Connect with us

Svijet

Prihvaćena nova direktiva: Evo što to znači za vozače diljem Europe

Objavljeno

-

Jan Baborák/Unsplash

Europska regulativa za infrastrukturu alternativnih goriva (AFIR) službeno je prihvaćena kao zakon Europske unije, što znači da već od proljeća 2024. možemo očekivati značajna povećanja infrastrukture punionica diljem cijele Europe. Podsjetimo, na ovoj regulativi aktivno se radilo još od 2021. godine da bi danas stupila na snagu.

Regulativa AFIR postavlja ciljeve koji su obvezujući za sve zemlje članice, a kojima se propisuje koliko koja članica Europske unije mora postaviti punionica struje i punionica ostalih alternativnih goriva za laka i teška vozila. Dio ciljeva se postavlja prema broju električnih i plug-in hibridnih vozila, a dio ciljeva obvezuje zemlje članice da postavljaju punionice na strateškim koridorima. Prvi dio regulative AFIR obvezuje zemlje članice Europske unije da postavi punionice u ekvivalentu snage 1,3 kW za svako registrirano potpuno električno vozilo te 0,8 kW snage za svako plug-in hibridno vozilo. Krajem svake godine, počevši od sljedeće godine, ovaj uvjet mora biti ispunjen prema rastu broja registriranih električnih i plug-in hibridnih vozila.

Hrvatska je sredinom ove godine brojala oko 5.850 registriranih električnih vozila i oko 3.000 plug-in hibridnih vozila pa bi, prema trenutnoj situaciji, morala postaviti punjače ukupne snage 10.005 kW. To je ekvivalent 200 brzih punionica s 50 kW snage ili 100 ultra-brzih punionica sa 100 kW snage, objasnio je Hrvoje Prpić, predsjednik nacionalne udruge za e-mobilnost – Strujni krug.

Tek nakon što zemlja članica postigne udio električnih vozila od 15 posto u ukupnoj floti registriranih vozila, može se zatražiti ublažavanje ove mjere. U slučaju Hrvatske, to bi značilo nakon registriranih više od 270 tisuća električnih vozila, piše Zimo.

Punionice za osobna vozila na autocestama

Regulativa AFIR je postavila i obvezujuće ciljeve za postavljanje punionica na TEN-T koridoru – jedinstvenoj europskoj mreži prometnica koja povezuje sve glavne prometne točke u Europi – te postavljanje punionica na prometnicama koje su povezane s TEN-T koridorom. Time se želi osigurati puna pokrivenost punionicama duž glavne mreže Europske unije i omogućiti jednostavno putovanje električnim vozilima diljem EU. Za laka električna vozila (osobna vozila i laka dostavna vozila) postavljeni su ciljevi prema kojima je, do kraja 2025. godine, na svakih 60 kilometara TEN-T koridora potrebno postaviti stajališta s minimalnom dostupnom snagom od 400 kW. Navedena dostupna snaga može se po želji rasporediti na veći broj punionica, ali uvjet je da barem jedna punionica pruža snagu 150 kW.

Do kraja 2027. godine očekuje se od zemalja članica da se minimalna dostupna snaga na stajalištu poveća na 600 kW te da na svakom od tih stajališta barem dvije punionice pružaju snagu od 150 kW.

Punionicom snage 150 kW prosječno električno vozilo može se napuniti već za 15-20 minuta, a s obzirom na to da se vozači električnih vozila inače nadopunjavaju samo koliko im je potrebno do odredišta, možemo očekivati da će se već svakih 5-10 minuta izmjenjivati vozila na ovakvim punionicama, dodaje Prpić.

TEN-T koridor u Hrvatskoj obuhvaća autoceste na relacijama Ljubljana – Zagreb i Varaždin – Rijeka pa dio AFIR-a koji nam je iznimno bitan je i za dio prometnica koje su povezane s TEN-T koridorom, odnosno ostatak hrvatskih autocesta i državnih cesta. Cilj AFIR-a je da se do kraja 2027. godine punionicama za laka električna vozila opremi barem 50 posto prometnica koje se povezuju s TEN-T koridorom, a do kraja 2030. godine već sve takve prometnice budu opremljene.

Za spomenute prometnice se zemlje članice obvezuju da na svakih 60 kilometara imaju stajalište u oba smjera koje će imati ukupnu snagu 300 kW te barem jednu punionicu snage 150 kW, a plan je da se do kraja 2035. godine spomenuta ukupna snaga podigne na 600 kW te od toga barem da dvije punionice imaju dostupnu snagu od 150 kW.

Infrastruktura punionica za kamione i autobuse

AFIR zahtjeva da se i za teška električna vozila (kamioni i autobusi) do kraja 2025. godine barem 15 posto TEN-T koridora pokrije stajalištima s minimalno 1.400 kW raspoređenih na veći broj punjača te da barem jedan od tih punjača pruža snagu od 350 kW. Do kraja 2027. godine zahtjeva se da je već 50 posto TEN-T koridora opskrbljeno stajalištima s po minimalno 2.800 kW ukupne snage i barem dva punjača snage 350 kW.

Kao što postoje posebni zahtjevi za teška električna vozila na TEN-T koridoru, regulativa AFIR zahtjeva da se za ista osigura infrastruktura punionica i na prometnicama koje su povezane s TEN-T koridorom. Cilj AFIR-a je da se do kraja 2027. godine punionicama za teška električna vozila opremi barem 50 posto takvih prometnica koje se povezuju s TEN-T koridorom, a do kraja 2030. godine već sve takve prometnice budu opremljene. Minimalni zahtjevi za teška električna vozila do kraja 2027. godine su stajališta u oba smjera koja bi imala minimalnu dostupnu snagu od 1.400 kW te barem jednu punionicu snage 350 kW, a do kraja 2030. godine bi takva stajališta trebala biti na svakih 100 kilometara s minimalnom ukupnom snagom od 1.500 kW.

Jednostavnije plaćanje

Plaćanje punjenja električnih vozila također bi trebalo postati puno jednostavnije. Sve punionice električnih vozila, snage veće od 50 kW, koje će biti postavljene nakon travnja sljedeće godine morat će biti opremljene čitačima kartica za plaćanje ili imati uređaj za mogućnost beskontaktnog plaćanja karticom pa tako neće biti potrebe za brojnim aplikacijama, pojašnjava Prpić.

Dosadašnje punionice takvih snaga također će morati biti opremljene takvim uređajima za jednostavnije plaćanje bankovnim karticama, ali Europska komisija je operatorima odlučila pružiti dvije godine da dodatno opreme dosadašnju infrastrukturu. S druge strane, za punionice manje snage od 50 kW, punjenje će se i dalje moći pokretati putem mobilnih aplikacija ili jednostavnih QR kodova na punionicama.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Više od 100 uhićenih zbog prevare putem WhatsAppa metodom “sin u nevolji”

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Više od 100 osoba uhićeno je zbog prevare putem WhatsAppa. U pitanju je metoda “sin u nevolji”, pri čemu prevaranti kontaktiraju roditelje putem aplikacije, predstave se kao njihov sin koji se u financijskim problemima i potom traže roditelje novac.

Prevaranti su tako izvukli više od 850.000 eura od 238 žrtava, zbog čega je Civilna garda uhitila 102 osobe u pokrajinama Alicante, Valencia, Barcelona, ​​​​Girona, Granada, Madrid i Málaga u Španjolskoj, javlja El Mundo.

Trenutno je samo u pokrajini Alicante identificirano 238 žrtava, a prevaranti su djelovali diljem zemlje.

Uhićeno je 74 muškaraca i 28 žena u dobi između 20 i 60 godina. Optuženi su za kaznena djela prijevare, pranja novca i članstva u zločinačkoj organizaciji.

Prve pritužbe zaprimljene su krajem 2022. godine u pokrajini Alicante. Tada su žrtve prijavile da su ih počinitelji prevarili za velike količine novca predstavljajući se kao sin u nevolji kojem je potrebna novčana pomoć.

Prevaranti su najčešće kontaktirali one roditelje čije se dijete osamostalilo, studira u inozemstvu ili putuje. Slali bi im poruke u kojima se predstavljaju kao sin ili kćerka i potom bi tražili novac.

 
Nastavi čitati

Svijet

Opasan virus pronađen u mlijeku: Treba li Europa biti zabrinuta?

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ptičja gripa prešla je na krave i brzo se širi stadima u Sjedinjenim Američkim Državama, a znanstvenici su sve zabrinutiji.

Jeremy Farrar, glavni znanstvenik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), izjavio je prošlog tjedna da je rizik od prenošenja novog soja virusa H5N1 na ljude ‘sve veći’. Ptičja gripa rijetko zarazi ljude, ali je smrtonosna kada se to dogodi. Prema WHO-u, stopa smrtnosti među ljudima od 2003. iznosi 52 posto.

Zašto su znanstvenici toliko zabrinuti?

Činjenica da se virus pojavio kod sisavaca kao što su krave sugerira da je mutirao, što ga dovodi korak bliže tome da prijeđe na ljude.

“To je potvrda sposobnosti gripe da nas iznenadi”, rekao je za Paul Digard, profesor virologije i specijalist za gripu na Sveučilištu u Edinburghu, za Politico. “Povijesno gledano, smatrali smo da su krave vrlo niskorizične za gripu A (podskupina gripe koja uzrokuje bolest kod ljudi i uključuje virus koji se sada širi kod goveda). Ovo sad podiže procjenu prijetnje za jedan stupanj”, dodao je Digard.

Koliko je raširen novi soj?

Vjerojatno je rasprostranjeniji nego što se to smatra. “Vjerujem da je zaraza zahvatila značajno veći broj farmi nego što ih imamo prijavljenih. Na to ukazuje prisutnost RNK virusa u mlijeku”, rekao je James Wood, voditelj odjela za veterinarsku medicinu na Sveučilištu Cambridge.

Od prošlog četvrtka oko jedan od pet uzoraka mlijeka u trgovinama u SAD-u bio je pozitivan na virusne fragmente, prenosi tportal.

Je li ovo mlijeko sigurno za piće?

Virusne čestice otkrivene su u komercijalnom mlijeku u SAD-u, ali to ne znači da nije sigurno za piće. Pasterizacija je učinkovita u ubijanju gripe i američke su vlasti izjavile da nema dokaza da čestice RNA otkrivene u mlijeku mogu nekoga zaraziti.

Američke savezne agencije (USDA, USFDA, CDC) poručile su da je “komercijalna opskrba mlijekom sigurna”.

Također tvrde da će pasterizacija “vjerojatno” deaktivirati virus ptičje gripe u mlijeku, ali priznaju da “nijedna studija o učincima pasterizacije na viruse (kao što je H5N1) u goveđem mlijeku još nije dovršena”.

Otkrivanje RNK virusa u američkom mlijeku ne bi trebalo brinuti Europljane. Uvoz mlijeka iz SAD-a u EU je vrlo blizu nule i statistički je beznačajan u smislu trgovine, rekao je jedan od dužnosnika EU-a za Politico.

Koliko je novi soj opasan za ljude?

Za sada je rizik za ljude ograničen, ali ima mnogo toga što ne znamo jer je soj novi. Zabilježen je najmanje jedan slučaj zaraze kod ljudi, ali nema dokaza o prijenosu s čovjeka na čovjeka, ključnom pokazatelju prijetnje od nove pandemije.

Opasnost je u tome što virus stalno mutira i može razviti sposobnost da lakše zarazi ljude. Što je virus rašireniji među životinjama, to je veća opasnost za čovjeka.

Je li novi soj otkriven u Europi?

“Infekcije mliječnih goveda sojem H5N1 nisu otkrivene u Europi. Pomno pratimo situaciju i njezin mogući razvoj”, rekao je glasnogovornik Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA). Dodao je da je “prijetnja ljudskom zdravlju i dalje niska”.

EFSA je savjetovala zemljama članicama pojačan nadzor sisavaca, posebno onih u blizini peradarskih objekata zaraženih ptičjom gripom.

Imamo li cjepiva protiv ptičje gripe?

Postoje cjepiva koja bi mogla djelovati protiv ptičje gripe, ali još uvijek nije jasno koliko bi bila učinkovita u odnosu na određeni soj i koliko bi brzo tvrtke mogle povećati proizvodnju.

Glasnogovornik GSK rekao je da tvrtka ima ugovor s Uredom za pripravnost i odgovor na hitne zdravstvene situacije EU-a za proizvodnju 85 milijuna doza svog cjepiva Adjupanrix za pripravnost na pandemiju ako to bude potrebno. Adjupanrix je mock-up cjepivo, ono koje se može prilagoditi bilo kojem soju gripe.

Europska komisija potvrdila je da ima ugovor s tvrtkama GSK i CSL Seqirus za isporuku prilagođenih cjepiva protiv gripe u slučaju pandemije.

Andrew Fenwick, glasnogovornik CSL Seqirusa, rekao je za Politico da bi cjepivo protiv zoonotske gripe te tvrtke trebalo biti učinkovito protiv soja koji trenutno kruži SAD-om.

Europska agencija za lijekove također je odobrila AstraZenecino cjepivo protiv pandemijske gripe, a testirano je pomoću soja H5N1.

 
Nastavi čitati

Svijet

Irak uveo 15 godina zatvora za istospolne veze. SAD: To je prijetnja ljudskim pravima

Objavljeno

-

Američki State Department priopćio je da je zakon koji je usvojio irački parlament, kojim se kriminaliziraju istospolne veze, prijetnja ljudskim pravima i slobodama te da će oslabiti sposobnost Iraka da diverzificira svoje gospodarstvo i privuče strana ulaganja.

“Ovaj amandman prijeti onima koji su u najvećem riziku u iračkom društvu. Može se koristiti za ometanje slobode govora i izražavanja te za sprječavanje rada nevladinih organizacija diljem Iraka”, stoji u priopćenju State Departmenta.

Irački parlament usvojio je u subotu zakon kojim se istospolne veze kriminaliziraju uz maksimalnu zatvorsku kaznu od 15 godina, rekavši da je cilj poduprijeti vjerske vrijednosti. Zagovornici prava osudili su zakon kao najnoviji napad na LGBT zajednicu u Iraku.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu