Stručnjaci i meteorolozi već tjednima upozoravaju na povratak vremenskog fenomena poznatog kao El Niño koji bi mogao imati ogroman utjecaj na vremenske uvjete u cijelom svijetu.

Očekuje se da bi u nekim dijelovima svijeta El Niño mogao uzrokvati ozbiljne suše dok bi drugdje mogao biti odgovoran za ispodprosječne oborine. Branko Grisogono, meteorološki stručnjak i profesor dinamičke meteorologije s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta za N1 je objasnio kakav bi učinak El Niño mogao imati na Hrvatsku.

Kako nastaje El Niño?

Grisogono je najprije objasnio kako točno nastaje ovaj fenomen. “El Niño je dio prirodne klimatske oscilacije što nam dolazi od Pacifika i u tu internu klimatsku varijaciju uključeni su i atmosfera i oceani. Tipičan period izmjene, tj. trajanje te oscilacije je dvije do sedam godina. To je poput izmjene godišnjih doba, ali to drugačije i razmazano traje. Ova oscilacija je primarno uzrokovana rasporednom kopna i mora, rotacijom Zemlje nejednolike površine, geometrijom obale i terenom morskog dna, a donekle i planinama.”

“Da pojednostavimo, to je slično kao da pravimo duboku marinadu u buretu koje okrećemo, stavljamo nejednoliko u to bure i meso i ribu i začine, te maslinovo ulje, lovor i vino. To nejednoliko ljuljamo, jer su mesne kosti teže od lagane ribe i stalno se nesto nejednoliko preklapa…”, pojasnio je.

Komentirao je i koliko dugo bi ovaj fenomen mogao potrajati. “Kako je spomenuto prije, podijelite s dva, tj. od jedne do četiri godine. Ali to je statistička klimatologija; valja uključiti dinamičku klimatologiju i dinamičke projekcije osnovane na jednadžbama gibanja, očuvanju mase i topline, tj. na osnovi bazičnih prirodnih zakona.

Ne znamo koliko će se to promijeniti u ovom ubrzanom stoljeću. Naime, moguće je da se pripadna Južna oscilacija, čiji je El Niño najvažnija komponenta, ubrza… Jer u toplijoj klimi, kao i u ‘kužini’, u kuhinji, izmjene stanja, režima vremena, tj. kuhanja i mirisa, puno se brze mijenjaju nego u hladnoj kuhinji… A naša se kuhinja sve više grije i blizu je ključanja…”

Kakav je utjecaj El Niña na Hrvatsku?

Meteorolozi i anačlitičari navode da bi El Niño mogao dovesti izuetno vruće i suho vrijeme diljem Azije i Australije, što bi moglo izazvati probleme za proizvodnju pšenice u Australiji i palminog ulja i riže u Indoneziji, Maleziji i na Tajlandu.

No, područje Sredozemlja ne bi trebalo biti zahvaćeno takvim ozbiljnim problemima. Naime, kako navodi Grisogono, “El Niño iznad šireg područja Hrvatske ima sekundaran, ali ipak blago primjetan utjecaj na mjesečne i sezonske varijacije vremena”.

“Dosadašnji podaci, i rijetke relevantne detaljnije simulacije buduće klime za nase podrucje, ukazuju na El Niñoov blagi porast prizemne temperature i još blaži porast vlažnosti tijekom idućih nekoliko mjeseci, iza jeseni – što je jako važno! Jer ako raste temperatura bez da ju prati vlažnost, onda se javlja pojačana suša. Od suše Hrvatska ima najviše štete tijekom zadnjih nekoliko desetljeća, a ništa bitno nije o tome poduzela niti jedna vlada”, istaknuo je Grisogono.

Prognozirao je i kakvo ljeto čeka Hrvatsku: “Ljeto će od početka zadnje trećine lipnja postajati sve žešće i vruće, sa sve manje oborine – ali to sve u prosjeku, jer lokalnih će ekstrema biti sve više – većina područja Hrvatske će biti u žarkom ljetu, a na mjestima će se sručiti teški pljuskovi i munje.

Ne može se jos prognozirati gdje će biti tako, vjerojatno u Istri, Gorskom kotaru, ili u zapadnom Zagorju, no to je teško još reći. Standardne nam statistike klime sve manje pomažu kad se klima mijenja i potrebni su nam tzv. viši statistički momenti za opis pripadnog stanja vremena i klime.”

Utjecaj na Jadransko more

Nadalje, El Niño će utjecati i na Jadransko more, a samim tim bi mogao utjecati i na živi svijet u njemu. Kako navodi Grisogono, ne možemo znati kako će točno ovaj fenomen utjecati na Jadran, ali vjerojatno će “pojačati grijanje Jadranskog mora, pripadni gubitak kisika u moru i smanjenje bioraznolikosti u Jadranu.”

Grisogono također upozorava da Hrvatska ulaže premalo u istraživanje vremena i klime. “Samo čekamo da nam nešto kapne iz EU, a to je retroaktivan, neprogresivan i neproduktivan pristup znanosti i vođenju države. Vlada, HAZU i ostale institucije trebaju biti aktivni, a ne samo čuvati svoj ‘status – Q ‘ – i da opstanu na pozicijama.”