Hrvatska
Stiže El Niño: Evo kako će utjecati na Hrvatsku i Jadran…
Stručnjaci i meteorolozi već tjednima upozoravaju na povratak vremenskog fenomena poznatog kao El Niño koji bi mogao imati ogroman utjecaj na vremenske uvjete u cijelom svijetu.
Očekuje se da bi u nekim dijelovima svijeta El Niño mogao uzrokvati ozbiljne suše dok bi drugdje mogao biti odgovoran za ispodprosječne oborine. Branko Grisogono, meteorološki stručnjak i profesor dinamičke meteorologije s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta za N1 je objasnio kakav bi učinak El Niño mogao imati na Hrvatsku.
Kako nastaje El Niño?
Grisogono je najprije objasnio kako točno nastaje ovaj fenomen. “El Niño je dio prirodne klimatske oscilacije što nam dolazi od Pacifika i u tu internu klimatsku varijaciju uključeni su i atmosfera i oceani. Tipičan period izmjene, tj. trajanje te oscilacije je dvije do sedam godina. To je poput izmjene godišnjih doba, ali to drugačije i razmazano traje. Ova oscilacija je primarno uzrokovana rasporednom kopna i mora, rotacijom Zemlje nejednolike površine, geometrijom obale i terenom morskog dna, a donekle i planinama.”
“Da pojednostavimo, to je slično kao da pravimo duboku marinadu u buretu koje okrećemo, stavljamo nejednoliko u to bure i meso i ribu i začine, te maslinovo ulje, lovor i vino. To nejednoliko ljuljamo, jer su mesne kosti teže od lagane ribe i stalno se nesto nejednoliko preklapa…”, pojasnio je.
Komentirao je i koliko dugo bi ovaj fenomen mogao potrajati. “Kako je spomenuto prije, podijelite s dva, tj. od jedne do četiri godine. Ali to je statistička klimatologija; valja uključiti dinamičku klimatologiju i dinamičke projekcije osnovane na jednadžbama gibanja, očuvanju mase i topline, tj. na osnovi bazičnih prirodnih zakona.
Ne znamo koliko će se to promijeniti u ovom ubrzanom stoljeću. Naime, moguće je da se pripadna Južna oscilacija, čiji je El Niño najvažnija komponenta, ubrza… Jer u toplijoj klimi, kao i u ‘kužini’, u kuhinji, izmjene stanja, režima vremena, tj. kuhanja i mirisa, puno se brze mijenjaju nego u hladnoj kuhinji… A naša se kuhinja sve više grije i blizu je ključanja…”
Kakav je utjecaj El Niña na Hrvatsku?
Meteorolozi i anačlitičari navode da bi El Niño mogao dovesti izuetno vruće i suho vrijeme diljem Azije i Australije, što bi moglo izazvati probleme za proizvodnju pšenice u Australiji i palminog ulja i riže u Indoneziji, Maleziji i na Tajlandu.
No, područje Sredozemlja ne bi trebalo biti zahvaćeno takvim ozbiljnim problemima. Naime, kako navodi Grisogono, “El Niño iznad šireg područja Hrvatske ima sekundaran, ali ipak blago primjetan utjecaj na mjesečne i sezonske varijacije vremena”.
“Dosadašnji podaci, i rijetke relevantne detaljnije simulacije buduće klime za nase podrucje, ukazuju na El Niñoov blagi porast prizemne temperature i još blaži porast vlažnosti tijekom idućih nekoliko mjeseci, iza jeseni – što je jako važno! Jer ako raste temperatura bez da ju prati vlažnost, onda se javlja pojačana suša. Od suše Hrvatska ima najviše štete tijekom zadnjih nekoliko desetljeća, a ništa bitno nije o tome poduzela niti jedna vlada”, istaknuo je Grisogono.
Prognozirao je i kakvo ljeto čeka Hrvatsku: “Ljeto će od početka zadnje trećine lipnja postajati sve žešće i vruće, sa sve manje oborine – ali to sve u prosjeku, jer lokalnih će ekstrema biti sve više – većina područja Hrvatske će biti u žarkom ljetu, a na mjestima će se sručiti teški pljuskovi i munje.
Ne može se jos prognozirati gdje će biti tako, vjerojatno u Istri, Gorskom kotaru, ili u zapadnom Zagorju, no to je teško još reći. Standardne nam statistike klime sve manje pomažu kad se klima mijenja i potrebni su nam tzv. viši statistički momenti za opis pripadnog stanja vremena i klime.”
Utjecaj na Jadransko more
Nadalje, El Niño će utjecati i na Jadransko more, a samim tim bi mogao utjecati i na živi svijet u njemu. Kako navodi Grisogono, ne možemo znati kako će točno ovaj fenomen utjecati na Jadran, ali vjerojatno će “pojačati grijanje Jadranskog mora, pripadni gubitak kisika u moru i smanjenje bioraznolikosti u Jadranu.”
Grisogono također upozorava da Hrvatska ulaže premalo u istraživanje vremena i klime. “Samo čekamo da nam nešto kapne iz EU, a to je retroaktivan, neprogresivan i neproduktivan pristup znanosti i vođenju države. Vlada, HAZU i ostale institucije trebaju biti aktivni, a ne samo čuvati svoj ‘status – Q ‘ – i da opstanu na pozicijama.”
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




