Hrvatska
Siromaštvom u Hrvatskoj najviše su pogođene žene i stariji građani
Stopa rizika od siromaštva u 2022. iznosila je 18 posto što je manje za 1,2 posto u odnosu na 2021. godinu i najniža je od kada Državni zavod za statistiku (DZS) mjeri ove pokazatelje, a siromaštvom su najviše pogođeni stariji, nezaposleni, samačka kućanstva te osobito žene.
Rezultati su to Ankete o dohotku stanovništva koje je DZS objavio u petak. Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva, pojasnili su iz DZS-a.
Prag rizika od siromaštva u 2022. za jednočlano kućanstvo iznosio je 39.600 kuna na godinu, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 83.160 kuna.
Što se tiče regija, podaci pokazuju znatne razlike. Tako stopa rizika od siromaštva za Panonsku Hrvatsku iznosi 25,9 posto, za Jadransku 18,2 posto, za Sjevernu 16 posto te za Grad Zagreb 9,5 posto.
U 2022. u Hrvatskoj je bilo 20 posto osoba koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada, što je manje za jedan posto nego 2021.
Stopa rizika od siromaštva najviša je bila u osoba u dobi od 65 ili više godina te je iznosila 32,4 posto. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća pa je stopa rizika od siromaštva kod žena iznosila 36,5 posto, a muškaraca 26,6 posto.
Stopa rizika od siromaštva bila je najviša za nezaposlene osobe i iznosila je 42,6 posto.
U kućanstvima bez uzdržavane djece najviše stope rizika bile su u jednočlanim kućanstvima, i to u onima koje čine osobe u dobi od 65 ili više godina – 56,5 posto, te u onima koje čine žene – 54,4 posto.
Najviše stope rizika prisutne su u kućanstvima koja čine jedan roditelj s uzdržavanom djecom – 24,9 posto, i u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje ili više djece, za koje je stopa rizika iznosila 23,3 posto.
Sedam posto stanovništva ne može priuštiti grijanje
Što se tiče materijalne i socijalne deprivacije, podaci pokazuju da je u 2022. bilo 44,8 posto osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava (iznos od 2950 kuna) i 41,7 posto osoba čija si kućanstva ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove.
Bilo je i 15,7 posto osoba čija su kućanstva u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih teškoća kasnila s plaćanjem obveza te sedam posto osoba čija kućanstva ne mogu priuštiti grijanje u najhladnijim mjesecima.
Oko 8,4 posto osoba živi u kućanstvima koja si nisu mogla priuštiti najmanje pet od trinaest stavki materijalne i socijalne deprivacije isključivo zbog financijskih razloga.
Istovremeno, stopa teške materijalne i socijalne deprivacije, odnosno postotak onih koji si nisu mogli priuštiti najmanje sedam stavki, u 2022. iznosi četiri posto, što je za 0,5 posto više nego 2021.
Rezultati istraživanja također pokazuju da najmanji postotak osoba, samo njih 1,5 posto, živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem.
Siromaštvo djece korelira s razinom obrazovanja roditelja te zaposlenošću, a podaci za Hrvatsku pokazuju da je stopa materijalne deprivacije kod djece koja žive u kućanstvima u kojima je niže obrazovanje roditelja 29,5 posto, dok je stopa materijalne deprivacije za djecu koja žive u kućanstvima s visokim obrazovanjem roditelja 1,5 posto.
I jedna i druga stopa su znatno niže od EU prosjeka.
Anketa o dohotku stanovništva je istraživanje na kojem se temelji izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti za Hrvatsku, a uvedena je u statistički sustav Hrvatske 2010. Provedba je usklađena s uredbama EU-a i Eurostatovom metodologijom, a istraživanje provode sve zemlje članice u godišnjoj periodici.
Veličina uzorka na kojem je provedena Anketa u 2022. je 12.031 kućanstava, a stopa odgovora na razini kućanstva iznosila je 73 posto te su podaci reprezentativni.
Hrvatska
Nova pravila za vozače: Zbog naleta na divljač mogli bi plaćati štetu od nekoliko tisuća eura
Vozači u Hrvatskoj od 14. studenoga moraju računati na nova pravila u slučaju prometne nesreće izazvane naletom na divljač, a prema izmjenama Zakona o lovstvu, u određenim situacijama štetu na automobilu morat će podmiriti sami.
Izmjenama Zakona o lovstvu precizirano je tko snosi odgovornost za štetu nastalu kada vozilo udari u divljač na cesti. Prema novim pravilima, odgovornost se utvrđuje na temelju krivnje sudionika događaja.
Ako se utvrdi da je vozač upravljao vozilom protivno prometnim propisima, prometnim znakovima opasnosti ili izričitim naredbama, odgovornost za štetu snosit će on. S druge strane, za štetu odgovara lovoovlaštenik na čijem se lovištu dogodila nesreća ako je utvrđeno da je ona nastala zbog provođenja skupnog lova, piše Automobiliona.
Međutim, zakon predviđa i situacije u kojima se ne može utvrditi krivnja ni vozača ni lovoovlaštenika. Ako su obje strane poduzele sve što je bilo u njihovoj moći i razumne mjere kako bi spriječile nastanak štete ili barem umanjile njezine posljedice, svatko će morati podmiriti vlastitu štetu.
To znači da će vozač koji poštuje prometne propise i znakove, ali mu divljač iznenada istrči pred automobil, primjerice tijekom noći, štetu na vozilu morati platiti sam.
Štete su dosegnule gotovo 15 milijuna eura
Prema dosadašnjim pravilima, koja su vrijedila do 14. studenoga, štete nastale u naletima vozila na divljač u praksi su se podmirivale iz državnog proračuna. Isplate su se provodile putem jedinstvene police osiguranja, a od 2022. godine preko Hrvatskog lovačkog saveza.
No, razmjeri šteta bili su znatni. Prema podacima iz prijedloga zakona koji je Vlada uputila Hrvatskom saboru, od 2018. do travnja 2026. godine prijavljeno je ukupno 39.614 šteta povezanih s divljači.
Samo tijekom 2025. godine njihova je vrijednost dosegnula gotovo 15 milijuna eura. Novim zakonskim rješenjem mijenja se dosadašnji sustav odgovornosti i naknade štete.
Tko je zadužen za uklanjanje stradale divljači?
Izmjene zakona donose promjene i u postupanju nakon prometnih nesreća u kojima strada divljač.
Prema novoj odredbi, za zbrinjavanje divljači stradale na neograđenim javnim cestama bit će zadužen lovoovlaštenik najbližeg lovišta. O tome ga mora obavijestiti upravitelj ceste, koji je prethodno dužan provesti potrebne sanitarne i prometne mjere.
Za neograđene javne ceste više se neće izrađivati programi zaštite divljači. Stupanjem novih odredbi na snagu prestao je vrijediti i Program zaštite divljači za državne ceste, koji su provodile Hrvatske ceste.
Obveza praćenja kretanja i migracija divljači ostaje na lovoovlaštenicima. Oni o tome moraju jednom godišnje dostavljati izvješća upraviteljima cesta koje prolaze granicama njihovih lovišta.
U slučaju neispunjavanja te obveze, pravnim osobama prijeti novčana kazna od 1330 do 1990 eura.
Županijama veći dio prihoda od lovozakupnine
Zakonskim izmjenama promijenjena je i raspodjela novca prikupljenog od lovozakupnine. Županije i Grad Zagreb ubuduće će dobivati polovinu tih sredstava, a proširen je i popis namjena za koje ih mogu koristiti.
Među novim mogućnostima trošenja novca nalaze se osiguranje od šteta koje prouzroči divljač, financijske potpore za ublažavanje takvih šteta te isplata naknada koje lovoovlaštenici nisu podmirili.
Kasko osiguranje kao jedina zaštita za vozače
Nakon promjene zakona, vozačima koji žele osigurati naknadu štete na vlastitom automobilu u slučaju naleta na divljač preostaje kasko osiguranje ili dodatno osigurateljno pokriće za nalet na životinju, koje pojedine osiguravajuće kuće nude uz policu.
Obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti, naime, pokriva štetu koju vozač prouzroči drugim osobama, ali ne i oštećenja na njegovu vlastitom vozilu.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže novi kišni val, pratit će ga grmljavina, jugo će biti olujno
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.
Umjereno do pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, ima i slabe kiše duž Jadrana i uz Jadran. U nastavku srijede kiša će isto tako biti uporna duž Jadrana i uz Jadran, no bit će je i na istoku unutrašnjosti, gdje može i zagrmjeti, osobito poslijepodne. I dalje će puhati pretežno jugo i jugozapadnjak, lokalno i olujnom snagom na udare, osobito u višem gorju.
Četvrtak donosi novo jače pogoršanje sa zapada, stići će novi val izraženije kiše, pri čemu može biti i grmljavine, osobito na Jadranu. Puhat će umjeren do jak jugozapadnjak i južnjak, mjestimice na udare i olujan, na moru i jugo.
U petak će ipak biti rjeđa oborina, i bit će je pretežno duž Jadrana i uz Jadran, gdje može biti grmljavine, s tim da poslijepodne pljuskova može biti i u dijelu unutrašnjosti, češće prema istoku. Ipak, bit će i sunčanih razdoblja.
Nestabilno će biti i za vikend, s tim da će biti i sunčanih razdoblja. U nedjelju poslijepodne je izgledno novo pogoršanje. Bit će hladnije, i to značajnije.
Hrvatska
KUPCI POZVANI NA OPREZ / Lidl povlači proizvod zbog opasne bakterije: Provjerite jeste li ga kupili:
Državni inspektorat obavijestio je potrošače o opozivu Dalmatinske pancete od 100 grama marke Okusi zavičaja, koja se prodaje u Lidlu, nakon što je u proizvodu utvrđena prisutnost bakterije Listeria monocytogenes.
Kako je objavila Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), opoziv je pokrenuo proizvođač MIJUKIĆ-PROM.
Riječ je o proizvodu Dalmatinska panceta, narezak, pakiranju od 100 grama, s rokom trajanja do 15. prosinca 2026. godine i oznakom serije LOT L918M0H.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu.
Proizvođač je MIJUKIĆ-PROM iz Runovića, dok proizvod na hrvatsko tržište stavlja Lidl Hrvatska.
Iz HAPIH-a naglašavaju da se obavijest odnosi isključivo na proizvod s navedenim podacima.
-
magazin1 tjedan prije(FOTOGALERIJA) MODNA NOĆ ZA PAMĆENJE: ModernA pretvorila raskošni Berekin Wedding & Events Resort u središte glamura, elegancije i vrhunske mode!
-
magazin1 tjedan prijeFOTOGALERIJA / Privlačka lignjada okupila 26 ekipa: Ulovljeno više od 70 kilograma liganja, evo tko je pobijedio
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 tjedna prijeFOTOGALERIJA IZ OPĆE BOLNICE / Zadarski laboratorij ima najveseliju klapu!
-
magazin2 tjedna prijeŠPICA!




