Hrvatska
Markotić: “Još nije vrijeme za proglašavanje kraja pandemije”
Nakon dugo vremena, jedna je zarazna bolest bila glavni uzrok smrti u Hrvatskoj. Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alenka Markotić izjavila je u središnjem Dnevniku HTV-a da bi trebali biti zadovoljeni neki epidemiološki elementi kako bi se uopće proglasio kraj pandemije.
“Na četvrtini bolesnika smo uspjeli dosad analizirati podatke i ono što se vidi u skladu je s većim svjetskim studijama, a to je da je jedan od najvećih rizičnih faktora dob. Tako da definitivno i u klinici, osobe starije od 70, a osobito 80 godina bile su u puno većem riziku, osobito ako nisu cijepljene.
Statistički su najznačajniji komorbiditeti, odnosno kronične bolesti bile kardiovaskularne, uključujući i hipertenziju, kronične bubrežne bolesti, a onda i plućne, neurološke, imunokompromitirani bolesnici su bili pod dodatnim rizikom. I to je konačna potvrda da je važno da se te skupine ljudi cijepe i provode zaštitu”, kazala je.
“Imamo 4500 stanovnika koji su prošli kroz kliniku s covidom, 583 umrle osobe, planiramo analizirati bar 90 posto”, dodala je.
O koroni i gripi
Istaknula je da smo “nažalost u Europi pri vrhu ili prvi u cijelom nizu kroničnih bolesti i stanja, a i u starosnoj strukturi stanovništva, a to su najveći rizični faktori”.
“Pokrenut je niz akcija od nadležnih institucija kako bi se osvijestila važnost prevencije, kontrole navika. Mi smo i među najdebljima, ima puno toga o čemu moramo voditi računa o sprječavanju i prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti da bismo onda indirektno smanjili i smrtnost od zaraznih bolesti”, rekla je.
“Situacija s covidom je značajno bolja nego što je bila, već dugo bolnica nije prepuna, ima mjesta. Uglavnom se hospitaliziraju stariji i rizični bolesnici, u zadnje vrijeme i s dobrim ishodom.
Kliničke slike su puno blaže nego kad je kružio delta virus. Cijeli omikron je puno blaži. Sve su to neke varijante omikrona koji je na neki način djelovao i pozitivno jer je prokužio veliki postotak stanovništva.
Iako su u padu brojevi i postotci, imamo još uvijek puno inficiranih, međutim to nisu ljudi s teškim oblicima bolesti i omikron je ipak u svijetu postigao određenu razinu zaštite, ono čemu smo se i nadali”, istaknula je.
“Moguće je da će biti veći broj zaraženih od gripe. Obično se ravnamo prema tome što se događa u Australiji. Cijela sjeverna polutka pa tako i mi. U Australiji je bio veći broj oboljelih u odnosu na 5 zadnjih godina. Bilo je puno težih slučajeva. Za vrijeme korone gripe gotovo da i nije bilo, ljudi se sad opustili s mjerama, zaštitom, maskama, distancom i veća je šansa da virusi ponovno cirkuliraju”, naglasila je.
Kaže da još nije vrijeme za proglašavanje kraja pandemije
Rekla je da trebaju biti zadovoljeni neki epidemiološki elementi kako bi se proglasio kraj pandemije.
“Još je u svijetu puno inficiranih pa i onih koji završavaju u bolnici. Mislim da još nije vrijeme za proglašavanje kraja pandemije, ali nadam se da ćemo u skoroj budućnosti tome svjedočiti, a tome će pomoći ljudi koji se budu pridržavali određenih epidemioloških mjera i oni koji su visoko rizični”, poručila je za HRT.
Hrvatska
PROGNOZA / Promjena vremena pred vratima: Stižu kiša i jako jugo, mogući grmljavinski pljuskovi
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Anticiklona se premješta prema istoku, a s Atlantika prodire vlažan, nestabilan i malo hladniji zrak nad europsko kopno. Nad Sredozemnim morem, zapadno od Apeninskog poluotoka, razvija se plitka ciklona čiji oblačni sustav, uz pojačano jugo, prelazi preko Italije i dolazi nad Jadran. Vremenska situacija nad Europom se mijenja, a vrijeme poprima osobine kasne jeseni – oblačno, tmurno, s povremenom kišom.
Prema prognostičkim materijalima u narednih 10 dana nije izgledno zahlađenje, ali postoje signali da bi nakon Božića, a pred Novu godinu, moglo zahladiti uz manje količine snijega, uglavnom u planinskim krajevima.
Danas dva tipa vremena: na Jadranu i u planinskim krajevima pretežno sunčano, uz porast naoblake u poslijepodnevnim satima te slabu kišu u Istri i na Kvarneru.
U unutrašnjosti prijepodne magla ili niska naoblaka sa slabom rosuljom. Poslijepodne i predvečer dizanje magle. Puhat će slab južni i jugozapadni vjetar, a na otvorenom moru Jadrana umjereno jugo uz valovito more. Najviše dnevne temperature od 3 do 6 °C, na Jadranu oko 15 °C.
Sutra, u srijedu, pretežno oblačno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu, gdje su lokalno mogući grmljavinski pljuskovi. Puhat će umjereno i jako jugo i oštro.
Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, na Jadranu oko 10 °C, a najviše dnevne u unutrašnjosti od 4 do 10 °C, na Jadranu od 12 do 17 °C.
Hrvatska
Donesen je novi Zakon o naplati cestarine: Evo kako će izgledati vožnja autocestom
Hrvatski sabor je u ponedjeljak donio novi Zakon o naplati cestarine, kojim se od 1. ožujka 2027. godine uvodi jedinstveni elektronički sustav naplate cestarina na čitavoj mreži autocesta u Hrvatskoj, a koji bi trebao značajno poboljšati protočnost prometa.
Novi sustav predviđa slobodan protok vozila bez zaustavljanja zbog plaćanja cestarine, omogućava prolazak bez zaustavljanja i pri brzinama do 130 km na sat.
Počiva na dvjema tehnologijama – ENC uređaju u vozilu i automatskom očitavanju registarskih pločica putem kamera.
Elektronički sustav za naplatu cestarine (ESNC) uključivat će prijavu registarske oznake i valjanog sredstva plaćanja – obvezno za laka vozila do 3,5 tona. Teška vozila morat će koristiti ENC i automatsko očitavanje registarskih pločica.
Uključenje u ESNC moći će se obaviti putem jedinstvenog nacionalnog web prodajnog mjesta, mobilne aplikacije, drugih digitalnih servisa te na namjenskim stazama za brzo uključenje. Moći će se provesti i u prodajnim uredima upravitelja autocesta ili na drugim prodajnim mjestima trećih osoba koje imaju ugovor sa subjektima za naplatu cestarine.
Nakon što se novi sustav uvede, neko vrijeme postojat će još naplatne kućice na ulazima na autocestu, iako u njima neće biti ljudi, ni rampe pored njih.
Postavljanje portala i kamera je počelo na autocesti A3, a ukupno je planirano postavljanje 212 portala na mreži kojom upravljaju Hrvatske autoceste (HAC) i ostali koncesionari.
Hrvatska
PROGNOZA / Ciklona donosi promjenu vremena: Nakon magle stižu oblaci i kiša
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka
Anticiklona sa središtem nad srednjom Europom sporo se premješta prema istoku. U višim slojevima atmosfere nastavlja se pritjecanje toplog zraka sa sjevera Afrike. Ciklonalni poremećaji s Atlantika premještaju se uz zapadnu obalu Europe prema sjeveru, a manja količina nestabilnog oceanskog zraka prodrla je nad zapadno Sredozemlje, gdje se formirala plitka ciklona koja se sporo premješta duž osi Sredozemnog mora prema istoku.
Ciklona donosi promjenu vremena uz naoblačenje, jugo i porast temperature te postupno razilaženje magle, koja prelazi u nisku naoblaku, a jačanjem juga do kraja dana i sutra ujutro magla će se potpuno razići.
Danas poslijepodne i u noći na utorak naoblačenje sa zapada donijet će manje količine kiše, uglavnom na Jadranu, u Lici i Gorskom kotaru te u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Nakon kratkotrajne kišne epizode, od sredine tjedna slijedi stabilizacija vremena uz promjenljivu naoblaku i slab sjeverac, dok će na Jadranu zapuhati slaba do umjerena bura.
Danas će prijepodne vrijeme još imati dva lica – sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti. Poslijepodne slijedi postupan porast naoblake sa zapada te dizanje magle u nisku naoblaku ili njezino djelomično razilaženje, najprije u zapadnim krajevima unutrašnjosti. Temperature zraka na Jadranu bit će oko 15 °C, u unutrašnjosti u krajevima bez magle oko 8 °C, a u predjelima s maglom oko 4 °C.
Sutra će u unutrašnjosti biti pretežno oblačno, samo mjestimice još s maglom, uglavnom uz riječne tokove i u kotlinama. Na Jadranu promjenljivo oblačno uz slabo do umjereno jugo i mjestimičnu kišu. Puhat će slab do umjeren jugozapadnjak, a na Jadranu umjereno jugo, koje će jačati prema kraju dana, osobito na otvorenom moru srednjeg i južnog Jadrana. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti bit će od –2 do 3 °C, a na Jadranu oko 8 °C. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 5 do 8 °C, a na Jadranu od 15 do 18 °C.







