Connect with us

Svijet

Studija: Teški oblici covida ostavljaju zastrašujuće posljedice na mozak

Objavljeno

-

Izvor: Anna Shvets / Pexels / Ilustracija

Posljedice teške bolesti izazvane covidom-19 zastrašujuće podsjećaju na starost u ljudskom mozgu, pokazuje obdukcija 54 zdravih i zaraženih pojedinaca. Autori studije kažu da njihovo istraživanje prvo povezuje covid-19 s molekularnim potpisima starenja mozga, prenosi ScienceAlert.

“Primijetili smo da je genetski izražaj u moždanom tkivu pojedinaca koji su umrli od covida-19 vrlo sličan onom u nezaraženih pojedinaca koji su umrli sa 71 godinom ili kasnije”, kaže znanstvenik za javno zdravlje, Jonathan Lee s Harvarda.

Uzorak za studiju bio je sačinjen od pojedinaca u dobi između ranih 20-ih i srednjih 80-ih godina, a uključivao je 21 pojedinca koji su imali teški oblik covida-19, jednu osobu koja je imala asimptomatsku zarazu i 22 ljudi koji nisu bili zaraženi koronavirusom.

Istraživači su rezultate također usporedili s nezaraženim pojedincem koji je patio od Alzheimerove bolesti, kao i drugom skupinom od 9 pojedinaca koji također nisu bili zaraženi, ali tijekom života su bili hospitalizirani i liječeni na ventilatoru.

Korištenjem tehnologije sekvenciranja RNA na uzorcima iz prefrontalnog korteksa, znanstvenici su uvidjeli da su oni koji su oboljeli od teškog oblika covida-19 pokazivali znakove obogaćenog genetskog izražaja koji se povezuje sa starenjem.

Mozgovi zaraženih pojedinaca bili su sličniji starijim pojedincima u kontrolnoj skupini, bez obzira na njihovu dob.

Jednostavno rečeno, geni koji jačaju starenjem, kao na primjer oni povezani s imunološkim sustavom, jačaju i u slučajevima teške zaraze covidom-19.

Istovremeno, geni koji slave starenjem, kao na primjer oni povezani sa sinaptičkom aktivnošću, kognicijom i pamćenjem, slabe i u slučajevima teške zaraze covidom-19.

“Također smo primijetili značajnu povezanost staničnog odgovora na oštećenje DNK, mitohondrijalnu funkciju, regulaciju odgovora na stres i oksidativni stres, vezikularni transport, homeostazu kalcija i sekreciju inzulina koja se dosad povezivala s procesom starenja i starenjem mozga,” napisali su autori studije.

“Naše analize daju naslutiti da se mnogi biološki parametri, koji se mijenjaju prirodnim procesom starenja također mijenjaju i u slučajevima teškog oboljenja od covida-19”, dodaju.

Još od početka pandemije koronavirusom, znanstvenici su se pribojavali mogućih dugoročnih posljedica.

Oštećenje mozga jedan je od najtežih ishoda. Teški slučajevi zaraze covidom-19 često se povezuju s gubitkom pamćenja, moždanim udarima, delirijem ili komom. U listopadu 2020., inicijalno skeniranje mozga pacijenata oboljelih od koronavirusa pokazalo je zabrinjavajuće znakove neuroloških poremećaja i oštećenja.

Kasnije studije su pokazale da čak i blagi covida-19 može ostaviti traga na mozgu, iako je još uvijek nejasno koliko dugo te promjene mogu trajati i koliko su ozbiljne u odnosu na one u pacijenata s teškim oblikom covida-19.

Sa svakom godinom, zdravstveni stručnjaci dobivaju bolje uvide o dugoročnim ishodima koje bi mogla donijeti oba globalna pandemije. Tri godine nakon njenog početka, stvari ne izgledaju dobro.

Otkrića iz ove studije objavljena su nakon što je već ranije ove godine jedan drugi rad opisao kognitivni utjecaj teškog oblika covida kao ekvivalentan 20 godina starenja, prenosi Science Alert.

Neuropatologinja Marianna Bugiani sa sveučilišta u Amsterdamu izjavila je za časopis Nature da ova nova saznanja otvaraju “čitav niz pitanja koja su važna ne samo za naše shvaćanje bolesti, već da bismo pripremili društvo za potencijalne posljedice pandemije.”

Također je dodala da te posljedice možda neće biti jasne još godinama. A u tom trenutku globalna zajednica već će prolaziti kroz ponavljajuće zaraze koronavirusom.

Tko zna kakav će dugoročni utjecaj višestruka zaraza imati na našu kognitivnu moć?

Zanimljivo je da u trenutnoj studiji istraživači nisu pronašli nikakav genetski dokaz prisutnosti virusa u mozgu zaraženih pacijenata, što daje naslutiti da neurološke posljedice virusa nisu nužno uzrokovane njegovim prisustvom u živčanom sustavu.

Autori pak jesu pronašli dokaze više prisutnosti faktora nekroze tumora, koji se povezuje s upalama, starenjem mozga, kognitivnim padom izazvanim starenjem, u mozgovima zaraženih pojedinaca.

Genetski faktori povezani s antivirusnim imunološkim odgovorom također su bili povišeni.

Autori kažu da ti čimbenici “mogu dovesti do značajnog propadanja mozga u nedostatku neuroinvazije virusa SARS-CoV-2.”

Zbog tih rezultata, stručnjaci iz tima savjetuju onima koji se oporavljaju od zaraze koronavirusom da posjete neurologa. Ako sama prisutnost ovog virusa može izazvati upale u mozgu, moguće je da je bilo koji zaraženi pojedinac u opasnosti od deterioracije mozga.

Dok stručnjaci ne saznaju više o ovom fenomenu, autori kažu da bi se i liječnici i pacijenti trebali fokusirati na druge faktore rizika od demencije koji jesu u našoj kontroli, kao što su tjelesna težina, unos alkohola i tjelesna aktivnost.

Izbjegavanje zaraze covidom-19, koliko god je to moguće, ostaje najbolji savjet, prenosi ScienceAlert.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Toplinski val stiže u Europu, temperature idu prema 40 stupnjeva: Evo kako se zaštititi

Objavljeno

-

By

Toplinski valovi mogu biti opasni, no jednostavne mjere mogu znatno smanjiti rizik od bolesti povezanih s vrućinom.

Gradove diljem Europe u nadolazećim danima očekuju rekordno visoke ljetne temperature, a u pojedinim regijama vrijednosti će se približiti i 40 Celzijevih stupnjeva.

„Toplinski valovi nisu samo neugodni – oni su među najsmrtonosnijim vremenskim pojavama u Europi, no većina zdravstvenih problema povezanih s vrućinom može se spriječiti jednostavnim mjerama“, rekao je za Euronews Tiago Villanueva, liječnik obiteljske medicine i predsjednik Europske unije liječnika opće i obiteljske medicine.

Tijekom dugotrajnih razdoblja vrućine sposobnost organizma da regulira unutarnju temperaturu i oslobađa višak topline slabi, što povećava rizik od toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara.

Napori koje tijelo ulaže kako bi se rashladilo dodatno opterećuju srce i bubrege, pa ekstremne vrućine mogu pogoršati postojeće zdravstvene tegobe.

Dok se Europa priprema za novi toplinski val, stručnjaci savjetuju kako ostati rashlađen i siguran.

Rashladite se tijekom najtoplijeg dijela dana

Ovoga ljeta temperature će u velikom dijelu Europe prelaziti 30 stupnjeva, a mnoga područja suočit će se i s tropskim noćima.

Tropska noć nastupa kada temperatura ne padne ispod 20 stupnjeva Celzija, što tijelu onemogućuje oporavak od dnevnih vrućina.

Nedostatak noćnog hlađenja može ozbiljno opteretiti kardiovaskularni sustav, narušiti kvalitetan san i povećati smrtnost.

Stručnjaci preporučuju boravak u zatvorenom prostoru tijekom najtoplijih sati dana, držanje prozora i roleta zatvorenima kako bi se spriječio ulazak topline te prozračivanje prostora u svježijim jutarnjim i večernjim satima.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje korištenje ventilatora samo kada su temperature niže od 40 stupnjeva. Iznad te granice ventilatori samo cirkuliraju vrući zrak i dodatno zagrijavaju tijelo.

Izbjegavajte izlazak na otvoreno tijekom najtoplijeg dijela dana kad god je to moguće. Ako ipak morate izaći, nosite laganu, prozračnu i svijetlu odjeću od prirodnih materijala poput pamuka ili lana. Takvi materijali prikladni su i za posteljinu jer pomažu održati nižu tjelesnu temperaturu tijekom toplih noći.

Osim što pomaže u rashlađivanju, odjeća štiti kožu od štetnog ultraljubičastog (UV) zračenja.

Zaštitite se od sunca

Izbjegavajte izravno izlaganje suncu, osobito u središnjem dijelu dana, te nanosite kremu za sunčanje svaka dva sata.

Na taj način čuva se zaštitna barijera kože i smanjuje rizik od opeklina te razvoja raka kože.

Obratite pozornost na znakove da je kremu potrebno ponovno nanijeti, poput suhe, crvene ili nadražene kože.

Ako planirate boraviti na suncu tijekom najtoplijeg dijela dana, zaštitite glavu šeširom ili kapom.

Oči i kapci također su osjetljivi na UV zrake. Nosite sunčane naočale kako biste smanjili rizik od oštećenja vida.

Preporučuju se naočale sa zaštitom od UV zračenja. Prema Bryceu St. Clairu iz bolnice Johns Hopkins Medicine, važna je i boja leća: smeđe, zelene i sive pružaju najbolju zaštitu, dok žute leće štite slabije.

Pijte dovoljno tekućine

Redovito pijenje vode i drugih tekućina ključno je za održavanje hidratacije tijekom vrućih dana. WHO preporučuje unos najmanje dvije do tri litre vode dnevno.

Vrlo je važno ne čekati osjećaj žeđi, upozorava Villanueva. Također savjetuje izbjegavanje prekomjernog unosa alkohola i kofeina jer djeluju kao diuretici i mogu pogoršati dehidraciju.

Pazite na upozoravajuće znakove

Čak i uz sve mjere opreza moguće je osjetiti tegobe tijekom ekstremnih vrućina.

Stručnjaci preporučuju praćenje ranih znakova koji mogu upućivati na toplinsku iscrpljenost ili početak toplinskog udara.

Među simptomima su vrtoglavica, mučnina, umor, slabost i zbunjenost.

Ako osoba osjeti takve simptome, potrebno je odmah se rashladiti, otuširati ili okupati, poprskati se vodom, piti tekućinu te potražiti liječničku pomoć ako se stanje pogorša.

Tko je najugroženiji?

Nisu svi jednako osjetljivi na ekstremne temperature.

„Najveći rizik imaju starije osobe, osobito one starije od 65 godina, ljudi s kroničnim bolestima, dojenčad i mala djeca, socijalno izolirane osobe, radnici na otvorenom te beskućnici“, istaknuo je Villanueva.

Djeca se manje znoje u odnosu na tjelesnu masu, a imaju i brži metabolizam, zbog čega se tijekom velikih vrućina brže zagrijavaju.

Povećanom riziku izložene su i osobe koje uzimaju lijekove. Neki lijekovi na recept i oni koji se izdaju bez recepta mogu ometati sposobnost organizma da regulira temperaturu, znoji se ili održava odgovarajuću razinu hidratacije.

Nastavi čitati

Svijet

Tajanstvena “hladna mrlja” zbunjivala je znanstvenike. Nova studija kaže da je to zloslutan znak

Objavljeno

-

By

NASA Scientific Visualization Studio/Goddard Space Flight Center/Wikimedia Commons/Public Domain

U sjevernom Atlantskom oceanu, južno od Grenlanda i Islanda, nalazi se veliko područje mora koje se ponaša suprotno od ostatka planeta. Dok se oceani zagrijavaju, taj se dio Atlantika hladi. Novo istraživanje tvrdi da je pronašlo odgovor na taj fenomen – i upozorava da bi on mogao biti znak približavanja jednoj od najopasnijih klimatskih prijelomnih točaka.

Područje poznato kao “hladna mrlja” ili “rupa zagrijavanja” od 1900. godine ohladilo se za gotovo jedan Celzijev stupanj.

Znanstvenici već dugo raspravljaju o uzroku te anomalije. Jedna mogućnost bila je da je posljedica gubitka topline s površine oceana zbog promjena u vjetrovima i oblacima. Druga je mogućnost da pokazuje slabljenje ključnog sustava oceanskih struja koji prenosi toplinu. Novo istraživanje zaključuje da je vjerojatniji drugi scenarij – slabljenje oceanske cirkulacije – što bi moglo imati ozbiljne posljedice za budućnost planeta, piše CNN.

Riječ je o Atlantskoj meridionalnoj cirkulaciji prevrtanja (AMOC), golemom sustavu oceanskih struja koji funkcionira poput svojevrsne pokretne trake. Ona prenosi toplu vodu iz tropskih područja prema sjevernoj hemisferi, gdje se voda hladi, tone u dubine oceana i vraća prema jugu.

Brojna istraživanja ukazuju na to da taj sustav slabi zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Otapanje ledenih površina povećava količinu slatke vode u oceanima, čime se narušava osjetljiva ravnoteža temperature i slanosti koja pokreće AMOC.

Neki znanstvenici upozoravaju da se AMOC približava kritičnoj točki nakon koje bi se njegov kolaps mogao nezaustavljivo pokrenuti, možda već tijekom ovog stoljeća.

Potpuni zastoj AMOC-a imao bi globalne posljedice: ubrzao bi rast razine mora na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država, donio ekstremno hladne zime dijelovima Europe i poremetio monsunske obrasce u Africi, što bi moglo uzrokovati dugotrajne suše.

Hladna mrlja kao trag slabljenja oceanske cirkulacije

Znanstvenici su “hladnu mrlju” dugo smatrali mogućim znakom promjena u AMOC-u jer se upravo na tom području oslobađa velik dio topline koju ta oceanska struja prenosi.

Kako bi bolje razumjeli što se događa u tom dijelu Atlantika, istraživači su kombinirali stvarne podatke o temperaturi oceana prikupljene mjernim uređajima i satelitima s klimatskim modelima.

Otkrili su da se zahlađenje ne događa samo na površini mora, nego i duboko u oceanu – na mjestima gdje vremenski uvjeti poput vjetra i oblaka imaju mnogo slabiji utjecaj. Svi rezultati upućuju na ulogu AMOC-a, zaključili su istraživači.

“Promjena u prijenosu oceanske topline uzrok je hlađenja hladne mrlje”, rekao je Stefan Rahmstorf, jedan od autora studije i profesor fizike i oceanografije na Sveučilištu u Potsdamu u Njemačkoj. Dodao je da postoje i drugi neovisni dokazi o slabljenju AMOC-a, a neka istraživanja sugeriraju da je taj sustav danas slabiji nego u bilo kojem trenutku tijekom posljednjih tisuću godina.

Znanstvenici upozoravaju na ograničenja istraživanja

René van Westen, istraživač mora i atmosfere sa Sveučilišta u Utrechtu, koji nije sudjelovao u istraživanju, istaknuo je da je prethodno bilo moguće objasniti nastanak hladne mrlje samo atmosferskim uvjetima.

Ipak, činjenica da je novo istraživanje pokazalo slične rezultate kroz različite skupove podataka “jača pouzdanost zaključaka”, rekao je.

David Thornalley, profesor znanosti o oceanima i klimi na University College Londonu, također smatra da istraživanje dodatno potvrđuje povezanost između hladne mrlje i slabljenja AMOC-a, ali upozorava da su dostupni podaci iz stvarnog svijeta ograničeni.

“Ti skupovi podataka najbolje se mogu promatrati kao dobre procjene, a ne kao savršeni prikaz stvarnosti”, rekao je. Za CNN je dodao da još postoje određene nepoznanice te da ovo istraživanje “vjerojatno neće biti posljednje” u toj raspravi.

S njim se složio i Jonathan Baker, vodeći klimatolog britanske meteorološke službe Met Office, koji smatra da studija donosi dodatne dokaze o ulozi AMOC-a u nastanku hladne mrlje, ali ne daje konačan odgovor na pitanje.

Nastavi čitati

Svijet

Ovo su najskuplji gradovi za kupnju stana, u jednom gradu kvadrat 18.000 eura

Objavljeno

-

By

Novo istraživanje pokazuje da Švicarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim europskim tržištima nekretnina, a cijene stanova u Zürichu više su nego dvostruko veće nego u Parizu.

Najskuplja europska tržišta stanova koncentrirana su u iznenađujuće malom dijelu kontinenta.

Prema podacima portala Global Property Guide, čak četiri od pet najskupljih gradova za kupnju stambenih nekretnina nalaze se u Švicarskoj i Luksemburgu. Na vrhu ljestvice nalazi se Zürich, gdje prosječna cijena stana prelazi 18.000 eura po četvornom metru.

Euronews donosi pregled 10 najskupljih europskih gradova za kupnju stana.

10. Stockholm: prosječna cijena 8.380 €/m²

Glavni grad Švedske otvara top 10 ljestvicu i bilježi jedan od najsnažnijih oporavaka tržišta nekretnina u Europi.

Smješten na 14 otoka, na spoju jezera Mälaren i Baltičkog mora, Stockholm spaja visok životni standard s jednim od najograničenijih stambenih tržišta u Europi.

Prosječna cijena stana iznosi 8.380 eura po četvornom metru, što je rast od 7,2 posto u odnosu na prošlu godinu i 17 posto u posljednje dvije godine.

Za usporedbu, u Göteborgu prosječna cijena iznosi 4.428 eura po četvornom metru, a u Malmöu 3.369 eura.

9. Kopenhagen: prosječna cijena 8.405 €/m²

Danska prijestolnica, poznata po slikovitoj luci Nyhavn, biciklističkoj infrastrukturi i vrhunskoj gastronomskoj sceni, ujedno je i najbrže rastuće tržište među deset vodećih gradova.

Prosječna cijena stana iznosi 8.405 eura po četvornom metru, što je rast od 14,3 posto u godinu dana i čak 24 posto u dvije godine.

U Aarhusu, drugom najvećem danskom gradu, cijene su pale 16,7 posto i iznose 4.128 eura po četvornom metru, dok su u Odenseu i Aalborgu ispod 2.800 eura.

8. Oslo: prosječna cijena 9.332 €/m²

Norveška prijestolnica posljednjih godina bilježi snažan oporavak tržišta nekretnina.

Grad na čelu Oslofjorda spaja modernu nordijsku arhitekturu s jednim od najviših životnih standarda u Europi.

Prosječna cijena stana dosegnula je 9.332 eura po četvornom metru, što je 6,3 posto više nego lani i 14 posto više nego prije dvije godine.

7. Amsterdam: prosječna cijena 9.437 €/m²

Amsterdamska četvrt kanala iz 17. stoljeća postala je jedna od najskupljih stambenih lokacija u Europi.

Kronični nedostatak stanova, stroga urbanistička pravila i snažna međunarodna potražnja i dalje guraju cijene prema gore.

Prosječna cijena stana iznosi 9.437 eura po četvornom metru, uz godišnji rast od 13 posto.

6. Pariz: prosječna cijena 9.490 €/m²

Pariz ostaje jedno od najpoznatijih svjetskih tržišta nekretnina, ali za razliku od većine gradova na ovoj listi, cijene ondje padaju.

Prosječna cijena stana iznosi 9.490 eura po četvornom metru, što je pad od 0,3 posto u odnosu na prošlu godinu i 7,3 posto u odnosu na razdoblje prije dvije godine.

Unatoč tome, cijene su i dalje znatno više nego u ostatku Francuske. U Lyonu prosječna cijena iznosi 4.551 euro po četvornom metru, u Bordeauxu 4.443 eura, a u Nantesu 3.376 eura.

5. Bern: prosječna cijena 9.952 €/m²

Bern se smatra najdiskretnijim luksuznim tržištem nekretnina u Švicarskoj.

Glavni grad poznat po staroj gradskoj jezgri pod zaštitom UNESCO-a najjeftiniji je među četiri švicarska grada na ovoj listi, no cijene su i dalje blizu 10.000 eura po četvornom metru.

4. Luksemburg: prosječna cijena 10.941 €/m²

Luksemburg, najbogatija europska država prema BDP-u po stanovniku, dom je jednog od najskupljih tržišta nekretnina na kontinentu.

U glavnom gradu prosječna cijena stana iznosi 10.941 euro po četvornom metru.

Unatoč nedavnom padu cijena, Luksemburg ostaje jedan od rijetkih gradova u Europi gdje tipičan jednosoban stan lako može stajati više od milijun eura.

najskuplji gradova za kupnju stana u Europi
Europol

3. Luzern: prosječna cijena 12.066 €/m²

Luzern je možda najveće iznenađenje na listi.

Smješten na obali Luzernskog jezera, u podnožju Alpa, jedan je od najslikovitijih gradova Europe.

Iako je znatno manji od Züricha ili Ženeve, prosječna cijena stana doseže 12.066 eura po četvornom metru.

2. Ženeva: prosječna cijena 16.819 €/m²

Ženeva je među najskupljim gradovima zahvaljujući iznimno bogatom tržištu rada.

Grad je sjedište Ujedinjenih naroda, Svjetske zdravstvene organizacije, Crvenog križa i brojnih privatnih banaka.

Prosječna cijena stana iznosi 16.819 eura po četvornom metru.

1. Zürich: prosječna cijena 18.229 €/m²

Zürich je i dalje najskuplji grad u Europi za kupnju stana.

Prosječna cijena doseže 18.229 eura po četvornom metru, što je više nego dvostruko od cijena u Parizu.

Dom najvećih švicarskih banaka, burze i brojnih financijskih institucija, Zürich spaja gospodarsku moć, političku stabilnost i kronični nedostatak stambenog prostora.

Rezultat je tržište nekretnina kakvo nema nijedan drugi europski grad. Zürich nije samo najskuplje tržište nekretnina u Europi 2026. godine – njegova prednost pred ostatkom kontinenta i dalje raste.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu