Svijet
Znanstvenici upozoravaju na katastrofu: Ključaju i kopno i more!
Uslijed ekstremnih vremenskih prilika i razornih šumskih požara, američki i međunarodni znanstvenici objavili su upozorenja o rekordnim temperaturama i pogoršanju učinaka klimatskih promjena posljednjih tjedana.
Kolovoz ove godine bio je najtopliji kolovoz zabilježen na planetu, a sjeverna hemisfera doživjela je najtoplije meteorološko ljeto, objavila je američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA).
“Globalni morski toplinski valovi i rastući El Niño dovode do dodatnog zagrijavanja ove godine, ali sve dok emisije stakleničkih plinova nastavljaju poticati ravnomjeran marš pozadinskog zagrijavanja, očekujemo da će u nadolazećim godinama biti oboreni daljnji rekordi”, izjavila je NOAA-ova glavna znanstvenica Sarah Kapnick.
Upozorenje dolazi nakon studije objavljene u časopisu Science Advances, koja je otkrila da je planet prekoračio 6 od 9 granica za procese koji se smatraju ključnima za održavanje stabilnosti i otpornosti Zemljinog sustava u cjelini.
Granice uključuju cjelovitost biosfere, promjene slatke vode i klimatske promjene. Dvije su granice – onečišćenje zraka i zakiseljavanje oceana – blizu probijanja, dok se samo jedna, atmosferski ozon, malo oporavila.
“Zemlja je sada daleko izvan sigurnog operativnog prostora za čovječanstvo”, navodi se u studiji.
Prema istraživačima NOAA-e, globalne površinske temperature u kolovozu bile su 2,25 stupnjeva iznad prosjeka 20. stoljeća od 15,6 stupnjeva Celzijevih, premašivši prethodni rekord, iz kolovoza 2016., za više od pola stupnja.
“To je za mene stvarno veliki skok s jednog rekorda na drugi”, rekla je Ellen Bartow-Gillies, fizikalna znanstvenica iz Nacionalnog centra za informacije o okolišu NOAA-e. Napomenula je da grafikoni temperaturnih rekorda koji datiraju iz 1850-ih pokazuju stalan uspon – ubrzavajući tijekom industrijske ere – ali da je kolovoz 2023. bio “u suštini zaseban”.
Osim što je bio najtopliji kolovoz u 174 godine bilježenja NOAA-e, u tom je mjesecu zabilježena treća najviša temperaturna anomalija od svih zabilježenih mjeseci, što znači treća najviša od prosjeka.
Vrući mjesec nastavio je trend koji je započeo tjednima ranije, pri čemu su lipanj i srpanj postavili mjesečne temperaturne rekorde.
Zajedno, od lipnja do kolovoza – razdoblje definirano kao meteorološko ljeto na sjevernoj hemisferi i meteorološka zima na južnoj hemisferi – bilo je najtoplije zabilježeno. U tom je razdoblju sjeverna hemisfera bila 2,59 stupnjeva iznad prosjeka.
Štoviše, zadnjih 10 razdoblja od lipnja do kolovoza je 10 najtoplijih takvih razdoblja zabilježenih. Globalna površinska temperatura od početka godine – od siječnja do kolovoza – rangirana je kao druga najtoplija zabilježena.
Izvješće je potvrdilo ono što su milijuni ljudi doživjeli posljednjih mjeseci, uključujući rekordne toplinske valove koji su dotakli gotovo svaki kutak planeta. Azija, Afrika, Sjeverna i Južna Amerika imale su najtopliji kolovoz u povijesti, kao i Arktik. Europa i Oceanija – regija koja uključuje Australiju – imale su drugi najtopliji kolovoz u povijesti, navodi se u izvješću.
Nije proključalo samo kopno: kolovoz je postavio rekord za najveću mjesečnu anomaliju površinske temperature mora – 1,85 stupnjeva iznad prosjeka. Zagrijavanje oceana pridonijelo je smanjenju morskog leda, a Antarktika je doživjela četvrti mjesec zaredom s najnižom razinom morskog leda dosad. Globalno, opseg morskog leda u kolovozu bio je oko 550.000 četvornih milja manji od prethodnog najnižeg rekorda, postavljenog u kolovozu 2019.
Doista, izvješće dolazi usred niza brutalnih prirodnih katastrofa koje su zahvatile cijeli svijet.
Sredozemna oluja 10. rujna izazvala je katastrofalne poplave u Libiji, ubivši više od 11.000 ljudi. U Kanadi su šumski požari ovog ljeta spalili više od 42 milijuna hektara borealnih šuma, a nekoliko njih još gori. Na Mauiju, Hawaii, prošlog mjeseca je šumski požar koji se brzo kretao usmrtio najmanje 115 ljudi, dok se stotine još vode kao nestali.
Samo u SAD-u, istraživači NOAA-e potvrdili su 23 vremenska i klimatska događaja od kojih je svaki koštao milijardu dolara ili više ove godine – najveći zabilježeni broj katastrofa vrijednih milijarde dolara.
Iako globalno zatopljenje nije jedini uzrok nijedne od ovih katastrofa, zagrijavanje Zemlje i dalje povećava vjerojatnost ekstremnih vremenskih događaja i šumskih požara diljem svijeta.
Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)
Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.
Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.
Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”
Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.
Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.
Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.
Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”
Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.
Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.
“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.
“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.
Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada.
Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.
Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.
Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.
More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno
Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.
Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.
Toplo more znači i toplije noći
Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.
Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.
Posljedice osjećaju i morski organizmi
Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.
Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.
Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.
More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.
VIKEND NA VIŠNJIKU – Subota i nedjelja u znaku nogometa
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
PRIČA O KOŠARKAŠKOJ POBJEDI KOJA TRAJE 40 GODINA / Predstavljena fotomonografija „Srce puno Zadra“
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
