Svijet
Masovni nadzor Europljana: Europolu naređeno brisanje ogromnih baza podataka
Europska policijska agencija Europol morat će obrisati veliku većinu ogromne baze osobnih podataka koje je, zaključilo je nadzorno tijelo EU-a, nezakonito prikupila. Dosad neviđena otkrića Europskog supervizora za zaštitu podataka (EDPS) tiču se milijarda informacija.
Osjetljive informacije u “velikoj škrinji podataka”, kako ju nazivaju stručnjaci za privatnost, dolaze od izvještaja o zločinima, hakirani su od telefonskih usluga pod enkripcijom i dobiveni od tražitelja azila koji nikada nisu bili povezani ni s kakvim zločinima, prenosi Guardian.
Prema internim dokumentima koje je Guardian dobio na uvid, Europolova baza sadrži najmanje 4 petabajta podataka – ekvivalent 3 milijuna CD-a ili petine kompletnog sadržaja američke Kongresne knjižnice. Zagovaratelji zaštite podataka kažu da količina informacija u Europolovim sustavima izgleda kao masovno nadgledanje i predstavlja još jedan korak u tome da agencija postane europski pandan američkoj Agenciji za nacionalnu sigurnost (NSA), organizaciji čije je online špijuniranje otkrio zviždač Edward Snowden.
Među kvadrilijunima bajtova podataka nalaze se osjetljive informacije o najmanje četvrt milijuna trenutnih ili bivših osumnjičenika za terorizam i teške zločine, kao i mnoštvu drugih ljudi s kojima su oni došli u kontakt. Nacionalne policije podatke su skupljale unutar prethodnih šest godina u serijama ispisa podataka od nepoznatih brojeva u kriminalističkim istragama.
Nadzorno tijelo je naredilo Europolu da obriše podatke koje drže dulje od šest mjeseci i dalo mu rok od godinu dana da organizira podatke koje zakonski mogu zadržati. Time su se na suprotstavljenim stranama našli europsko tijelo za zaštitu podataka i moćna sigurnosna agencija koja se priprema da postane centar korištenja umjetne inteligencije u policijskim poslovima.
Sigurnost i/ili privatnost
Presuda je također ogolila duboke političke podjele među europskim političarima po pitanju kompromisa između sigurnosti i privatnosti. Ishod ovih sukoba imat će posljedice na budućnost privatnosti u Europi, ali i šire.
Europska povjerenica za unutarnje poslove, Ylva Johansson, branila je Europol.
“Policijska tijela trebaju alate, resurse i vrijeme da analiziraju podatke koji su im po zakonu poslani,” rekla je. “U Europi, Europol je platforma koja podržava nacionalne policije u ovom ogromnom zadatku.”
Povjerenstvo za unutarnje poslove kaže da zabrinutosti koje je iznio EDPS “predstavljaju ozbiljan izazov” za sposobnost Europola da izvršava svoje dužnosti. Prošle godine Povjerenstvo je predložilo ogromne promjene u regulacijama kojima bi se ojačale ovlasti Europola. Ako se te promjene izglasaju, njima bi se moglo legalizirati čuvanje podataka za potrebe testiranja novih alata umjetne inteligencije.
Europol negira da je učinio išta pogrešno, rekavši da nadzorno tijelo možda interpretira trenutna pravila na nepraktičan način: “Regulacija Europola nije osmišljena od strane legislatora kao nužnost koju je nemoguće ispuniti u praksi.”
“Europol je s EDPS-om surađivao da bi se pronašao balans između sigurnosti EU i njenih građana i pridržavanja najviših standarda privatnosti podataka,” rekli su iz agencije.
Osnovan kao tijelo za koordinaciju nacionalnih policijskih snaga u EU sa sjedištem u Den Haagu, neke zemlje članice Europol predstavljaju kao rješenje pitanja borbe protiv terorizma nakon napada na Bataclan 2015.
U teoriji, Europol je podvrgnut oštrim regulacijama po pitanju vrste podataka koje smije čuvati, kao i koliko dugo. Podatke koje dobivaju moraju jasno kategorizirati i procesuirati i čuvati samo ako su potencijalno relevantni za prioritetne poslove kao što je borba protiv terorizma. Ipak, potpuni sadržaj njihovih baza još uvijek je nepoznat, dijelom i zbog neuređenog načina na koji je Europol upravljao podacima, kako je saznao EDPS.
Svijet
Hitno upozorenje za putnike: Smrtonosna bolest iz viktorijanskog doba ponovno se širi
Zdravstvene vlasti izdale su novo upozorenje putnicima nakon što se vrlo zarazna bolest ponovno počela širiti u dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva i Europe.
Turistima je savjetovano da učine jednu ključnu stvar prije putovanja jer broj slučajeva vrlo zarazne bolesti iz viktorijanskog doba naglo raste u Velikoj Britaniji i Europi. Zdravstveni dužnosnici upozoravaju na ospice, a izbijanja bolesti zabilježena su u nekoliko europskih zemalja, dok porast slučajeva u Engleskoj potiče nova upozorenja za putnike, piše Express.
Irska zdravstvena služba (HSE) izdala je putno upozorenje uoči uskrsnih praznika, pozivajući tisuće ljudi koji planiraju putovanja u inozemstvo da provjere jesu li potpuno cijepljeni protiv ove bolesti. Dužnosnici su naveli da postoje „stalni slučajevi i nedavna izbijanja ospica u Europi i Ujedinjenom Kraljevstvu“, te pozvali putnike da se upoznaju sa simptomima i provjere jesu li primili MMR cjepivo (protiv ospica, zaušnjaka i rubeole).
Glasnogovornik HSE-a rekao je:
„Ospice su virusna infekcija koja može dovesti do ozbiljnih komplikacija. Vrlo su zarazne i lako se šire.
Najnoviji podaci pokazuju da je procijepljenost MMR cjepivom među djecom u dobi od 24 mjeseca 87,6 posto, što je i dalje ispod cilja Svjetske zdravstvene organizacije od 95 posto potrebnog za sprječavanje izbijanja bolesti.“
Upozorenje dolazi u trenutku kada broj slučajeva ospica ponovno raste u Engleskoj. Prema najnovijim podacima britanske Agencije za zdravstvenu sigurnost (UKHSA), između 1. siječnja i 23. veljače 2026. godine u Engleskoj je potvrđeno 158 slučajeva ospica laboratorijskim testiranjem.
Većina slučajeva zabilježena je među djecom u dobi do 10 godina, a London čini dvije trećine svih infekcija.
Veliko izbijanje bolesti u sjevernom Londonu potaknulo je velik dio porasta, a najveći broj slučajeva zabilježen je u Enfieldu, Birminghamu i Haringeyu.
Iako ove godine u Engleskoj nije zabilježen nijedan smrtni slučaj povezan s ospicama, zdravstveni dužnosnici upozoravaju da bolest može dovesti do ozbiljnih komplikacija, posebno kod male djece i ranjivih odraslih osoba.
Ospice su nekada bile vrlo česte u Britaniji, prije nego što su programi cijepljenja značajno smanjili broj slučajeva. Međutim, pad stope cijepljenja posljednjih godina omogućio je virusu da se ponovno pojavi.
HSE upozorava da su ospice „jedna od najzaraznijih bolesti“, što znači da se izbijanja mogu brzo širiti kada procijepljenost padne ispod zaštitne razine.
Simptomi se obično pojavljuju oko deset dana nakon infekcije i u početku podsjećaju na tešku prehladu.
Rani znakovi uključuju:
bolove u tijelu
curenje nosa, kihanje i kašalj
bolne, crvene oči osjetljive na svjetlo
temperaturu od 38 °C ili višu
umor i gubitak apetita
male sivo-bijele mrlje unutar usta
Prepoznatljiv osip obično se razvija dva do četiri dana kasnije, počevši od lica ili vrata, nakon čega se širi po cijelom tijelu.
Zdravstveni dužnosnici poručuju da bi se svi koji nisu sigurni u svoj status cijepljenja trebali obratiti svom liječniku, jer MMR cjepivo ostaje najučinkovitija zaštita od ospica.
HSE je također pozvao obitelji da ostanu kod kuće i kontaktiraju liječnika ako posumnjaju na infekciju, upozoravajući da zaražene osobe trebaju izbjegavati kontakt s drugima, osim ako su potpuno cijepljene.
Kako se približavaju uskrsna putovanja i milijuni ljudi spremaju na letove u inozemstvo, zdravstvene vlasti pozivaju javnost da provjeri jesu li im cijepljenja ažurirana kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti diljem Europe.
Svijet
Srbija upozorila građane da ne putuju u Hrvatsku: “Samo u slučaju krajnje potrebe”
Srbijansko ministarstvo vanjskih poslova u srijedu je, u reagirajući na rat Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, objavilo upute svojim državljanima o putovanjima, ne preporučujući im nijednu zemlju na Bliskom istoku, dok se Hrvatska našla u rangu država u koju se može putovati samo “u slučaju krajnje potrebe”.
Ministarstvo je, petog dana ratnih sukoba na Bliskom istoku, na svojoj mrežnoj stranici objavilo grafikon nazvan “Semafor-savjeti za putovanja” podijelivši ga u četiri kategorije, zelenu – slobodno putovanje uz uobičajeni oprez, žutu – putovanje uz dodatne mjere opreza, narančastu -putovanje u slučaju krajnje potrebe te crvenu – zemlje u koje se ne preporučuje putovanje.
Prema procjeni sigurnosnog rizika, na crvenom popisu nalaze se 23 zemlje, uglavnom s Bliskog istoka – Iran, Irak, Izrael, Jemen, Jordan, Libanon, Katar, Južni Sudan, Oman, Palestina, Saudijska Arabija, Sirija, Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati. U ovu skupinu spadaju i Ukrajina, Afganistan, Libija, Gvineja Bisau, Južni Sudan, Mali, Somalija, Sudan i Srednjoafrička Republika.
Države za koje se sugeriraju dodatne mjere opreza su, među ostalima, Albanija, Argentina, Brazil, Indija, Indonezija, Kolumbija, Meksiko, Pakistan, Rusija.
Ministarstvo vanjskih poslova Srbije preporučuje svojim građanima uobičajeni oprez ako su njihova odredišta Australija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Belgija, Bjelorusija, Bugarska, Crna Gora, Danska, Italija, Japan, Egipat, Grčka, Kanada, Kina, Kuba, Cipar, Mađarska, Maldivi, Njemačka, Novi Zeland, Rumunjska, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Turska, Francuska ili Nizozemska.
Hrvatska se, uz 27 afričkih i azijskih zemalja te Boliviju i Venezuelu, nalazi na popisu zemalja koje Srbija vidi kao putne destinacije “u slučaju krajnje nužde”.
Detaljan kriterij za procjenu sigurnosnog rizika nije naveden, a “semafor” sa savjetima za putovanja dostupan je na službenoj mrežnoj stranici ministarstva, uz pojedinačnu provjeru za svaku zemlju.
Kosovo, čiju državnost Srbija ne priznaje, nije na tom popisu.
Svijet
RATNA KRIZA / Svijet suočen s najvećim kaosom u zračnom prometu od pandemije Covida, otkazuju se stotine letova
Stotine tisuća putnika i dalje su zaglavljene, dok su ključna zračna čvorišta na Bliskom istoku zatvorena zbog posljedica američko-izraelskih napada na Iran. U ponedjeljak su otkazane nove stotine letova
Velike zračne luke na Bliskom istoku, uključujući Dubai – najprometnije međunarodno čvorište na svijetu – zatvorene su treći uzastopni dan, u najtežem šoku za zrakoplovnu industriju od pandemije Covida-19 koja je paralizirala sektor.
Letovi diljem Bliskog istoka otkazani su, što je do sada poremetilo tisuće linija, dok su međunarodni prijevoznici nastavili obustavljati svoje usluge, javljaThe Guardian.
Rano u ponedjeljak već je bilo otkazano 1.239 letova. Emirates Airlines sa sjedištem u Dubaiju, Etihad Airways sa sjedištem u Abu Dhabiju i Qatar Airways sa sjedištem u Dohi zajedno su otkazali stotine letova.
I drugi prijevoznici otkazali su usluge u regiji. Air India je u nedjelju otkazala letove iz Delhija, Mumbaija i Amritsara prema velikim gradovima u Europi i Sjevernoj Americi.
Putnici blokirani od Frankfurta do Balija
Gotovo 2.800 letova otkazano je u subotu, a 3.156 u nedjelju, prema podacima platforme za praćenje letova FlightAware.
“Za putnike, nema načina da se ovo uljepša”, rekao je Henry Harteveldt, analitičar zrakoplovne industrije i predsjednik Atmosphere Research Groupa. “Trebali biste se pripremiti na kašnjenja ili otkazivanja tijekom sljedećih nekoliko dana dok se ovi napadi razvijaju i, nadamo se, završe.”
Zračni prostor iznad Irana, Iraka, Kuvajta, Izraela, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara bio je i u ponedjeljak praktički prazan, prema internetskoj stranici Flightradar24.
Utjecaj se proširio daleko izvan Bliskog istoka, s putnicima blokiranima od Balija do Frankfurta.
Dionice vodećih zrakoplovnih kompanija našle su se pod pritiskom nakon višednevnih poremećaja, dok je Donald Trump naznačio da bi američka vojna akcija mogla potrajati još četiri tjedna.
Posade i piloti sada su raspršeni diljem svijeta, što dodatno otežava nastavak letova kad se zračni prostor ponovno otvori.
Bijeg iz regije samo preko Saudijske Arabije
Dok su mnogi putnici pokušavali doći do informacija o statusu planiranih putovanja, okupljajući se u nekim od najprometnijih svjetskih zračnih luka usred općih kašnjenja i otkazivanja, najbogatiji su pronašli alternativan izlaz s Bliskog istoka.
“Saudijska Arabija trenutačno je jedina stvarna opcija za ljude koji žele napustiti regiju”, rekao je Ameerh Naran, izvršni direktor brokerske kuće za privatne zrakoplove Vimana Private, za Semafor, navodeći da cijena privatnog leta iz Rijada prema Europi može doseći i 350.000 dolara.
Skok cijena nafte i za zrakoplovne kompanije
Regija i njezine zrakoplovne kompanije navikle su na poremećaje u putovanjima posljednjih godina, ali ovako dugotrajno zatvaranje neba – više od 24 sata – i gašenje sva tri velika zaljevska tranzitna čvorišta bez presedana je, kažu analitičari.
Zrakoplovne kompanije diljem svijeta suočavaju se i s višim cijenama nafte nakon što je cijena sirove nafte Brent skočila i do 13 %, dosegnuvši 80 dolara po barelu, a analitičari predviđaju da bi mogla narasti i do 100 dolara.
Zatvaranja zračnog prostora na Bliskom istoku sada suzbijaju zrakoplovne kompanije u užim koridorima, a borbe između Pakistana i Afganistana predstavljaju dodatni rizik, istaknuo je Ian Petchenik, direktor komunikacija u Flightradar24. “Rizik od dugotrajnih poremećaja glavna je briga iz perspektive komercijalnog zrakoplovstva”, rekao je.
-
magazin2 dana prijeŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijeMORATE U SPIZU? Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Hrvatska2 dana prijeKarta koja je privukla pozornost: “Hrvatska je turistička supersila EU”
-
Hrvatska3 dana prijeCroatia Airlines posebnim letom iz Dubaija u domovinu vratio 157 hrvatskih državljana






