Svijet
Još jedan modni div podnio zahtjev za bankrot
Broj stečajeva u maloprodaji ne opada. Modni lanac Scotch & Soda, koji ima sjedište u Amsterdamu, mora podnijeti zahtjev za stečaj.
Bankrot je rezultat “ozbiljnih problema s protokom novca” zbog karantene tijekom pandemije, visokih cijena energije i inflacije, prenose njemački mediji priopćenje iz tvrtke Scotch & Soda.
“Upravni odbor tvrtke Scotch & Soda morao je podnijeti zahtjev za bankrot tvrtke Scotch & Soda Nederland”, navodi se u priopćenju tvrtke Scotch & Soda.
Poslovnice u Njemačkoj
Scotch & Soda osnovana je u Amsterdamu 1985. godine. Tvrtka proizvodi odjeću za muškarce, žene i djecu, kao i dodatke i parfeme. Scotch & Soda trenutno ima 246 vlastitih poslovnica i oko 7.000 trgovina u robnim kućama diljem svijeta, prenosi Fenix magazin.
Scotch & Soda ima najviše podružnica u Njemačkoj i Velikoj Britaniji, točnije u svakoj zemlji ima 40 trgovina. Inozemno poslovanje još nije pogođeno stečajem, a 31 podružnica u Nizozemskoj ostat će otvorena.
Peek & Cloppenburg i Adler oslanjaju se na stacionarnu trgovinu
Tvrtka Peek & Cloppenburg (P&C) sa sjedištem u Düsseldorfu je također početkom ožujka podnijela zahtjev za insolventnost, a izazovi kompanije slični su onima kao i kod tvrtke Scotch & Sode.
I kod P&C-a će svih 67 prodajnih mjesta u Njemačkoj ostati otvoreno bez ograničenja, a kupci mogu nastaviti kupovati u online trgovini. No, svakako će doći do određenih promjena.
Modni lanac Adler je to već učinio. Stečajni postupak morao je biti otvoren u srpnju 2021., a nakon toga Adler je predstavio novog vlasnika i financijera. Nakon gotovo dvije godine modni lanac koncentrira se na svojih 130 poslovnica, stacionarno poslovanje je stabilno.
Adlerov šef Simon Schröter više ne očekuje veće pomake od internetskog trgovanja. “Adler cilja na deset do dvanaest posto udjela u online prodaji – ne mora biti više”, rekao je šef tvrtke u intervjuu za njemačke medije.
Online prodaja jedva se isplati modnim lancima srednje veličine
Visoki troškovi, malo zarade – tako se može sažeti online poslovanje modnih lanaca.
Samo u Njemačkoj je 2021. godine vraćeno oko 530 milijuna paketa.
Prema istraživanju, povratna pošiljka u prosjeku košta 19,51 euro, od čega se polovica koristi za transport.
Veliki igrači u industriji kao što su Zara i Uniqlo pokušavaju se suprotstaviti naknadama za povratnu dostavu.
No trgovci srednje veličine kao što su Adler, P&C ili Scotch & Soda ne mogu se osloniti isključivo na internetsko poslovanje, prenosi Fenix.
Svijet
Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?
Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”
Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.
No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).
I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.
“Nijedan par ne smije biti odbijen”
Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.
Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg Bätzing. Parovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.
Svi su pozvani slijediti Isusa
Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance
Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.
“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.
Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.
Svijet
Cijena paracetamola otišla u nebesa zbog rata u Iranu
Ljekarnici u Engleskoj također naplaćuju kupcima 20–30 % više za uobičajene lijekove protiv peludne alergije u usporedbi s veljačom.
Rat u Iranu doveo je do rasta cijena široko korištenih lijekova u Engleskoj, uključujući analgetike i lijekove protiv peludne alergije, upozoravaju vodeći farmaceuti.
Prema Nacionalnoj farmaceutskoj udruzi (NPA), ljekarne naplaćuju 20–30 % više za paracetamol nego u veljači, a mnogima su ponestale određene jačine aspirina i ko-kodamola, piše The Guardian.
Cijene bezreceptnih tableta cetirizina, uobičajenog lijeka protiv alergije, također su porasle za 20–30 % u istom razdoblju.
Rast cijena benzina i dizela od početka rata prije gotovo osam tjedana povećao je troškove proizvodnje i transporta za dobavljače lijekova, što se odrazilo na ljekarne koje sada plaćaju 40–50 % više za nabavu zaliha.
Sukob je također udvostručio troškove zračnog prijevoza – svaki peti lijek za NHS dolazi zrakom – te poremetio opskrbu derivatima nafte iz Zaljeva, koji se koriste za proizvodnju mnogih uobičajenih lijekova, uključujući paracetamol, aspirin i ko-kodamol.
Proizvođači generičkih lijekova s niskim profitnim maržama počeli su povećavati cijene, što podiže troškove lijekova za NHS, ali i cijene u ljekarnama.
Neke ljekarne prestale su prodavati aspirin bez recepta, djelomično zbog problema s opskrbom koji su započeli i prije rata u Iranu. Privremeni nedostaci lijekova česti su, ali bi mogli postati ozbiljniji ako se Hormuški tjesnac, ključna ruta za transport petrokemikalija, uskoro ne otvori.
Olivier Picard, predsjednik NPA-a, rekao je da 27. ožujka njegova ljekarna u Berkshireu nije mogla naručiti paracetamol. Kada je ponovno postao dostupan nekoliko dana kasnije, „veleprodajna cijena se udvostručila“.
Cijena pakiranja od 100 tableta paracetamola od 500 mg porasla je s 41 penija na 1,99 funti do kraja ožujka, a potom se smanjila na 1,09 funti.
To se odrazilo i na cijene za pacijente: primjerice, pakiranje od 32 tablete paracetamola koje je prije rata koštalo 1,19 funti sada se prodaje za 1,50 funti. Kod cetirizina, nabavna cijena gotovo se udvostručila od siječnja – s 19 penija za pakiranje od 30 tableta na 37 penija – dok neki distributeri naplaćuju i do 3 funte.
Osobe koje pate od alergija mogle bi se suočiti s dodatnim poskupljenjima u svibnju ili lipnju, kada počinje glavna sezona peludne alergije. Picard je ipak upozorio građane da ne kupuju lijekove u panici i ne stvaraju zalihe jer to može dodatno pogoršati nestašice i povećati cijene.
Ljekarne oko 90 % prihoda ostvaruju izdavanjem lijekova na recept preko NHS-a, za koje dobivaju fiksnu naknadu. Međutim, ako vlada prizna značajan rast cijena, može povećati iznos povrata. U ožujku je rekordnih 230 lijekova bilo na listi iznimaka za cijene, uključujući lijekove za tlak, anksioznost, antidepresive i analgetike poput kodeina i ko-kodamola, u usporedbi s 90 u istom mjesecu prošle godine.
Paracetamol i cetirizin nisu bili na toj listi, iako su među najčešće korištenim lijekovima. Vlada nadoknađuje samo 49 penija za izdavanje pakiranja od 32 tablete paracetamola na recept.
„To znači da cijene lijekova rastu, a ljekarne ih izdaju s gubitkom“, rekao je Picard, dodajući da je od 2020. zatvoreno 1.400 ljekarni, a zatvaranja se nastavljaju brzinom od jedne do dvije tjedno.
Više cijene dobavljača povećavaju i ukupne troškove lijekova za NHS, kao i za zdravstvene sustave u inozemstvu, u trenutku kada su proračuni već pod pritiskom.
Iako su generički lijekovi često jeftiniji u supermarketima ili online ljekarnama (bez troškova dostave), rat u Iranu i problemi s opskrbom vjerojatno će podići i te cijene. Skuplji brendirani lijekovi mogli bi poskupjeti još više.
Mark Samuels, izvršni direktor organizacije Medicines UK, rekao je: „Iako sukob u Iranu još nije doveo do trenutačnih ili široko rasprostranjenih nestašica lijekova za NHS, to je zbog postojećih zaliha u skladištima u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Kako proizvođači budu obnavljali zalihe, troškovi prijevoza porasli su za 700 %, a neke kemikalije potrebne za proizvodnju vrlo su teško dostupne… Ako se sukob nastavi, neizbježno ćemo vidjeti rast cijena ili nestašice osnovnih lijekova – moguće već u sljedećih nekoliko tjedana.“
Svijet
FOTO / Ovo karta diže uzbunu u Europi: I Hrvatska je u crvenom, pogledajte zašto
Klimatska kriza sve snažnije pogađa Europu – s izravnim posljedicama za zdravlje. Prema aktualnom „Lancet Countdown Europe Report 2026“, broj smrtnih slučajeva zbog vrućine porastao je u 99,6 % analiziranih europskih regija.
Posebno je dramatičan porast u južnoj Europi: u dijelovima Španjolske, Italije, Grčke i Bugarske bilježi se više od 120 dodatnih smrtnih slučajeva na milijun stanovnika. U prosjeku, diljem Europe to je 52 više nego 1990-ih, piše Heute.
„Rastuća prijetnja” vrućine
Voditelj studije Joacim Rocklöv upozorava: „Klimatske promjene potaknute fosilnim gorivima postaju sve veća prijetnja za sve više ljudi u Europi.” Istodobno se povećava broj ekstremno vrućih dana: broj dana s zdravstvenim upozorenjima porastao je za čak 318 % u odnosu na 1990-e – u zapadnoj Europi čak 450 %.
Posljedice osjećaju i alergičari: sezona peludi počinje jedan do dva tjedna ranije, pa simptomi traju dulje.
Nove bolesti u porastu
Raste i rizik od tropskih bolesti. Razlog je širenje komaraca koji prenose opasne viruse. Rizik od dengue groznice povećan je za 297 %. Također bi se češće mogle pojavljivati bolesti poput malarije ili groznice Zapadnog Nila.

Više obnovljive energije – ali problemi ostaju
Mala pozitivna vijest iz studije: udio obnovljive energije porastao je i 2023. iznosio je 21,5 %. Ipak, i dalje se ulažu ogromna sredstva u fosilna goriva – samo 2023. godine čak 444 milijarde eura subvencija.
Istraživači upozoravaju i na probleme s obnovljivim izvorima: velik dio dolazi iz biomase poput drva, čije izgaranje stvara sitne čestice (PM), s potencijalno smrtonosnim posljedicama. Broj takvih smrtnih slučajeva raste od 2000. godine.
Poziv na brzo djelovanje
Stručnjaci snažno upozoravaju: bez odlučnih mjera i dugoročnog financiranja, zdravstvene posljedice će se dodatno pogoršavati. „Odluke koje donosimo danas određuju koliko će Europa sutra biti sigurna”, poručuju autori studije.
-
Magazin4 dana prijeLiječnica: Tri stvari koje treba izbjegavati prije spolnog odnosa
-
Svijet4 dana prijeEuropska zemlja upozorila svoje građane: “Budite spremni”
-
Svijet4 dana prijeJapan odustaje od politike pacifizma i počinje izvoziti oružje, Kina zgrožena
-
Svijet4 dana prijeMeloni oštro kritizirala švicarsku bolnicu zbog računa obiteljima žrtava požara






