Hrvatska
Istraživanje provedeno u Hrvatskoj: 11,20% mladih razmišljalo o tome da si naude
Hrvatski zavod za javno zdravstvo proveo je u školskoj godini 2021./22. među učenicima prvih razreda srednje škole YP CORE upitnik koji je pokazao da je 11,20 posto njih razmišljalo o tome da si naude.
Ravnateljica splitsko-dalmatinskoga Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (NZJZ) Željka Karin rekla je da je, prema rezultatima kojima se procjenjuje rizik u mentalnom zdravlju, udio pozitivnih rezultata u Hrvatskoj u djevojčica 13 posto, u dječaka 6,2 posto, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji udio pozitivnih rezultata bio je u djevojčica 8,4 posto i u dječaka 5,2 posto.
Učenici koji su na pozitivno odgovorili na pitanje je li im padalo na pamet da si naude vrlo su rizični za moguće posljedice, rekla je Karin i dodala da se takvo dijete obavezno stavlja u tretman i ide u savjetovalište k liječniku školske medicine, psihijatru i psihologu, a na razgovor se pozivaju i roditelji.
S tolikim brojem pozitivnih odgovora pretpostavlja se da su djeca “u teškoći za rizik mentalnog zdravlja”. Liječnik školske medicine zbog toga posebnu pozornost daje takvom djetetu, razgovara s njim i roditeljima i provodi daljnji rad koji je potreban, rekla je i upozorila da se taj problem ne smije olako shvatiti.
“Ponukani cijelim zbivanjima, odnosno rezultatima YP CORE (Young Person’s Clinical Outcomes in Routine Evaluation) upitnika, ali i zahtjevima vezano za mentalno zdravlje djece i mladih, zaposlit ćemo još jednog psihologa u Službi za školsku medicinu koja će nam, osim Službe za mentalno zdravlje i prevenciju bolesti ovisnosti, pomoći da skrbimo o toj djeci koju trijažiramo na YP CORE upitnicima”, rekla je Karin.
Podsjetila je da u Službi za školsku medicinu već imaju Savjetovalište za djecu s teškoćama u učenju i ponašanju te su se do sada služili uslugama psihologa, a imaju i logopeda te pet liječnica školske medicine koje imaju dodatnu edukaciju iz područja mentalnog zdravlja.
Korajlija: Globalni problem; posebnost Hrvatske – nema stručnjaka
Izvanredna profesorica Katedre za zdravstvenu i kliničku psihologiju zagrebačkoga Filozofskog fakulteta dr. Anita Lauri Korajlija rekla je za Hinu u vezi s mentalnim zdravljem djece i mladih da se sve više traži pomoć psihijatra ili psihologa.
“No to nije samo hrvatski problem, već globalni, posebno kod djevojčica jer je kod njih porast puno dramatičniji. Činjenica je da smo donedavno imali pandemiju u kojoj su djeca i mladi dosta stradali, između ostalog jer su u tom razdoblju bili osamljeni s obzirom na to da su bili zabranjeni socijalni kontakti i druge aktivnosti”, rekla je Lauri Korajlija.
“Na globalnoj razini se trend porasta uočava i sada je pravo pitanje što mi radimo. Ono što je hrvatska specifičnost je nedostatak stručnjaka, s jedne strane i nedostatak psihologa i psihijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Problem je i što u svim školama nemamo psihologa jer bi se dio toga već tamo riješio, ali i u domovima zdravlja kao sljedećoj razini skrbi, jer dio se može riješiti na ranijim razinama, nemamo stručnjaka”, upozorila je Lauri Korajlija. Istaknula je da se na pregled kod psihijatra preko uputnice čeka tri mjeseca te da je posljednjih godina broj uputnica za psihijatra kod djece i mladih povećan više od 280 posto.
Problemi se kod djece javljaju i zbog vršnjačkog zlostavljanja i u obiteljima, zbog poremećaja hranjenja i poremećaja ponašanja, no ipak su najčešće anksiozne i depresivne smetnje.
Split – Porast pregleda u Poliklinici dječje adolescentne psihijatrije od 2021.
Da na području Splita odrasli, ali i djeca te adolescenti iz cijele Dalmacije traže pomoć zbog različitih mentalnih poremećaja, za Hinu je potvrdio predstojnik Klinike za psihijatriju splitskoga KBC-a dr. Trpimir Glavina.
Tijekom deset mjeseci 2021. godine u splitskoj je Poliklinici dječje adolescentne psihijatrije i Dnevnoj bolnici pregledano 665 pacijenata, u cijeloj sljedećoj godini 803, a u prva četiri mjeseca ove godine pregledana su 452 pacijenta.
Na Hitnome psihijatrijskom prijmu za djecu i odrasle, koji radi 24 sata, 2021. godine pregledano je 158 djece u dobi do 18 godina, a 2022. godine obrađeno je 220 djece i mladih. S obzirom na to da splitska bolnica, u kojoj bi trebalo biti barem četiri do pet specijalista dječje i adolescentne psihijatrije, zbog deficitarnog kadra i organizacije dežurstva, nema stacionarni dio, tijekom cijele prošle godine u zagrebačku Psihijatrijsku bolnicu za djecu i mladež na liječenje je poslano 37 djece iz Dalmacije.
“Broj raste, ali o postotcima i porastu ne bih govorio jer je broj relativan s obzirom na to da današnji pacijenti, za razliku od nekadašnjih, više nemaju tako veliku stigmu zbog mentalnih bolesti. Javnost je senzibilizirana prema tim pacijentima, a i dostupnost psihijatara i psihologa je danas puno bolja i kvalitetnija. Dio problema je stvorila i tehnologija koja je ljude, a pogotovo mlade totalno otuđila od vanjskog svijeta. Oni se manje druže, sve više postaju autistični. Prisutan je veliki nedostatak komunikacije, ali treba reći da danas imamo i krizu autoriteta, znanja, kompetencija, odgoja”, istaknuo je Glavina.
Današnju djecu i mlade doslovno sve muči i tišti pa najviše k liječniku dolaze zbog poremećaja ponašanja, anksioznosti, depresije i raznih ovisnosti. Roditeljima je poručio da se – čim otkriju određeni problem u ponašanju svojeg djeteta – odmah jave liječniku jer se dobrom terapijom i intervencijama može mnogo učiniti.
U splitskome KBC-u trenutačno su malim i mladim pacijentima na raspolaganju dvije specijalistice dječje adolescentske psihijatrije i četiri specijalizanta kojih će za mjesec dana biti šest, a za ovu godinu raspisat će još tri specijalizacije.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




