Prilike na tržištu ne idu na ruku domaćim kupcima, ocjenjuju agenti za nekretnine.

Na većim europskim tržištima došlo je do usporavanja gradnje te prodaje nekretnina zbog rasta kamata, dok u Hrvatskoj prema najnovijim podacima cijene i dalje rastu, a primjećuje se i blagi rast gradnje novih stambenih zgrada. Istovremeno je na tisuće praznih stanova – samo u Zagrebu njih 54.000 – i država sada ide u izradu stambene strategije.

U tom se kontekstu Hrvatska može promatrati i kao specifično tržište, pa stoga sve zanima kakvog će predznaka biti daljnje kretanje cijena, s naglaskom na ona područja gdje se inače bilježi najveći broj transakcija te vlada najveća potražnja – u Zagrebu i na Jadranu.

Međutim, ono što je izgledno iz uvida poznavateljice prilika na tržištu, suvlasnice i direktorice zagrebačke agencije Sky nekretnine Martine Naletilić, nikako ne ide na ruku – domaćim kupcima.

Utjecaj na cijene

“Po zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u drugom tromjesečju ove godine cijene stambenih objekata bile su u prosjeku više za 3,5% u odnosu na prvo tromjesečje 2023. godine, dakle rast cijena se nastavlja, čime Hrvatska i dalje drži prvo mjesto u EU u porastu cijena nekretnina, piše Poslovni dnevnik.

Kao jedan od glavnih razloga navela bih omjer ponude i potražnje pri čemu potražnja uvelike nadmašuje ponudu, posebno kad je riječ o novogradnji. Nadalje, kamatne stope na stambene kredite i dalje su niske u odnosu na većinu drugih zemalja EU. Ulazak u Schengen te u eurozonu povećali su interes stranih kupaca, u pravilu bolje kupovne moći od domaćih kupaca, što također utječe na formiranje cijene nekretnina.

Ukratko, tržište u Hrvatskoj je vrlo aktivno i u sljedećih šest mjeseci ne očekujemo značajne promjene. Po pitanju cijena nekretnina ne očekujemo pad cijena, već eventualno stagnaciju”, kaže Naletilić.

Porast plaća hrvatskih građana, dalje pojašnjava, svakako je u disbalansu s porastom cijena nekretnina, što teoretski otežava kupnju i proces kreditiranja od strane banaka. No tu su brojni drugi faktori koji utječu na stanje na tržištu.

Val novih kupaca

Navedeni val novih kupaca bolje kupovne moći od prosječnog hrvatskog građanina, koji dolaze iz ostalih zemalja EU, ali i šire, tako već uvelike utječe na formiranje cijena nekretnina, no rast cijena gurat će i sve veća potražnja za nekretninama u vidu investicija radi bavljenja vrlo isplativim turističkim najmom na određenim lokacijama, a sve više i na kontinentu, piše Poslovni dnevnik.

Tu je i konstantan deficit koji je osjetan i u ponudi novogradnje. To su faktori koji znatno utječu na stanje na tržištu, tvrdi direktorica Sky nekretnina, tvrtke koja je nedavno proslavila pet godina poslovanja.

Rast cijene novca kao faktor koji inače dovodi do smanjenja broja kupoprodajnih transakcija čini se da ovdje ne igra veliku ulogu: naime, gledajući unazad zadnjih godinu dana, sigurno 60% transakcija odnosi se na kupovinu gotovinom, a Naletilić očekuje da će se taj trend nastaviti.

Porast plaća hrvatskih građana svakako je u disbalansu s porastom cijena nekretnina, dodaje Naletilić.

Izvan granica centra

Što se trendova dugoročnog i kratkoročnog odnosno turističkog najma tiče, u razgovoru s vlasnicima agencija koje se bave dnevnim najmom te u svom portfelju imaju i vlastite i nekretnine drugih vlasnika koje daju u podnajam, Naletilić tvrdi da je u Zagrebu zamjetan jedan novi trend. Turistički najam sve više se širi izvan granica strogog centra, pa čak i na udaljenije lokacije odnosno rubne dijelove grada.

“Rekla bih da iznajmljivači rade onoliko dobro koliko je kvalitetna razina usluge koju pružaju. U svakom slučaju, potražnja je i u tom segmentu velika i Zagreb je turistički vrlo atraktivna destinacija”, navodi Naletilić dodajući da je u Zagrebu, ali i u ostalim većim hrvatskim gradovima, osjetan deficit stambenih objekata za najam, što automatizmom utječe i na porast cijene najamnina.

“Hrvatska na državnoj i lokalnoj razini nužno treba razviti učinkovitu stambenu politiku koja će unijeti balans na tržište te omogućiti jednostavniji i jeftiniji pristup nekretninama za najam.

Kao gorući problem navela bih i zabrinjavajuću brojku od 3000 zagrebačkih studenata koji nisu uspjeli ostvariti pravo smještaja u studentskim domovima ove akademske godine – to je samo jedna od skupina građana koja zahtijeva na neki način zaštitu i pomoć države i grada u rješavanju stambenog problema”, upozorava Naletilić.

Međutim, pozitivan primjer intervencije gradskih vlasti može se, kaže, zamijetiti na primjeru Grada Zagreba, gdje se “zadnjih mjeseci potiče tema priuštivog stanovanja kroz razne mjere u najavi – promjenu modela iznajmljivanja gradskih stanova, veću dostupnost gradskih stanova najmoprimcima te poticanje iznajmljivača na dugoročni najam kroz poreznu reformu”.