Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

MISA ZA KRAJ AKADEMSKE GODINE Zgrablić: “Ne zahvaliti Bogu znači stvarati od života ‘plagijat’ u kojem pripisujemo sebi ono što izvorno nije naše”

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Misu zahvalnicu, svečani Te Deum za završetak akademske i školske godine, u katedrali sv. Stošije u Zadru u nedjelju, 25. lipnja, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

„Želimo Bogu izreći Te DeumTebe Boga hvalimo, pri kraju akademske i školske 2022./23. godine za mnoge milosti kojima je Gospodin obdario profesore i studente kao i cijelu akademsku zajednicu Sveučilišta u Zadru, ali i sve ostale učenike, nastavnike, odgojitelje i djelatnike u odgoju i prosvjeti u svim našim odgojnim i obrazovnim ustanovama i službama koje ih prate“ rekao je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je istaknuo da „Te Deum, kao i svaka naša hvala Bogu, proizlazi iz naših uvjerenja kako svako dobro, svaka spoznaja, svaka čežnja za dobrim, sve stečeno znanje, proizlaze iz Boga kao najvećeg dobra i jedine Istine na kojeg je usmjeren naš život i za kojim duboko čeznemo. Dok proučavamo i promatramo sve oko sebe i u sebi, mi otkrivamo činjenice, istinu, Božje zakonitosti koje se u toj stvarnosti nalaze. Kao vjernici, u znanosti prepoznajemo i otkrivamo mnoge Božje tragove koji su utkani u sve što postoji, u spoznaju koja otkriva određeni dio istine, božanske stvarnosti. Bogu zahvaljujemo zbog svega što smo otkrili, naučili i spoznali kao istinu, jer nam ta spoznaja omogućuje da i Boga, našeg Stvoritelja i Otkupitelja još više upoznamo, da upoznamo najveće dobro“ poručio je nadbiskup Zgrablić.

„Naša zahvala Bogu neka bude izvor blagoslova i zahvala svim prosvjetnim djelatnicima, odgojiteljima, nastavnicima, vjeroučiteljima, katehetama, profesorima, znanstvenicima, tehničkom osoblju u odgojno – obrazovnim ustanovama i svima koji prate učenike i studente na putu stjecanja znanja u mudrosti života. Dobri Bog neka bude blagoslov svima koji tragaju za Istinom i prenose je drugima“ poručio je zadarski nadbiskup, naglasivši da Te Deum predstavlja „iskorak prema mudrosti kao istinskom putu života s Bogom“.

Nadbiskup je istaknuo misao Benedikta XVI.: „Te Deum sadrži duboku mudrost, onu mudrost koja nam govori da, usprkos svega, postoji dobro u svijetu i to dobro je predodređeno za pobjedu zahvaljujući Bogu, Bogu Isusa Krista utjelovljenoga, umrloga i uskrsloga. Naravno da je teško ponekad spoznati tu duboku stvarnost, jer zlo je glasnije od dobra; ubojstvo, nasilje, velike nepravde postaju vijesti. Ali suprotno, znakovi ljubavi i služenja, svakodnevni ustrajni i strpljivi napori često ostaju u sjeni, ne izranjaju na površinu. I zbog toga razloga ne možemo se zaustaviti samo na vijestima, ako želimo razumjeti svijet i život. Potrebno je da ostanemo u šutnji, u meditaciji, u tihim dugim promišljanjima. Moramo znati stati, kako bismo promislili“ potaknuo je nadbiskup Zgrablić. Ohrabrio je da i u takvom svijetu naš duh može naći lijek tim neizbježnim svakodnevnim ranama, može se spustiti u dubine koje se događaju u našem životu i svijetu i stići do mudrosti koja nam omogućuje da životne situacije i stvarnost možemo vrednovati novim očima.

U skladu s riječju iz Predslovlja Misala, prije pretvorbe kao središnjeg dijela euharistijske službe, nadbiskup je rekao da „naša zahvala Boga ne čini većim i uzvišenijim“, nego „naše hvala Bogu otvara nas za milost spasenja i čini nas dionicima Božjeg života“.

U kontekstu prihvaćanja milosti, odnosno zahvaljivanja Bogu, mons. Zgrablić pojasnio je značenje riječi ‘milost’ u teološkom smislu.

„Pod Božjom ‘milošću’ obično podrazumijevamo veliki dar koji nam je bezuvjetno i besplatno darovan, kao što su začeće, život, postojanje, mogućnost odlučivanja i sl. U Svetom pismu ‘milost’ ima i drugo značenje. Hebrejska riječ za ‘milost’ je ‘hen’, a izvodi se od riječi ‘hanah’ što znači ‘postaviti šator’ ili ‘prebivati’ i druge riječi ‘hanan’, što znači ‘nagnuti se’ ili stati kako bi se nekome iskazalo ljubaznost. Dakle, našom zahvalom Bogu, u duhu značenja riječi ‘milost’, primamo Božju nazočnost u naš život u kojoj nam on iskazuje svoju naklonost, ljubaznost, odnosno najveće dobro: vječni život, vječno spasenje po njegovom Sinu Isusu Kristu“ poručio je nadbiskup Zgrablić, istaknuvši da dar milosti kao plod života daruje čovjeku najveće bogatstvo: radost, mir, snagu, sigurnost, mudrost i sl.

„Grčka riječ za milost je ‘haris’, a označava božanski utjecaj u srcu i njegov odraz u životu osobe. Milost Božja je, dakle, božanski utjecaj u mom srcu i životu koji mi daje snagu i mudrost. Iz riječi ‘haris’ proizlazi i riječ ‘hairei’. Anđeo Gabrijel kaže Mariji kod navještenja ‘Hairei Maria’ – ‘Raduj se, Marijo’. Milost je uvijek dar koji u nama potiče radost“ istaknuo je propovjednik. U tom kontekstu, i naša zahvala Bogu tijekom euharistijskog slavlja želi biti radosno zahvaljivanje za primljene milosti.

Nadbiskup je pojasnio i naviješteni ulomak iz Evanđelja po  Mateju, u kojem Isus kaže će onoga tko se prizna njegovim pred ljudima, i on sebe priznati njegovim pred Ocem na nebesima.  A tko se odreče Isusa pred ljudima, odreći će se i on njega pred Ocem na nebesima.

„Evo još jednog razloga reći zajednički Bogu hvala za primljene milosti. Zahvaliti Bogu za sve dobro koje smo učinili ili postigli znači priznati pred sobom i drugima da živimo od Božje milosti te da našim radom i stjecanjem znanja i vještina participiramo na Božjoj Istini koja nam je darovana. Ne zahvaliti Bogu znači stvarati od života ‘plagijat’ u kojem pripisujemo sebi ono što izvorno nije naše, nego smo primili na dar, odnosno milost. Zahvala nam omogućuje veliku milost života u istini i time intimno zajedništvo s Bogom, najvećim Dobrom i jedinom Istinom, Isusom Kristom“ poručio je nadbiskup Zgrablić.

U misi su sudjelovali i prof. dr. Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru koja službu rektorice obavlja u zadnjem mandatu, prorektori prof. dr. Josip Penezić i prof. dr. Josip Faričić, novoizabrani rektor Sveučilišta u Zadru, prof. dr. Ante Uglešić te djelatnici i studenti zadarskog Sveučilišta.

Dr. don Zdenko Dundović, ravnatelj Teološko – katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru, zahvalio je rektorici Vican na suradnji i vrijednome učinjenome za život akademske zajednice u Zadru koju čini oko 5500 studenata. Sveučilište u Zadru baštini tradiciju najstarijeg sveučilišta na tlu Hrvatske i jednoga od najstarijih u Europi te je nasljednik Generalnog učilišta dominikanskog reda iz 14. st.

Dr. Dundović izrazio je uvjerenje da će dr. Vican i „dalje nastaviti vjerno slaviti istine koje dolaze od mudrosti, a znanje bi trebalo doprinijeti toj mudrosti. Nadamo se da ono što činimo jest tako“ rekao je dr. Dundović. Poželio je studentima Božji blagoslov, znanje i uspjeh u polaganju ispita. Dr. Dundović čestitao je i katedralnom župniku don Josipu Radojici Pinčiću njegovu 45. obljetnicu svećeništva koja je bila toga dana.

Misa i u zahvali za prvu godišnjicu biskupskog ređenja mons. Zgrablića 

Na kraju misnoga slavlja, don Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije, čestitao je nadbiskupu Zgrabliću prvu godišnjicu njegovog biskupskog posvećenja.

Biskupsko ređenje mons. Zgrablića bilo je 25. lipnja 2022. u katedrali sv. Stošije u Zadru. Glavni zareditelj bio je tadašnji zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Suzareditelji su bili mons. Dražen Kutleša, tadašnji splitsko – makarski nadbiskup te porečki i pulski apostolski upravitelj, sada zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK te mons. Ivan Milovan, umirovljeni biskup porečki i pulski. Na biskupskom ređenju mons. Zgrablića bila su 25 hrvatskih nad/biskupa i još petorica biskupa iz drugih zemalja.

U duhu biskupskog gesla mons. Zgrablića, ‘I rod donosite’, vikar Sorić u obraćanju mons. Zgrabliću je rekao: „Poštovani Oče nadbiskupe, u ime vjernika Zadarske nadbiskupije, svećenika, redovnika i redovnica, čestitamo Vam Vašu prvu godišnjicu biskupstva. U želji da nam donosite obilat i bogati rod, prije svega u duhovnom i pastoralnom smislu“.

Mons. Zgrablić zahvalio je na čestitkama, zahvalio je za molitvu i prisutnost vjernika. Prije završnog blagoslova, nadbiskup je rekao: „Srdačno se preporučujem u vaše molitve, da bih ne samo ja i moj život, nego zaista svatko od nas, svaki član obitelji Zadarske nadbiskupije, donosio obilat rod, rod koji označava vječnost i vječno zajedništvo s Bogom“.

Mons. Zgrablić je 70. zadarski nadbiskup, odnosno 114. pastir u kronotaksi zadarskih biskupa, koja u 17 stoljeća postojanja drevne Zadarske Crkve seže od ranog kršćanstva u 4. stoljeću.

U subotu, 14. siječnja 2023., na uočnicu svetkovine sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije i naslovnice zadarske katedrale, Apostolska nuncijatura u Hrvatskoj obavijestila je da je prihvaćeno odreknuće od službe zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića.

Nakon službene objave iz Nuncijature u podne, 14. siječnja, mons. Zgrablić u Salonu Nadbiskupskog doma u Zadru u svom prvom razgovoru kao zadarski nadbiskup, za IKA-u i HKR tada je rekao: „Crkvu vodi Isus Krist. Duh Sveti vodi Crkvu. Počevši od najoosobnijega, važno je da biskup i svećenici, svi najprije duboko osluškujemo što Bog govori svakome pojedinome u srcu, ali i što Bog govori Crkvi. Jer Bog vodi Crkvu! Da znamo slušati jedni druge, da slušamo ljude, da slušamo njihove potrebe, da slušamo njihove jade, njihove radosti.

Drugo, da uskladimo naš život proučavajući Evanđelje, Riječ Božju. Kada to činimo, onda imamo mnoge milosti koje nam Gospodin želi udijeliti. Zato nam je dao i različite sakramente u kojima se On susreće s nama, u kojima nam progovara i komunicira svoj život. To je prvo poslanje – da navješćujemo, posvećujemo. To je prva zadaća koja je trajna i u kojoj uvijek treba tražiti nove oblike, nove načine, nove mogućnosti, novi pristup čovjeku. Uvijek se ispitivati kako to činimo, činimo li to dobro, jesmo li koga isključili, kako to možemo bolje učiniti. Dakle, da uvijek budemo otvoreni novome i boljemu.

I ostaje treća dimenzija koja je nužna – Crkva je društvo, jedna organizacija, živo tijelo. Nije Crkva neki mit, nego je sastavljena od živih ljudi, osoba. Prema tome, potrebno je i upravljati strukturama, dobrima, upravljati i materijalnim. To je trostruki zadatak, ne samo biskupa, nego i svećenika i svih odgovornih osoba koje su posvećene Evanđelju i životu po Evanđelju“ rekao je prvoga dana svoje službe zadarskog nadbiskupa Milan Zgrablić.

Između ostaloga, mons. Zgrablić tada je poručio: „Bogu sam zahvalan za sve u mom životu, za sve što mi je Gospodin povjerio. Pa tako i ovu službu, ovu novu odgovornost koju mi Crkva povjerava, povjeravam Gospodinu, molim za pomoć i pouzdajem se u Njegove snage. Neka mi Gospodin dâ milosti i mudrosti da znam prepoznati Njegov glas i vršiti ono što je Njegova volja, jer Božja volja je najbolja za nas. Njegova volja je ono što i mi nosimo duboko u srcu. Kad se naša volja susretne s Božjom voljom, onda je to najbolje za čovjeka, za ovaj svijet, za društvo i Crkvu“.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić
No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Otvoren 15. Međunarodni festival čipke u Pagu

Objavljeno

-

By

Svečanim programom na kojem su se isprepleli tradicija, glazba i kulturna baština u Pagu je otvoren 15. Međunarodni festival čipke, jedna od najznačajnijih manifestacija posvećenih očuvanju i promicanju čipkarske baštine u Hrvatskoj i Europi.

Festival je okupio brojne goste iz Hrvatske i inozemstva, predstavnike državnih institucija, kulturnih organizacija, turističkog sektora te čipkarice iz deset europskih zemalja. Tijekom narednih dana Pag će ponovno biti međunarodno središte čipkarstva i mjesto susreta kultura, tradicija i kreativnosti.

Na Festivalu sudjeluju predstavnice Belgije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Češke, Francuske, Mađarske, Malte, Portugala i Hrvatske, potvrđujući međunarodni značaj festivala i ugled koji paška čipka uživa diljem Europe.

Okupljenima su se prigodnim govorima obratili predsjednica Društva paških čipkarica „Frane Budak” Neda Oros, direktor Turističke zajednice Zadarske županije Vanja Čvrljak, gradonačelnik Paga Stipe Žunić te izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora i Vlade, župan Josip Bilaver.

Gradonačelnik Žunić naglasio je kako iza svakog prepoznatljivog uzorka paške čipke stoje ruke i strpljenje žena koje su vještinu njegovale kroz desetljeća.
„Zahvaljujući njima čipka danas nije samo nasljeđe – ona je živa tradicija koja se razvija, ali ne gubi svoju bit. Ovaj festival upravo je prostor susreta te tradicije i sadašnjosti – susreta naših čipkarica s gostima iz drugih zemalja, razmjene znanja, iskustava i prijateljstava koja nadilaze granice. To je ono što ovu manifestaciju čini posebnom: nije riječ samo o izložbi, već o pravom kulturnom dijalogu koji Pag povezuje sa svijetom”, rekao je gradonačelnik Žunić i zahvalio svim čipkaricama koje festivalu pružaju podršku.

Župan Bilaver svečano je otvorio 15. Međunarodni festival čipke. U svom obraćanju zahvalio je organizatorima, sudionicima i brojnim gostima koji su svojim dolaskom podržali manifestaciju te istaknuo važnost događanja koja povezuju zajednicu, čuvaju identitet i prenose tradiciju na mlađe naraštaje.
„Kada bismo otoke označavali bojama, Pag bi bez imalo sumnje bio otok bjeline – kamena, soli i čipke. Od kamena je sazdan ovaj poseban grad čije ulice pričaju stoljetne priče. Sol je stoljećima hranila život Paga, a paška čipka postala je njegov najnježniji i najplemenitiji simbol”, ustvrdio je Bilaver.

Odao je priznanje generacijama čipkarica koje su strpljivo prenosile znanje i umijeće izrade čipke s koljena na koljeno, čime su sačuvale jedno od najvrjednijih obilježja paške i hrvatske baštine. Posebno je naglasio kako je paška čipka, kao zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske i dio svjetske kulturne baštine, jedan od najprepoznatljivijih simbola hrvatske tradicije.
„Priznanje pripada svim vrijednim ženama koje su kroz povijest njegovale tradiciju paške čipke i strpljivo ustrajale u svakom njezinu detalju”, poručio je Bilaver.

Zahvalio je također redovnicama, galerijama, kulturnim ustanovama i pojedincima koji su svojim radom pridonijeli očuvanju dokumentacije, uspomena i znanja vezanih uz pašku čipku, kao i Gradu Pagu, organizatorima, članovima kulturno-umjetničkih društava te najmlađim sudionicima programa koji jamče nastavak prenošenja tradicije na buduće generacije.

Organizatori festivala su Grad Pag, Turistička zajednica Grada Paga i Društvo paških čipkarica „Frane Budak”, uz pokroviteljstvo predsjednika RH, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Zadarske županije i županijske Turističke zajednice.

Svečani program otvorenja dodatno su obogatili nastupi Gradske glazbe Pag, Dragice Fabijanić i Jelkice Tičić koje su izvele tradicionalne paške napjeve, Klape Galiota, Zadar Strings Quarteta, plesne udruge Kissa, najmlađih članova KUD-a Družina te popularne vokalne skupine Voxford.

Tijekom festivalskih dana posjetitelje očekuju izložbe, radionice, stručna predavanja, modna revija „Nosiva tradicija”, sajam „Najbolje od Paga”, susreti čipkarica te bogat kulturno-zabavni program koji slavi umijeće izrade čipke i bogatu kulturnu baštinu Paga.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

“POGLEDAJ OKO SEBE, ČOVJEČE” / T. M. Bilosnić napisao pjesmu optimizma kontra “sveopćoj kuknjavi na društvenim mrežama”

Objavljeno

-

By

Zadarski slikar i književnik Tomislav Marijan Bilosnić napisao je, kako kaže, “pjesmu podsticaja i optimizma uz sveopću crno-bijelu kuknjavu na društvenim mrežama”.

“Pjesma je podsjetnik da život nije sastavljen samo od problema, nego i od prilika, nade i razloga za osmijeh”, kazao je.

Donosimo je u nastavku:

POGLEDAJ OKO SEBE, ČOVJEČE

Pogledaj oko sebe ne nosi mrak u očima

Sve što vidiš loše nije zakon svijeta
nego samo navika gledanja

Pogledaj nebo je razapeto platno svitanja
sunce ti na licu ostavlja zlatne otiske prstiju

i ništa nije crno kako zvuče vijesti u prolazu

Nad tobom se nebo otvara kao svježa stranica
Zvijezde su noću tihe iskre sjećanja svemira

i ne gase se

samo čekaju da ih ponovno primijetiš
a oblaci putuju kao bijele misli dana
Ne zaboravi ime vjetar postani

Pogledaj cvijeće: svaka latica je zastava života
ne predaje se ni kiši ni umoru
Trava pod tvojim stopalima

diše zeleno i uporno

šume mirišu kao sve što si zaboravio

a zemlja šapuće: Tu si i dobro si došao

I živi svijet lijep i ogroman

u njemu tišina nosi glasove tisuće godina

i ptice nose nebo u krilima
pčele u cvijetu uče sunce kako će biti slatko
leptiri su misli prirode

koji zaboravljaju jučer u svakom zamahu
a mravi nose svoju planinu bez žaljenja

Čuješ li pjev koji ne traži prijevoda
riku jelena što para zoru kao crveni veo
i tiho sasvim blizu vidiš li mačka
koji te traži kao mjesečevu zrakua vjerni pas prepoznaje u svakom povratku

Čovječe pogledaj ljude i vidi

hodaju padaju ustaju

svatko sa svojim nevidljivim teretom

i nevidljivom svjetlošću
u svakom licu jedna neispričana rijeka
u svakom pogledu most što čeka prelazak

Pruži ruku
to je najstariji jezik koji još nije potrošen
Pogledaj i sebe kao početak koji diše

Živi
ne kao sjenka dana

nego kao njegov plamen

Misli na ljubav kao na pokret
učini što možeš za sebe i za druge
ne savršeno nego iskreno

Jedi Pij Ljubi

širi radost kao da je zarazna
kao da spašavaš vlastiti dah

I idi dalje

kao rijeka što ne pita gdje prestaje
nego ide i pretvara kamen u put

Ne dijeli svijet na tamu i svjetlo
svijet je kaleidoskop u pokretu
šareno srce koje kuca u bojama što se ne boje sudara

Društvene mreže lažu glasno
a svijet diše tiho i stvarno

Ne hrani mrak pored svjetla
jer i sjena je samo umor svjetlosti

Živi čovječe bez konačne stanice
kao vjetar koji ne pita smije li proći
život se ne objašnjava
nego se živi

I zapamti nema trajnog mraka
dan se vraća kao tvrdoglava istina

Pogledaj oko sebe
svijet nije nimalo dalek
u tebi diše

kroz dah si rasut u milijune lica

što pored tebe prolaze

Tomislav Marijan Bilosnić

Srijeda, 17. lipnja 2026.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

“PROFESIONALNI STRES I SAGORIJEVANJE” / Započeo projekt podrške djelatnicima na hitnim prijamima OB Zadar

Objavljeno

-

By

Ususret turističkoj sezoni, koja već tradicionalno donosi povećan broj pacijenata i znatno veći opseg posla za zdravstvene djelatnike, u Općoj bolnici Zadar danas je započela edukacija pod nazivom „Profesionalni stres i sagorijevanje“. Edukacija se provodi u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, s ciljem pružanja dodatne podrške djelatnicima koji svakodnevno rade u zahtjevnim uvjetima, osobito na hitnim prijamima.

Riječ je o praktičnoj i interaktivnoj radionici usmjerenoj na prepoznavanje izvora profesionalnog stresa, razvoj učinkovitih strategija suočavanja sa stresnim situacijama te prevenciju profesionalnog sagorijevanja. Kroz edukaciju će sudionici steći znanja i vještine koje će im pomoći u očuvanju mentalnog zdravlja, jačanju profesionalne otpornosti i kvalitetnijem odgovoru na izazove radnog okruženja. Program provode Arta Dodaj, Kristina Sesar i Krešimir Prijatelj.

Edukacija se nadovezuje na aktivnosti kampanje „Ako nije hitno, nije za hitnu“, koja nastoji rasteretiti sve hitne prijame te pružiti dodatnu podršku zdravstvenim djelatnicima suočenima sa sve većim profesionalnim zahtjevima.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu