Bez obzira na to živite li u mjestu vječno okupanom suncem ili možda negdje gdje je kišovito i tmurno, često ćete se zapitati: utječe li vrijeme na to kako se osjećamo?

Je li istina da kiša i hladnoća pogoršava naše raspoloženje, da smo sretniji kad je vani sunčano, a nervozni u uvjetima vlage i vrućine? Anegdote i opservacije potvrđuju te teorije, ali je li moguće da se radi o tek još jednom primjeru nevjerojatne moći koju imaju raširena vjerovanja i pristranost?

Raspoloženje i meteorologija

Znanost evolucije ne negira povezanost između klime i emocija. Kao ljudska bića, nismo tek organizmi koji funkcioniraju u suživotu s majkom prirodom, mi smo njena kreacija, njena djeca, piše za Psychology Today dr. Thomas Rutledge.

Tisućama godina razvijamo se pod utjecajem prirode koja oblikuje naša tijela, naša osjetila i naše umove kako bismo preživljavali i razmnožavali se. Ljudi su evoluirali u uvjetima koji su bili opasni nerijetko upravo zbog promjena vremena, što znači da je moguće da su naši preci razvili određene promjene u ponašanju ili raspoloženju kako bi se prilagodili uvjetima.

Novija biološka istraživanja naglašavaju biobihevioralne mehanizme kroz koje vremenski uvjeti pozitivno ili negativno utječu na naše emocije. Sunce i toplo (ne vruće) vrijeme izaziva poboljšanje u raspoloženju, zdravlju i dobrobiti za mnoge pojedince. Dulji periodi hladnog i nepovoljnog vremena s druge strane dovode do promjena u hormonima i ponašanju koje mogu biti negativne. I na kraju, visoke temperature i vlaga u empirijskim analizama povezuju se s lošijim fizičkim i mentalnim zdravljem, što djelomično uzroke ima u promjenama u neurobiologiji i ponašanju.

Optimiziranje utjecaja vremena na raspoloženje

Iako je pri interpretaciji posljedica meteoroloških uvjeta na raspoloženje važno uzeti u obzir individualne varijacije, znanost pokazuje da postoje biobihevioralni temelji za vezu između vremena i raspoloženja koju pokazuju mnoge analize. Još je i važnije da znanost pokazuje kako je moguće regulirati vlastito ponašanje kako bismo optimizirali mentalno zdravlje tijekom tih promjena.

Oni koji pate od simptoma izazvanih promjenama godišnjih doba trebali bi se češće izlagati jutarnjem svjetlu, više vježbati, razviti dobre navike spavanja i koristiti dodatke prehrani (naprimjer vitamin D) kako bi umanjili negativne simptome.

Dobrobiti sunčevog svjetla za hormone i zdrave navike vrlo su moćni saveznici tijekom proljeća, ljeta i jeseni i mogu se svjesno prakticirati. S druge strane, oni koji žive u vrućim i vlažnim klimama mogu umanjiti promjene raspoloženja tako što će rashladiti sobe gdje spavaju, paziti da unose dovoljno vode, pravilno se hraniti, ali i paziti na količinu fizičke aktivnosti.

Ne moramo se preseliti na Havaje kako bismo izvukli sve dobrobiti lijepog vremena, zaključuje Rutledge, dodajući da istraživanja pokazuju kako moramo prilagoditi svoje ponašanje u promjenjivim vremenskim uvjetima kako bismo se uvijek osjećali dobro, bez obzira na klimu.