Connect with us

Hrvatska

To što ste proizvod kupili na tržnici ne znači da je ekološki. Ovo je razlika

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Tema emisije Klimatska budućnost na N1 televiziji urednice Tee Blažević bila je ekološka poljoprivreda u Hrvatskoj. Na ovu temu Blažević je razgovarala s prof.dr.sc. Ivicom Kisićem, dekanom Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Davidom Pejićem, najboljim europskim ekološkim poljoprivrednikom, direktorom nastarijeg ekološkog imanja u Hrvatskoj, Zrno imanja.

Ekološka poljoprivreda kočnica klimatskim promjenama

Emisije štetnih stakleničkih plinova iz sektora poljoprivrede su čak 11 posto, navela je Blažević na početku, i kao rješenje navela ekološku poljoprivredu, što je komentirao dekan Kisić.

“Mora se puno širem promatrati taj pojam ekološke poljoprivrede, primarno u smanjenju štetnih plinova, s druge strane ti lanci duge opskrbe koji su bili također pritisci prema ekološkom otisku što većem, ekološka poljoprivreda sa svim svojim prednostima u skladu s klimatskim promjenama, će nam pomoći da ublažimo i prilagodimo se tim uvjetima koji dolaze i koji će biti sve veći izazov u vremenima koja dolaze”, rekao je.

Kisić je kometirao kako su u ekološkoj poljoprivredi riješeni problemi degradacija tla, kao i korištenje agrokemikalija. “Kad mi netko kaže da ničim ne tretira kulture, odmah mi je jasno da nešto tu nije istina. Vi jednostavno biljci morate dodati hranu. Imate organska gnojiva pripremljena za ekološku proizvodnju napravljena i izrađena od prirodnih materijala, recimo komposti. Strahovitu pažnju morate imati na preventivi u ekološkoj poljoprivredi, to je broj jedan”, rekao je.

Naš poznati ekološki poljoprivrednik David Pejić najprije se osvrnuo na maksimizaciju profita u konvencionalnoj poljoprivredi. “Konvencionalna poljoprivreda gleda svoje aktivnosti i svoje metode više izolirano, u nekakvom hiperfokusu na produktivnost, dok ekološka poljoprivreda u samom svom začeću kritizira taj pristup i gleda cjelovitiju, više holističku sliku. Često se pominje pitanje cijene ekoloških proizvoda, proizvod konvencionalne poljoprivrede postiže bolju cijenu, ali kad se ukalkuliraju štetni efekti na zdravlje, na okoliš, na ekosustav, tu onda vidimo pravu cijenu takvog pristupa”, rekao je.

Zrno eko imanje

Pejić nam je opisao kako funkcioniraju stvaru u praksi na imanju Zrno. “Ako se fokusiramo samo na našu primarnu proizvodnju, bavimo se i preradom, pekarstvom, ugostiteljstvom, ako govorimo o tlu, sve naše parcele su pokrivrene tako da nikad nema rizika od erozije tla, gubitka plodnosti, kompostiramo vlastite biljne ostatke, onda kompost koristimo dalje u svome sustavu, imamo vrlo intenzivan, minimalno petogodišnji plodored odnosno rotaciju kultura, a nekad čak i više od toga”, rekao je.

Što se štetnika tiče, Pejić je istaknuo da je tu važna preventiva. “Nema jednostavnih ad hoc rješenja, preventiva se svodi i na pametno promišljanje plodoreda, ali isto i na planiranje samih kultura”, rekao je.

Osvrnuo se i na problem suše. “Istraživanja pokazuju da praksa ekološke poljoprivreda rezultira boljom retencijom, zadržavanjem vlage u tlu, ulagali smo i u različite sustave akumulacije i retencije vode koje nam omogućuju niveliranje klimatskih ekstrema”, rekao je.

Unatoč činjenici da je ekološka poljoprivreda održivija, zdravija, u Hrvatskoj je svega 7.21 posto površina pod eko uzgojem. Lošu statistiku komentirao je dekan Kisić. “Još uvijek je jedna skepsa prema tome, to je nešto novo, nemoguće je uzgojiti bez pesticida bez mineralnih gnojiva”, rekao je.

Pejić je rekao: “Na tržištu je prisutna velika razina nepovjerenja, kupci ne vjeruju u ekološku proizvodnju. Uzrok je realan izostanak dugoročne razvojne politike ekološke poljoprivrede.”

Komentirali su i državne poticaje, za koje neki poljoprivrednici navode da se “dižu na sve strane u ekološkoj poljoprivredi”. “Poticaji nekada postanu spoticaji”, rekao je dekan Kisić.

Svijest o ekološkoj poljoprivredi

Edukacija i razina nekakvog znanja je niska, kaže Pejić. “Problem je i u terminologiji. Činjenica je da smo mi izabrali pojam ekološki, dok koristimo i termin bio, ali i organsko. I to već potencijalno zbunjuje ljude. Onda smo tu uveli i pojam OPG-a, koji je fiskalno administrativna kategorija, i ne mora biti ekološki. Jako je puno pojmova koji zbunjuju potrošače, a opet zbog izostanka jasne razvojne politike i vodstva institucija. Mi kao turistička zemlja nemamo Nacionalni ekološki gastro standard. Naš restoran je ekološki certificiran, ali kroz privatni standard”, istaknuo je vlasnik Zrno eko imanja.

Kako se dolazi do ekološkog certifikata?

“Certifikat se dobiva kroz suradnju s kontrolnim tijelima koje nadzire Ministarstvo poljoprivrede i to je onda proces koji ima neke preduvjete. Kad govorimo o zemlji, tlo mora proći prijelazno razoblje, koje traje dvije-tri godine, i onda je poljoprivrednik i tijekom tog razdoblja i nakon toga u sustavu kontrole gdje se kontroliraju sve radnje na svim parcelama”, rekao je David Pejić.

Cijene ekoloških proizvoda

Cijena je važna, posebno u ovim vremenima inflacije, naravno da potrošači gledaju kako racionalno rasporediti svoje budžete, ali ono čega moramo biti svjesni, recimo, u prošloj godini svi znamo kako su se skretale cijene fosilnih goriva, tako su se kretale i cijene mineralnih gnojiva. Prošle godine ste imali situaciju da su cijene ekoloških proizvoda u postotku rasle manje nego one konvencionalnih proizvoda, što znači da se ta razlika između ekoloških i konvencionalnih smanjila. Možemo zamisliti situaciju u kojoj će uslijed klimatskih promjena hrana biti sve skuplja, ekološki proizvodi će komparativno biti puno bliži cjenovno, a možemo zamisliti i situaciju u kojoj drušvo više neće kroz zdravlje individue, zdravlje nekakvog većeg društva neće pasivno subvencionirati konvencionalnu poljoprivredu”, rekao je.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu