Connect with us

Svijet

Europska banka upozorava na kaotičan pad cijena nekretnina. Evo što nas čeka

Objavljeno

-

Svima onima koji se nadaju da će zbog porasta kamatnih stopa i pesimizma potrošača u eurozoni uskoro početi značajno padati cijene kvadrata stanova u Hrvatskoj, upućeni analitičari tržišta poručuju da se ne nadaju previše.

Iako se ovaj trend u zemljama EU očekuje, a na zapadnim razvijenim tržištima već je krenuo, u Hrvatskoj se zbog specifičnih okolnosti još neko vrijeme ne očekuju nikakve dramatične korekcije, a ako cijene nešto krenu padati, to će biti znatno sporije od prosjeka EU.

U novom Izvješću o stabilnosti Europske središnje banke (ECB), u kojem između ostalog upozoravaju da bi cijene stambenog prostora u eurozoni mogle kaotično pasti, budući da stanovi zbog visokih kamatnih stopa postaju nedostupni građanima, a neprivlačni ulagačima.

To je jedan od nekoliko rizika istaknutih u ECB-ovoj analizi financijske stabilnosti, uz više troškove zaduživanja i sporiji gospodarski rast, koji šteti tvrtkama i kućanstvima. Naime, od prošlog srpnja ECB pokušava zauzdati inflaciju podizanjem kamatnih stopa, a čini se da će ustrajati u strogoj monetarnoj politici i u idućim mjesecima. Najoštrije podizanje kamatnih stopa unatrag nekoliko desetljeća sada se počinje osjećati i na tržištu nekretnina, koje je doživjelo procvat tijekom desetljeća dostupnih i povoljnih kredita, piše Poslovni.hr.

“Gledajući u budućnost, pad cijena nekretnina mogao bi postati kaotičan, jer rastuće kamatne stope na nove hipotekarne zajmove sve više ugrožavaju njihovu dostupnost i povećavaju teret kamata po postojećim hipotekarnim kreditima”, upozorio je ECB.

To posebno vrijedi za zemlje u kojima prevladavaju hipotekarni zajmovi s promjenjivom kamatnom stopom, kao što su Portugal, Španjolska i baltičke zemlje.

ECB je također upozorio da bi regije u kojima su institucionalni ulagači zauzeli velike pozicije na tržištu stambenih nekretnina mogle pretrpjeti veći udarac ako se kapital povuče. To pak uključuje Berlin, dijelove zapadne Njemačke i glavne gradove poput Pariza, MadridaLisabona i Dublina.

Gdje je tu Hrvatska?

Ukratko, između jake potražnje i slabe ponude, te ponovno s najavama dobre turističke sezone, a vidjeli smo već kako rast noćenja utječe na cijene kvadrata.

Rast kamatnih stopa označava početak novog razdoblja – ere skupljeg novca. Zahtijevani povrati i diskontne stope rastu, dok cijene imovine proporcionalno padaju. Kombinacija visokih cijena (rezultat prethodnog razdoblja) i većih troškova financiranja čini nekretnine manje dostupnima, što dovodi do pada potražnje. Smanjenje potražnje rezultira korekcijom cijena.

Osim toga, strani kupci već duže vrijeme pokazuju značajan interes za Hrvatsku. Ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu dodatno su potaknuli ovaj interes, olakšavajući stranim kupcima kupnju nekretnina koje su njima još uvijek cjenovno relativno pristupačne, piše Poslovni.hr.

Da Hrvatska “kasni” s novogradnjom, pokazuje i statistika Eurostata, koji je nedavno objavio podatke o broju izdanih građevinskih dozvola u 2022. godini, i Hrvatska se našla među državama Europe koje su u 2022. zabilježile rast broja građevinskih dozvola. Našavši se na trećem mjestu po rastu broja izdanih građevinskih dozvola u prošloj godini, Hrvatska je među devet zemalja Europe koje su lani zabilježile rast u ovom segmentu i iskaču od prosjeka EU. Naime, nakon povećanja izdanih građevinskih dozvola od prosječnih 15 posto u 2021. godini na krilima optimizma sa slabljenjem pandemije covida, lani je aktivnost na razini EU pala u prosjeku za pet posto, dok Hrvatska “nadoknađuje”, pokazuju podaci Eurostata.

Naime, ni volumeni niti broj dozvola u graditeljstvu u Hrvatskoj još uvijek se nisu vratili na period prije velike krize 2008. Istovremeno, cjelokupni investicijski volumeni na transakcijama na našem tržištu u 2022. bili su za 40 posto manji nego u 2021. godini, prvenstveno jer nemamo dovoljno investicijskih proizvoda u nekretninskom biznisu u odnosu na aktivan kapital koji je spreman ići u nekretnine.

Utjecaj turizma

Turistička aktivnost, i to najviše u privatnom smještaju, još je jedan faktor koji utječe na cijene stambenih kvadrata u Hrvatskoj, kako je dokazao i Ekonomski institut u Zagrebu u svom projektu TourCro koji su proveli u suradnji s kolegama sa Sveučilišta u Dubrovniku te Instituta za turizam.

Pokazalo se tako da što je veći udio stambenih jedinica koje su u turističkom najmu u ukupnom broju stambenih jedinica u prosječnoj jedinici lokalne samouprave, veće su i cijene stambenog prostora. Još važnije, povećanje broja nekretnina u turističkom najmu ne podiže samo cijene stambenih prostora u jedinici lokalne samouprave u kojoj se događa turistički najam, već se utjecaj ovog povećanog broja stambenih jedinica u turističkom najmu prelijeva prvo na susjedne lokalne jedinice, a onda i na čitavu zemlju.

To znači da povećanje privatnog turističkog smještaja ne povećava samo cijenu stambenog prostora u lokalnim jedinicama koje se bave turizmom, nego i u ostalim lokalnim jedinicama, bilo da je riječ o priobalnim, bilo kontinentalnim, koje s turizmom nemaju nikakve veze i koje od tog turizma nemaju nikakve izravne koristi.

Analitičari ipak smatraju da se naše tržište trenutno nalazi na samom kraju ciklusa ekspanzije, te da će postupno preći u fazu hlađenja, no neće se sve moći staviti pod isti nazivnik, piše Poslovni.hr.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša

Objavljeno

-

By

Severe Weather

Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.

Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.

Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Super El Nino
Severe Weather

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.

Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.

Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.

Nastavi čitati

Svijet

NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi

Objavljeno

-

By

Windy.com/ilustracija

Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.

Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.

Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.

„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.

Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.

„Od UK-a do istočne Europe“

U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.

Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.

Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.

No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.

Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“

Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.

„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.

Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?

Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.

Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.

Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.

Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.

Tračak nade

Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.

Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.

Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.

Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.

Nastavi čitati

Svijet

Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?

Objavljeno

-

By

Pexels

Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”

Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.

No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).

I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.

“Nijedan par ne smije biti odbijen”

Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.

Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg BätzingParovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.

Svi su pozvani slijediti Isusa

Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance

Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.

“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.

Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.

Nastavi čitati

U trendu