišteno u studiji, određeno je korištenjem ugljika u godovima drveća. Kada sunčeva aktivnost oslabi, vrsta ugljika nazvana ugljik-14 povećava se u atmosferi – a te se promjene mogu vidjeti u godovima drveća koji apsorbiraju ugljik iz zraka, prenosi tportal.

Glavni autor studije rekao je za DailyMail da je “uloga solarne aktivnosti u modulaciji aktivnosti tropskih ciklona složena. Kako se oceani zagrijavaju, imaju više energije na raspolaganju za pretvaranje u vjetar tropskog ciklona, čime potencijalno stvaraju povoljnije uvjete za razvoj jačih oluja”, objasnio je Wang.

Istraživački tim je rekonstruirao 5500 godina dugu evidenciju oluja za sjeveroistočnu regiju Meksičkog zaljeva i usporedio simulaciju s ugljikom koji su uhvatili godovi drveća kako bi odredili solarne događaje tijekom godina. Sunčeva aktivnost ili ukupno solarno zračenje (TSI) određena je pomoću ugljika u godovima.

Kada sunčeva aktivnost oslabi, vrsta ugljika nazvana ugljik-14 povećava se u atmosferi – a te se promjene mogu vidjeti u godovima drveća koji apsorbiraju ugljik iz zraka. Profesor Wang i njegov tim otkrili su da je u regiji Zaljeva bilo 19 uragana iz razdoblja od prije 14,10 do 820 godina i 16 događaja od prije 60 godina do 2016. godine – kada je tim počeo proučavati regiju Zaljeva.

“Ova statistički robusna koherentnost pojačane aktivnosti tropskih ciklona s većim sunčevim zračenjem podupire koncept da bi solarna aktivnost mogla biti važan pokretač klimatske varijabilnosti i aktivnosti tropskih ciklona svojim utjecajem na atmosfersku cirkulaciju, oceanske struje i temperaturu površine mora”, napisali su istraživači u studiji.

Pomaci u atmosferskoj cirkulaciji

Međutim, profesor Wang primijetio je i da sunčeva energija također može zagrijati gornje slojeve atmosfere, što smanjuje razliku u temperaturi između površine i gornjih slojeva atmosfere.

“Ovo ne samo da slabi okomito kretanje unutar tropskog ciklona u razvoju, već također uzrokuje pomake u atmosferskoj cirkulaciji”, nastavio je.

“Naši rezultati sugeriraju da kombinacija visokog sunčevog zračenja i drugih čimbenika, uključujući pojačanu El Niño/južnu oscilaciju, toplije temperature površine mora u Meksičkom zaljevu i pozitivne faze atlantske višedekadne oscilacije, stvara povoljne uvjete za formiranje tropskog ciklona.”

 
Nastavi čitati

Svijet

Ova popularna aplikacija za šoping brzo je osvojila kupce, ali sad je u problemima

Objavljeno

-

By

Pexels

Temu se suočava s novom pravnom tužbom koju je podnijelo 17 tvrtki u Europskoj uniji.

Kineski online trgovac optužen je za “neuspjeh u zaštiti potrošača” i “korištenje manipulativnih praksi koje su nezakonite prema nedavnom zakonodavstvu EU-a”, prema skupini potrošača BEUC.

Temu je pokrenut tek u rujnu 2022., ali je brzo postao jedno od najpopularnijih internetskih tržišta u svijetu. U Ujedinjenom Kraljevstvu to je bila najpreuzimanija aplikacija 2023., no sada se suočava s poteškoćama.

U pravnoj tužbi navodi se da tvrtka krši nova pravila koja znače da bez obzira gdje se tvrtka nalazi, proizvodi moraju biti u skladu s europskim zakonima ako se prodaju europskim potrošačima.

Skupina potrošača Which? pronašli su oružje za prodaju na tržištu i uređaje za grijanje koji bi “mogli eksplodirati”.

“Pozitivno je vidjeti kako se druge skupine potrošača diljem Europe udružuju kako bi Temu pozvali na odgovornost jer nije spriječio da nesigurni proizvodi završe u domovima ljudi”, rekla je direktorica politike i zagovaranja Whicha Rocio Concha.

Pravna tužba optužuje kompaniju za “manipulativne prakse” kao što je komplicirano brisanja računa koje je teže nego njegovog postavljanja i obmanjivanje kupaca o cijenama.

Također optužuje Temu da je dopustio da potrošači ne mogu ući u trag nekim trgovcima, što je protivno zakonima EU-a.

“Naša predanost usklađenosti i spremnost da angažiramo dionike na globalnoj razini mogu se vidjeti u našim proaktivnim akcijama.”

“Prošli tjedan Temu je potpisao izjavu o prekidu i odustajanju s Njemačkom (Savezom njemačkih potrošačkih organizacija), obvezujući se na rješavanje zabrinutosti u vezi s našim postupcima.

Osim toga, u ponedjeljak je Temu potpisao obećanje o sigurnosti proizvoda s Komisijom za poštenu trgovinu Južne Koreje, obvezujući se na sveobuhvatan sustav za otkrivanje, sprječavanje i uklanjanje nesigurnih proizvoda iz prometa.

Što se tiče pritužbe BEUC-a, shvaćamo je vrlo ozbiljno i temeljito ćemo je proučiti. Nadamo se da ćemo nastaviti naš dijalog s relevantnim dionicima kako bismo poboljšali Temuove usluge za potrošače”, oglasio se Temu u izjavi za Sky News.

 
Nastavi čitati

Svijet

Braća u samo 12 sekundi ukrala 25 milijuna dolara

Objavljeno

-

By

Braća Anton Peraire-Bueno (24) i James Peraire-Bueno (28) iz SAD-a u samo 12 sekundi uspjeli su ukrati kriptovalute u vrijednosti 25 milijuna dolara, no nisu uspjeli to učiniti bez da ih uhvate.

Obojica su studirali na prestižnom Massachusetts Institute of Technology (MIT-u) i to s vrhunskim uspjesima, ali znanje koje posjeduju iskoristili su za izvođenje, kako kažu savezni tužitelji na Manhattanu, za najsuvremeniju prevaru.

Razrađenu pljačku izveli su 2023. tako što su stekli pristup transakcijama koje su bile u tijeku realizacije, a potom bi im promijenili kretanja pa bi kriptovalute završile u njihovim rukama, prenosi CNN.

“Shema koju su proveli dovodi u pitanje integritet blockchaina”, rekao je državni odvjetnik Damian Williams i na taj način zapravo potvrdio da ta tehnologija nije toliko neprobojna kako se u tehnološkim krugovima navodi.

Optužnica ih tereti za udruživanje zbog elektroničke prijevare, elektroničku prijevaru i udruživanje s ciljem pranja novca. Anton je uhićen u Bostonu, dok je James uhićen u New Yorku.

Prema tužiteljima, na studiju informatike i matematike razvili vještine su obrazovanje na koje su se oslanjali kako bi izvršili prevaru.

U optužnici se navodi da su mjesecima planirali manipulaciju i promjene protokola koji se koriste za provjeru transakcija za uključivanje u Ethereum blockchain – bazu podataka koja bilježi svaku transakciju kriptovaluta.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu