Hrvatska
Ovo su najtraženija zanimanja u Hrvatskoj…
U organizaciji portala Moj Posao danas je održan okrugli stol o aktualnostima na tržištu rada i promjenama koje donose izmjene i dopune Zakona o radu. O svemu tome, u N1 Newroomu govorio je direktor portala Moj Posao Igor Žonja.
Analizirao je stanje na tržištu rada u Hrvatskoj: “Ja se ne bih složio da smo stalno u krizi. Više se stvorila psihoza oko toga. Kriza je startala 2020. u ožujku i bila je i žestoka i kratka. Tada smo drastično potonuli, među onima koji su najviše u Europi potonuli. Preko dvije i pol godine rastemo. Zatim smo u 2021. i 2022. po BDP-u rasli, među onima koji su najviše rasli u Europi.”
“Početkom 2022. nam je došao taj rat. Uspjeli smo, unatoč svemu, rasti. Hrvatska je tu posebno dobro prošla zbog opet dobre turističke sezone. Čak smo u 2022. imali hrabrije poslodavce jer su se bolje pripremili za 2022. godinu nego 2021. Mi smo zapravo jako uspješni i ne treba kukati, nego treba taj uspjeh iskoristiti za pokrenuti reforme u društvu.”
Kad je riječ o odljevu stanovništva iz Hrvatske i dolasku stranih radnika na tržište rada u Hrvatskoj: “Događaju se apsurdi. Mi imamo relativno nisku zaposlenost. S druge strane, prošle godine je u Hrvatskoj radilo 115 tisuća stranaca. To su paradoksi koji se događaju. Moramo nezaposlene prekvalificirati i pronaći druge mehanizme da upravljamo time”. Ističe da je glavni kriterij za zapošljavanje jednstavno želja za radom.
Kritizira i sindikate u Hrvatskoj: “Sindikati žive u prošlom sustavu. To što su sada uspjeli isposlovati da članovi sindikata imaju povoljnije uvjete rada – to je otvaranje Pandorine kutije.” Komentirao je situaciju u zagrebačkom Holdingu: “U Holdingu definitivno ima previše zaposlenih ljudi. Ono što je gradonačelnik javno publicirao je meni OK. Moramo maknuti ljude iz administracije – tamo su nepotrebni. Ponuda gradonačelnika je bila relativno konkrektna.”
Nezaposlenima šalje ohrabrujuću poruku: “Sad je idealna prilika. Nema krize. Mi izuzetno rastemo. U odnosu na 2019. rast je 22 posto, a u odnosu na 2021. godinu 13 posto. Raste broj oglasa i pozicija na tržištu.”
“Najtraženije zanimanje u Hrvatskoj je prodavač, čak 20 posto tržišta. Plaće su niske, ali postoje bonusi itd. Imate ugostiteljstvo koje u turističkoj zemlji buja. Kuhari. barmeni, itd. Kad je riječ o potražnji za IT-jevcima, nisu toliko veliki brojevi. Tu je deficit, ali ne kao u ranije navedenim poslovima”.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




