ZADAR / ŽUPANIJA
“72 SATA BEZ KOMPROMISA” U ZADARSKOJ NADBISKUPIJI Mladi volontiraju u domovima za stare i nemoćne, vrtiću, Pučkoj kuhinji i Socijalnoj samoposluzi, u Azilu za pse i Konjičkom klubu…
Volonterski maraton ’72 sata bez kompromisa’ u Zadarskoj nadbiskupiji počeo je okupljanjem volontera na misnom slavlju koje je u katedrali sv. Stošije u Zadru u četvrtak, 13. listopada predvodio don Ivan Šibalić, povjerenik za mlade u Zadarskoj nadbiskupiji.
Don Ivan je rekao kako će mladi u aktivnostima maratona dati dio svoga života. „Nije to neki veliki dio života, nekoliko sati unutar jedne godine, ali, dao sam nešto svoga. Moći ćete reći, dao sam nešto, dva sata, pet, mladi u organizaciji još i više. Ne želim da vam to propadne, da to ne bude, ‘Napravio sam nešto, prošlo je, osjećam se lijepo, gotova je stvar, idemo dalje’. Zato što od toga možete dobiti puno više. To je prilika za vas; da možda neki od vas i prvi put u životu porazgovarate s Gospodinom na poseban način. Mi se u životu učimo razgovarati s Bogom“ rekao je don Ivan, dodavši da je većina naučila kako razgovarati s Bogom od bake, djeda, roditelja, naučili smo moliti Oče naš.

Tragom Božje riječi u prvom misnom čitanju, u kojem apostol Pavao piše „Svi su, zaista, sagriješili i potrebni su slave Božje“, propovjednik je rekao da nema bezgrešnih ljudi, osim Marije.
„Budući da smo pali, potrebni smo slave Božje. Bog je voljan čovjeku dati to što smo izgubili, slavu Božju. Bog nam je to obećao i on nam to stvarno daje. Dao nam je svoga Sina za brata. Nekada nam Isus nije bio brat, sada nam je brat. Boga zovemo Ocem, Isusa zovemo svojim bratom. Bog daruje slavu“ rekao je don Ivan.
U maratonu 72 sata mladi imaju priliku učiniti nešto dobro za bližnjega.
„Ovaj svijet te aktivnosti zove volontiranje. Za nas kršćane, volontiranje je slaba riječ. Mi imamo puno bolju riječ od toga. Mi to zovemo bratska ljubav. Volontiranje izvan Crkve je kad radim nešto jer imam dobru volju. Kad kršćani pročitaju Sveto Pismo, trebali bi reći, ja ljubim svoga brata, sestru, stalo mi je do njih i zato činim dobro djelo prema bratu i sestri. Mi koristimo riječ volontiranje, ali imamo puno bolje od toga. Sveto Pismo nam nudi puno bolje od toga“ istaknuo je don Ivan.
U tom kontekstu, ako mladi gledaju kršćanskim, a ne ovozemnim očima na ono što budu činili, to neće biti samo volontiranje.

„Ljudi koji volontiraju, a nisu vjernici, nakon volontiranja kažu, ‘Osjećam se dobro’. Jer Bog nas je takvima stvorio, da kad radimo nešto dobro, osjećamo se dobro. Kad se čovjek osjeća dobro, onda želi još toga. Pa idem još volontirati. Zašto? Da se osjećam dobro.
Ali, Sveto Pismo ne govori o tome da mi bližnjima trebamo činiti dobro, dobra djela, zato da bi se osjećali dobro. Pogledajmo Isusa na križu. Isus na križu ne osjeća se dobro. A u tom trenutku, što radi? Ovaj svijet bi rekao, volontira. A mi kažemo, Isus daje svoj život za svoju braću i sestre! I ne osjeća se dobro. Ali to čini. Zato što je to ljubav, a ljubav je bolja od volontiranja“ poručio je don Ivan Šibalić.
Povjerenik je poželio da mladi tijekom 72 sata nauče reći nešto novo što možda nikad prije nisu rekli Bogu.

„Prije nego počnete raditi to što budete, a trebate biti spremni na bilo što, zato se zove bez kompromisa, znači – stavio sam se na raspolaganje, pa što bude – probajte prije početka toga rada reći ‘Bože, tebi na slavu’. I onda idem učiniti nešto što mi je možda čak i teško učiniti. Ali radim to Bože tebi na slavu. Onda vidimo kako smo od roda Božjega. Potrebni smo slave Božje“ potaknuo je don Ivan, naglasivši da nam Bog vraća slavu koju smo izgubili svojim grijesima.
„Taj ‘tebi na slavu’ – nekad je to ugodno, zabavno, nekad nije. Nekad treba otići na križ. Kad je išao na križ, Isus je rekao ‘Bože, neka bude volja tvoja’.
Znači, mi ne volontiramo, nego – Neka bude volja tvoja. To je tvoja volja, Bože, ja to činim kao tvoj sin, iz poslušnosti prema tebi, tebi na slavu.
To bih vam savjetovao, da vam to bude način molitve koji je moguće da nikad niste naučili od nekoga. Da se naučite reći: Bože, ovo što sad radim mi se ne radi, ali znam da je ispravno. Ja ovo činim, Bože, tebi na slavu.
Ako se to naučite reći u životu, onda nećete biti volonteri, nego ćete biti puno više od volontera, onda ćete biti Bogu slični.
To više nije rad zato da bi mi bilo dobro, zato što to volim, zato što imam nekakvu ljubav prema toj vrsti rada. Pusti to. Nakon toga možda se čak i ne osjećaš najbolje. Nema veze. Zašto si radio? Na slavu Božju!
Kad budete znali raditi stvari na slavu Božju, vidjet ćete kako svijet drugačije izgleda“ poručio je don Ivan mladima.

„Treba nešto napraviti, a ne da mi se. Prekriži se i to učini. Bože, tebi na slavu, idem i radim. Ako se naučite iskreno, ne samo ustima, jer usta znaju biti lažljiva, duboko iz srca reći ‘Bože, tebi na slavu’, to vam je u odnosu prema Bogu molitva koju možda nikad niste rekli. Recite je dok budete radili aktivnosti za vrijeme 72 sata bez kompromisa“ potaknuo je mlade don Ivan Šibalić.
Nakon mise, mladima su organizatori dodijelili prepoznatljive zelene volonterske majice i aktivnosti u kojima će sudjelovati u petak i subotu, 14. i 15. listopada.
Pod geslom ‘Probudi se’, zadarski mladi će volontirati u Domu za stare i nemoćne na Boriku u Zadru i Crnom, u dječjem vrtiću na Voštarnici Radost, u Pučkoj kuhinji i Socijalnoj samoposluzi zadarskog Caritasa, u Azilu za pse i Konjičkom klubu, Posudionici dječje robe Ribica te će slagati drva kod jedne redovničke zajednice. Također, mladi će se družiti s djecom iz Ukrajine u župi Arbanasi i imati radionicu s djecom iz Ukrajine u ogranku Gradske knjižnice u rostoru Kneževe palače u Zadru.

Zadar je među 19 hrvatskih gradova u kojima će 107 mladih darovati svoje vrijeme, tjelesne i duhovne sposobnosti kako bi pomogli različite socijalne potrebe u društvu.
„Želimo potaknuti mlade da se probude i da budu spremni na volontiranje u različitim akcijama diljem Lijepe naše. Potiče se mlade na kreativnost, solidarnost i zajedništvo. U našim aktivnostima želimo povezati sve generacije što je važno, jer su za vrijeme korone i naši najmlađi i najstariji bili zakinuti u druženjima“ rekao je Ante Dušević, koordinator zadarskog Organizacijskog tima 72 sata.
Maraton ’72 sata bez kompromisa’ u Zadru je u organizaciji Povjerenstva za mlade u Zadarskoj nadbiskupiji.
Ines Grbić














ZADAR / ŽUPANIJA
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak 5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!
„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.
Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.
Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.
Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju:



















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.




