Svijet
KRAJ POZNATOG BRENDA? Bili su u svakoj kuhinji, a sad im prijeti propast…
Poznati brend Tupperware postao je sinonim za pohranu hrane, ali i ime koje koristimo za bilo kakvu plastičnu posudu za hranu.
Međutim, iz ove 77-godišnje američke kompanije upozoravaju da bi, zbog sve većih dugova i pada prodaje, mogli bankrotirati bez novih investicija, piše BBC.
Usprkos pokušajima da osvježi svoje proizvode i podigne popularnost među mlađom publikom, Tupperware nije uspio zaustaviti pad u prodaji.
“Tupperware zabave” ovu tvrtku su učinile legendarnom u 50-im i 60-im godinama prošlog stoljeća, a njihovi proizvodi pokorili su tržište. Ipak, praksa samozaposlenih prodavača koji prodaju iz vlastitih domova već neko vrijeme gubi na popularnosti, a u Britaniji je potpuno prestala 2003. godine. Sada čelnici kompanije priznaju da bi bez novih investicija ovaj brend mogao nestati s tržišta.
“Koristimo Tupperware kao opću imenicu, što je neobično za neki brend”, kaže Catherine Shuttleworth, osnivačica tvrtke Savvy Marketing koja se bavi analizom maloprodaje. “Mislim da bi mlade moglo iznenaditi da je Tupperware zapravo ime brenda, a ne tek riječ.”
I dok je Tupperrware bio smatran “čudesnim proizvodom” kada je tek izišao na tržištu nekoliko desetljeća ranije, tržište je danas preplavljeno kompanijama koje nude jeftinije alternative, dodaje Shuttleworth.
Oštri pad u prodaji Tupperwarea bio je nakratko zaustavljen tijekom pandemije koronavirusa, kada su ljudi više kuhali kod kuće, no prodaja je otada opet počela padati. To je velikim dijelom zato jer tvrtka u posljednjih 10-20 godina nije bila dovoljno inovativna kako bi mogla držati korak s konkurencijom, objašnjava Shuttleworth.
Ovaj nedostatak inovacije daleko je od prakse tvrtke u njenim ranim danima.
Kompaniju je 1946. osnovao izumitelj Earl Tupper, ali njeno javno lice bila je žena: Brownie Wise.
Tupperov izum bio je velika stvar – nova plastika korištena je za čuvanje hrane svježom dulje vremena, što je bilo od nevjerojatne važnosti u vrijeme kada su hladnjaci za mnoge ljude bili preskupi, ali dok u priču nije ušla Wise, Tupperware se nije prodavao.
Ona je počela organizirati događaje za prodaju posuda, direktno razgovarajući s kućanicama i majkama koje su bile ciljni kupci. To je činila na skupovima koji su podjednako služili prodaji i druženju.
Njen inovativni stil – i rezultate – primijetio je sam Tupper, koji ju je unaprijedio na izvršnu poziciju u vrijeme kada žene najčešće nisu imale pristup upravama kompanija.
Akademici do danas raspravljaju o njihovom utjecaju na tržište, no mnogi se slažu da je Tupperware imao važnu ulogu u otvaranju vrata tržišta rada ženama u Americi nakon Drugog svjetskog rata, ali i pružio izvor zarade ženama diljem svijeta.
Jedna od tih žena je i Alison Clarke, profesorica povijesti i teorije dizajna na fakultetu primijenjenih umjetnosti u Beču. Clarke je autorica knjige Tupperware: Potencijal plastike u Americi 50-ih.
“Mislim da je naslijeđe tvrtke upravo način na koji je pružila posao ženama koje nisu uvijek imale pristup fleksibilnom radu”, rekla je Clarke za BBC. “U vrijeme kada je prvi put krenula prodaja u SAD-u, mnoge žene bile su izolirane u poslijeratnim predgrađima, daleko od svojih obitelji.”
“Tupperware zabave unijele su dašak glamura u dosadu kućanskih poslova, a mogli ste proizvode kupiti samo ako ste poznavali nekoga tko ih je prodavao. Praksa je bila ekskluzivna i imala je društvenu dimenziju: žene su stvarale društvene spone,” dodaje ona. “U početku sam mislila da je riječ o eksploatacijskoj kapitalističkoj zavjeri protiv žena, no potom sam upoznala sve te žene koje su vodile fantastične živote, vidjela sam koliko ih je to osnažilo.”
‘Neuspjele promjene’
I dok su kompaniju na terenu uvijek vodile žene, to nije uvijek bio slučaj u upravi, a Clarke kaže da Tupperware nije uspješno održao korak s vremenom.
“To je bio genijalno dizajniran proizvod koji je dobio status gotovo magičnog upravo zbog načina na koji se prodavao,” dodaje ona, “no u digitalnom svijetu ovaj model prodaje više nije toliko relevantan.”
S tom analizom slaže se i Neil Saunders, direktor maloprodaje u konzultantskoj kompaniji GlobalData.
On kaže da Tupperware “nije držao korak s vremenom” po pitanju proizvoda i distribucije, naglašavajući da praksa direktne prodaje na zabavama nije više popularna ni među mlađim, ali ni starijim kupcima.
Mlađi potrošači također se okreću proizvodima koji su bolji za okoliš, poput onih načinjenih od papira od pčelinjeg voska, dodaje.
Analitičar maloprodaje Richard Hyman kaže da drugim tvrtkama nije bilo teško kopirati principe Tupperwareovih proizvoda. Ako se uzme u obzir oštra konkurencija, Hyman kaže da je kompanija “imala dobar životni vijek.”
Tupperware je pokušao diverzificirati svoju strategiju – počeli su prodavati u poznatom američkom maloprodajnom lancu Target, kao i drugim lancima diljem svijeta, a proširili su ponudu na više posuđa za kuhanje.
Da je Tupperware unio više promjena prije deset godina, kaže Saunders, danas bi možda bili u drugačijoj poziciji.
No sada nije vrijeme da direktori Tupperwarea sanjare o tome što je moglo biti. Kompanija će bankrotirati bez brze injekcije kapitala, a njeno legendarno ime znači da se ne može isključiti investicija maloprodajnih giganta poput Walmarta ili čak Amazona, kaže Saunders.
Dionice Tupperwarea strovalile su se u ponedjeljak i, usprkos malom oporavku u utorak, još uvijek rastu strahovi da bi bez svježeg kapitala Tupperwareove zabave mogle zauvijek stati.
Svijet
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)
Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.
Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.
Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”
Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.
Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.
Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.
Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”
Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.
Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.
“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.
“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.
Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada.
Svijet
Sredozemno more postalo poput “toplica”: Izmjerena rekordna temperatura
Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.
Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.
Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.
More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno
Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.
Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.
Toplo more znači i toplije noći
Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.
Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.
Posljedice osjećaju i morski organizmi
Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.
Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.
Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.
More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.
Svijet
PRVE PROGNOZE ZA ZIMU / Pred Europom je velika promjena vremena
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.




