Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) “PAMETNA SELA”: U Zadru održana konferencija o konceptu razvoja ruralnih područja

Objavljeno

-

U organizaciji Zadarske županije i Ureda zastupnika u Europskom parlamentu doc. dr. sc. Tomislava Sokola u Zadru je održana konferencija „Pametna sela – EU koncept razvoja ruralnih područja“. Sudionicima su se uvodno obratili Božidar Longin, župan Zadarske županije, Branko Dukić, gradonačelnik grada Zadra, Šime Erlić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU, Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, putem video poruke Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije te zastupnik Tomislav Sokol.

„Ruralna područja i otoci suočeni su s nizom izazova poput depopulacije, skromnog tržišta rada, nedostatka zdravstvene i obrazovne infrastrukture te nedostatka ostalih usluga. Mišljenja sam da digitalne tehnologije imaju sposobnost radikalne transformacije nedostataka s kojima se ruralna područja suočavaju u pogledu udaljenosti i male gustoće naseljenosti. Stoga je jedan od mojih ciljeva promoviranje i zalaganje za smanjenje razlika između regija uz pomoć dostupnih europskih fondova, programa i inicijativa s posebnim naglaskom na ruralna područja koja imaju ključnu ulogu u 21. stoljeću. Kao potpredsjednik Međuskupine Europskog parlamenta za ruralna, planinska i udaljena područja i pametna sela (RUMRA&Smart Villages), nastojim osvijestiti lokalne i regionalne aktere o prednostima koje koncept pametnih sela donosi, a s ciljem ravnomjernog razvitka svih ruralnih područja naše zemlje“ – istaknuo je zastupnik Sokol.

„U trenutnom programskom razdoblju Hrvatska na raspolaganju ima gotovo 25 milijardi EUR te taj iznos predstavlja jedinstvenu priliku koja mora pridonijeti modernizaciji i rastu gospodarstva te društvenom i ravnomjernom razvoju Hrvatske. Europska sredstva koja se izdvajaju za poboljšanje kvalitete života i infrastrukture u slabije razvijenim područjima ključna su za demografsku revitalizaciju područja koja su izgubila stanovništvo zbog gospodarskih i drugih razloga. Sustavnim provođenjem investicija uz pomoć europskih sredstava u bolju prometnu povezanost, širokopojasnu infrastrukturu te dostupnost zdravstvenih i obrazovnih usluga, ruralna područja i otoke možemo učiniti privlačnim i po prilikama za poslovne uspjehe i za život bolji od gradskog“ – zaključio je zastupnik Sokol.

Župan Božidar Longin u uvodu je  istaknuo da je u Zadarskoj županiji primjetan sve veći trend doseljavanja na sela iz urbanih sredina:

„Upravo je koncept pametnih sela, izuzetno poželjan i hvalevrijedan projekt. Kreirati strateške aktivnosti u suradnji s jedinicama lokalne samouprave; jer, realno, upravo oni su ti koji najbolje mogu osluhnuti potrebe svojih žitelja; koje će kroz primjenu moderne tehnologije unaprijediti život seoskog stanovništva, potaknuti razvoj održive poljoprivrede te povećati turističku konkurentnost, korak je koji bi mogao omogućiti opći gospodarski rast čitave županije te sretniji i ugodniji život naših stanovnika.  Zadarska županija radi upravo u tom smjeru gotovo od svoga osnutka. U poslijeratnom vremenu stavljali smo naglasak na obnovu komunalne infrastrukture; osobito prometnica i školskih zgrada, vodovodizaciju i dr. Danas se radi sve više na osiguravanju bolje dostupnosti zdravstvenih ustanova. Spomenut ću npr. projekt telemedicine.  Prednosti moderne tehnologije sve više se koriste u svakodnevici i upravo zato sve je više aktivnosti koje stvaraju takve životne uvjete da se razlike između života na selu i u gradu sve više smanjuju.“- rekao je župan Longin.

Ministar regionalnog razvoja i EU fondova Šime Erlić upozorio je na činjenicu kako se zbog globalne krize razvijaju drugačiji trendovi u društvu te doprinose da ljudi na drugačiji način promišljaju život te se sve više odlučuju za drugačiji tip života, upravo onaj na selu.

„Mi moramo sa svojim mjerama, odnosno politikama odgovoriti na te nove izazove te približiti ta područja upravo mladim ljudima, obiteljima kako bi mogli živjeti pod sličnim, ili jednakim uvjetima kao što mogu živjeti ljudi u urbanijim središtima barem što se tiče osnovne infrastrukture. Naravno da to nije jednostavno. U Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova imamo cijeli niz dostupnih instrumenata kojima ulažemo sredstva i u ruralna područja. Mi ih klasificiramo drugačije te to nazivamo potpomognuta područja, brdsko-planinska i otoci te na takav način prepoznajemo različita područja u RH sa svim njihovim specifičnostima. Cilj je isti, u ta područja se ulaže cijeli niz mjera infrastrukture iz EU fondova i činjenica je da se to događalo posljednjih nekoliko godina. Područje Zadarske županije bilo je poprilično uspješno u povlačenju sredstava iz EU, oko 500 milijuna eura različitih projekata je povučeno i realizirano diljem ove županije. Dobar dio tih sredstava je završio u ruralnim krajevima. Međutim, potrebe su puno veće te vjerujem da će se u slijedećoj financijskoj omotnici koja je ispred nas realizirati još cijeli niz projekata koji će pokrenuti novi investicijski ciklus, a nama u ministarstvu jedna od temeljnih politika i premisa jest da dobar dio tih sredstava završi upravo na područjima koja nisu urbana, koja nisu razvijena, kako bi se taj standard života što je više moguće izjednačio s onim koji je prisutan u razvijenijim središtima, a prije svega u gradovima. Dobro je da se o ovome govori te da promišljamo i progovaramo o konceptu života u selima za budućnost koja je ispred nas“, poručio je Erlić.

U sklopu konferencije održana je i panel rasprava na temu “Pametna sela – mogućnosti i dosadašnje prakse u RH”. Sudionici panela su bili: Tomislav Bulić, gradonačelnik Grada Benkovca, lvica Šarić, načelnik Općine Zemunik Donji, Marina Dujmović Vuković, ravnateljica ZADRA NOVA- Agencije za razvoj Zadarske županije, Ivica Pintur, ravnatelj AGRRA- Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije, Ivan Čupić, voditelj FLAG Lostura te Marta Pintur Bosna, dopredsjednica i voditeljica ureda Udruge za ruralni razvoj Ravni kotari. 

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”

Objavljeno

-

By

Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.

Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak  5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!

„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.

Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.

Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.

Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju: 

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu