Hrvatska
SERVIS ZA GRAĐANE I ZDRAVSTVENE RADNIKE / Pokrenut Zdravstveni semafor za ocjenjivanje usluga u zdravstvu
Što u našem zdravstvu najviše muči građane, a što liječnike i medicinske sestre trebalo bi nam uskoro biti puno jasnije jer je pokrenut online servis Zdravstveni semafor za ocjenjivanje zdravstvenih usluga. Upitnik o iskustvima s hrvatskim zdravstvenim sustavom može se anonimno ispuniti na poveznici zdravstvenisemafor-krijesnica.hr, priopćile su udruge i akademske institucije okupljene u mrežu Zdravstveni opservatorij.
“Drago nam što smo uspjeli pokrenuti servis za građane i zdravstvene radnike, kako bismo i na ovaj način dali naš doprinos unaprjeđenju dijaloga i bolje čuli jedni druge što je to što nas muči u sustavima zdravstvene i socijalne zaštite. Namjera nam je kontinuiranim praćenjem i analizama prikupljenih informacija što prije detektirati bolne točke u uslugama, praksama, zakonodavstvu, kako bi se potaknule pravovremene reakcije, a jednog dana, nadamo se i vodile aktivne a ne samo reaktivne zdravstvene i socijalnu politike”, izjavila je Mirela Stanić-Popović, izvršna direktorica udruge Krijesnica, predsjedavajuće članice Mreže.
Prikupljanjem iskustava pacijenata i zdravstvenih radnika Zdravstvenim semaforom usmjerava se pažnja javnosti i donositelja odluka na probleme zdravstvenog sustava koji muče veliki broj građana. Stoga članice Zdravstenog opservatrija pozivaju građane i zdravstvene radnike da u što većem broju ispune upitnik.
“Prečesto se u Hrvatskoj događa da se problemi u zdravstvu rješavaju vatrogasno tek nakon tragičnih slučajeva ili nakon što se građani dignu na noge. Sada građani imaju priliku u nekoliko koraka prijaviti nepravilnosti, zadovoljstva i nezadovoljstva koja ćemo objedinjeno slati nadležnim tijelima kako bi mogli raditi na kritičnim problemima sa sustavnim rješenjima. Imena ljudi koji prijave nepravilnost bit će potpuno zaštićena te nema potrebe za strahom, a to se naročito odnosi na ljude koji rade unutar zdravstvenog sustava koji ga i najbolje poznaju”, izjavio je Ivan Blažević, direktor zaklade SOLIDARNA, također članice mreže Zdravstveni opservatorij.
Zdravstveni semafor za cilj ima prepoznavanje potreba građana i specifičnih problema s kojima se susreću, a posebno ugroženih društvenih skupina, koji imaju najviše problema s pristupom zdravstvenim uslugama. Prvi rezultati upitnika bit će objavljeni do kraja listopada ove godine.
Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu, također članice Mreže, ističe kako pacijenti već dugo trebaju ovakav servis jer je prikupljanje kvalitetnih informacija ključno da konačno ukažemo na neuralgične točke našeg zdravstvenog sustava. I Belina ističe kako je osobito važna mogućnost anonimnih prijava problema jer se pacijenti vrlo rijetko odlučuju progovoriti javno, u strahu da će im zdravstvena zaštita biti uskraćena. Ova platforma nam svima omogućava puno dublji uvid što se prilikom pružanja i primanja zdravstvene zaštite događa.
“Prema iskustvima korisnika zdravstvene zaštite koji nas kontaktiraju, mi i sada znamo da su najveći problem predugo čekanje na dijagnostičke postupke i donošenje odluke o početku ili nastavku liječenja, loša komunikacija i nedostak zdravstvenog kadra. No ono što ne znamo, a sada ćemo konačno doznati, jest koji su točno najveći problemi u pojedinim ustanovama, kakvi su njihovi realni kadrovski i materijalni kapaciteti, koje su ovim najviše pogođene skupine građana te koje su prakse i ustanove najbolje, a gdje su potrebna hitna poboljšanja. Tek tada ćemo moći dati kvalitetne i obuhvatne preporuke za poboljšanje zdravstvene skrbi u Hrvatskoj”, kaže Belina.
Fokus Zdravstvenog semafora je, naime, na rješavanju problema, odnosno oblikovanje policy preporuka za donošenje odluka temeljem informacija iz realiteta.
“Mi želimo razviti suradnički odnos s donositeljima odluka, medijima, zdravstvenim sustavom, drugim udrugama i institucijama kako bi se potaknulo zajedničko djelovanje jer svi smo mi u nekom trenutku pacijenti ili članovi obitelji pacijenata. Potrudili smo se stoga okupiti brojne udruge i stručnjake te pružiti ruku suradnje onima koji su tu da bi mijenjali neodržive politike i stanja ”, ističe Stanić-Popović.
Zdravstveni semafor je pokrenut u sklopu projekta Zdravstveni opservatorij, a sam projekt već je iznjedrio 6 javnopolitičkih smjernica za poboljšanje najvažnijih zdravstvenih politika: zdravstvenu pismenost, politiku lijekova, dostupnost skrbi, neformalnu skrb, integraciju skrbi te pedijatrijsku palijativu. Sve smjernice mogu se preuzeti na poveznici https://zdravstveniopservatorij-krijesnica.hr/preporuke/.
Zdravstveni opservatorij je platforma za međusektorsku suradnju u području zdravstva koja kontinuirano prikuplja informacije o potrebama i iskustvima korisnika zdravstvenog sustava, prati učinkovitost zdravstvenih politika, provodi tematska istraživanja i predlaže inovativne smjernice za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima.
Zdravstveni opservatorij je međusektorska suradnička mreža, nastala temeljem prepoznavanja potrebe za dugoročnim i strukturiranim udruživanjem različitih aktera u zdravstvu, i to primarno između civilnog društva i akademske zajednice, kako bi se ojačao glas i utjecaj korisnika, građana, zdravstvenih radnika i istraživača zdravstva u političkom odlučivanju o zdravlju i zdravstvu.
Zdravstveni opservatorij trenutno broji 30 članica, od čega 24 organizacije civilnog društva, 5 znanstvenih institucija i jedan sindikat.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




