Proteklu 2022. godinu na području rada, radnog zakonodavstva i socijalnog dijaloga obilježili su izmjene Zakona o radu (ZOR) i potpisivanje dodataka kolektivnim ugovorima za javne i državne službenike, kojima su im povećane plaće i neka materijalna prava.

Izmjenama ZOR-a jasno se definira pojam plaće, sprječava neopravdano uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i povećava satnica za rad nedjeljom.

Noviteti u ZOR-u

Potpunije se uređuje rad na izdvojenom mjestu rada te dodatni rad za drugog poslodavca bez suglasnosti matičnog poslodavca. Propisano je da se plaća ugovara u bruto iznosu i isplaćuje na transakcijski račun radnika.

Uvodi se i izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65 godina starosti, 15 godina mirovinskog staža) radi poticanja poslodavaca na zadržavanje u radnom odnosu starijih radnika.

Novi ZOR regulira rad od kuće, rad na daljinu i rad putem digitalnih platformi, novi način obavljanja stalnih sezonskih poslova, koji uključuju i rad na neodređeno vrijeme te mogućnost zakonitog rada izvan sezone.

Osnovna plaća neće smjeti biti manja od zakonski utvrđene minimalne plaće pa će osobe zaposlene na niže plaćenom radnom mjestu osjetiti učinak kroz rast plaće. ZOR po prvi puta jasno propisuje da se rad nedjeljom mora platiti 50 posto više.

Sindikati su tražili 100-postotno povećanje satnice za rad nedjeljom, te da ostane mogućnost pregovora o daljnjem povećanju. Također smatraju da su tri radne nedjelje mjesečno prevelik broj i da je nejasno kakvo je povećanje broja radnika potrebno za 16 radnih nedjelja, budući da nije trebalo za 52 radne nedjelje.

Novim zakonskim rješenjem limitira se broj nedjelja koje će radnici moći odraditi, jer Zakon o trgovini definira 16 radnih nedjelja godišnje, dok ZOR nalaže da jedna nedjelja mjesečno mora biti neradna. Novi ZOR na snagu stupa 1. siječnja 2023.

Zakon se ujedno usklađuje s dvije nove EU direktive – Direktivom o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima te Direktivom o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi, te se njime provode obveze uvrštene u Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. do 2027.

Povećanje plaća u javnim i državnim službama

Vlada i sindikati javnih i državnih službi potpisali su dodatke kolektivnim ugovorima kojima se regulira povećanje osnovice plaća i drugih materijalnih prava u ovoj i idućoj godini.

Plaće u javnim i državnim službama povećavaju se za šest posto od 1. listopada ove i dva posto od 1. travnja 2023. godine.

Predviđeno je i povećanje božićnice s 1500 na 1750 kuna, regresa za 2023. godinu s 1500 na 1750 kuna, dara za djecu sa 600 na 754 kune te početak pregovora o novom povećanju osnovice za plaće u idućoj godini najkasnije u trećem tjednu rujna.

Dodatke Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU) za javne službe i Kolektivnom ugovoru (KU) za državne službe potpisali su ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić te čelnici devet od ukupno 11 sindikata javnih službi, kao i dva sindikata državnih službi čije je članstvo prihvatilo Vladinu ponudu.

Članovi Gospodarsko-socijalnog vijeća, tripartitnog tijela u kojem sudjeluju predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca, ocijenili su kako je 2022. bila teška, no poboljšana je kvaliteta socijalnog dijaloga.

Imenovani su predsjednik i dva dopredsjednika u idućoj rotacijskoj godini. U 2023. GSV-om će predsjedati HUP-ov Ivan Mišetić, dok će dopredsjednici biti ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić i predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel.

Na još jedan četverogodišnji mandat za predsjednika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), najveće sindikalne središnjice, ponovno je izabran Mladen Novosel.

Radnički prosvjedi

Više stotina radnika zagrebačke Čistoće prosvjedovalo je u prosincu tražeći povećanje osnovice plaća i usklađivanje koeficijenata s drugim podružnicama Holdinga, budući da neki od njih plaću manju od 5000 kuna, a s dodacima jedva da dostiže 6000 kuna.

Prosvjedovale su i radnice Orljave na Markovom trgu tražeći isplatu otpremnina, nakon što je nekad uspješna požeška tvrtka zbog nagomilanih dugova završila lani u stečaju, jer s naknadom Zavoda za zapošljavanje od 1700 kuna jedva preživljavaju.

Zagrebačke vlasti pokrenule su restrukturiranje Zagrebačkog holdinga, nakon čega se petstotinjak prosvjednika u organizaciji SSSH okupilo pred Holdingom prosvjedujući protiv 700 otkaza u Holdingu. Zatražili su obustavu utvrđivanja viška radnika i odlazak Uprave.