Stambeni prostor u Hrvatskoj poskupio je u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju najviše u EU, pokazuju podaci Eurostata, dok je na europskoj razini pojeftinio najviše od globalne financijske krize.

Stambeni ‘kvadrati’ u EU bili su u četvrtom tromjesečju jeftiniji za 1,5 posto nego u prethodna tri mjeseca, a u eurozoni za 1,7 posto, izračunali su statističari.

Pad cijena najveći je od početka 2009. godine, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

U razdoblju od srpnja do rujna poskupjeli su na oba područja za 0,8 posto, pokazuju revidirani Eurostatovi podaci.

Najviše je u odnosu na prethodno tromjesečje pojeftinio stambeni prostor u Danskoj, za 6,5 posto. Slijede Njemačka i Cipar sa cijenama nižim za 5,0 odnosno 4,0 posto.

Daleko su najviše u zadnja tri prošlogodišnja mjeseca poskočile cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj, za 4,7 posto u odnosu na treće tromjesečje kada su uvećane za 2,8 posto.

Slijede Rumunjska i Litva sa cijenama višim za 2,5 odnosno 1,9 posto nego u razdoblju od srpnja do rujna.

Hrvatska uz Estoniju

U odnosu na kraj 2021. cijene stambenih nekretnina bile su u EU u zadnja tri prošlogodišnja mjeseca više za 3,6 posto, a u eurozoni za 2,9 posto.

U trećem su tromjesečju na oba područja prema revidiranim podacima uvećane za nekih 6,6 posto.

Najviše je i na godišnjoj razini poskupio stambeni prostor u Hrvatskoj, za 17,3 posto, najsnažnije od ulaska u EU u srpnju 2013. U trećem tromjesečju cijene su mu porasle za 14,8 posto.

Blizu su i Estonija i Mađarska s rastom cijena za 16,9 odnosno 16,5 posto. U stopu ih prati Litva sa cijenama većim za 16,0 posto.

Stambeni je prostor bio jeftiniji nego na kraju 2021. samo u Danskoj, Švedskoj, Njemačkoj i Finskoj, u rasponu od 6,5 do 2,3 posto.

DZS: Cijene stambenih objekata u 2022. porasle 14,8 posto

Cijene stambenih objekata u Hrvatskoj u 2022. godini u prosjeku su bile više za 14,8 posto u odnosu na godinu ranije, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u utorak.

Pritom su cijene novih stambenih objekata porasle u prosjeku za 17,5 posto, dok su cijene postojećih stambenih objekata bile više za 14,5 posto, pokazuje ažurirano izvješće DZS-a.

Cijene stambenih objekata u prošloj godini u odnosu na 2021. u prosjeku su u Gradu Zagrebu skočile za 17,9 posto, na Jadranu za 12,3 posto, dok su na ostalim područjima bile više za 15,3 posto.

U posljednjem lanjskom kvartalu cijene na godišnjoj razini više za 17,3 posto

U četvrtom lanjskom tromjesečju cijene stambenih objekata u Hrvatskoj su pak porasle za 4,7 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok su na godišnjoj razini, to jest prema četvrtom kvartalu 2021., skočile za 17,3 posto, pokazuju podaci DZS-a.

Pritom, novi stambeni objekti su u prosjeku poskupljeli za 3,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, a za 16,5 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2021.

Cijene postojećih stambenih objekata su pak bile više za pet posto na kvartalnoj, a 17,4 posto na godišnjoj razini.

Cijene stambenih objekata u četvrtom tromjesečju 2022. u odnosu na treći kvartal iste godine u prosjeku su za Grad Zagreb bile više za 6,4 posto, za Jadran za 3,3 posto, a za ostala područja za 4,7 posto.

I na godišnjoj su razini cijene stambenih objekata najviše porasle u Zagrebu, u prosjeku za 22,5 posto.

Na Jadranu rast je iznosio 12,9 posto, dok su na ostalim područjima cijene stambenih objekata u četvrtom lanjskom kvartalu u odnosu na isti kvartal 2021. prosječno bile više za 17,5 posto, podaci su DZS-a.