ZADAR / ŽUPANIJA
PAŠKI SIRARI TRAŽE MANJI PDV Slijedi li novo poskupljenje mnogima omiljene namirnice?
Apel s Paga otišao je na adresu Vlade. Paški sirari, zajedno s malim mljekarima, od države traže smanjenje stope PDV-a na sir i ostale mliječne proizvode. S PDV-om od 25 posto koji je, tvrde, najviši u Europi, gube na konkurentnosti, a i pribojavaju se da će i sami, zbog porasta cijena sirovina, morati povećati cijenu sira.
PDV od 25 posto uteg je oko vrata paškim sirarima pa su odlučili dignuti glas. Kažu da ovako dalje ne ide.
“Nas taj PDV od 25 posto stavlja u vrlo nezavidan položaj i zapravo nepravedan položaj, zato što naši proizvodi zbog tako visoke stope PDV-a ne mogu konkurirati proizvodima iz drugih zemalja članica Europske unije”, rekla je predsjednica Udruge proizvođača Paškog sira Martina Pernar Škunca za Novu TV.
Jer, Hrvatska, u odnosu na druge europske zemlje, drži “porezni rekord”.
“Smiješno je to kad Talijan preko našeg web shopa naruči naš sir, njemu ispadne s dostavom jeftiniji sir kod njega u Italiji nego da dođe u Hrvatsku, pa ga kupi ovdje, zašto? Zato što je kod njih stopa 4, a kod nas 25 posto. To je ogromna razlika. To je baš smiješno”, smatra sirar iz Paga Šime Gligora.
PDV na sir najviši u Hrvatskoj
Smiješna nije usporedba s ostalim zemljama.
Primjerice, PDV na sir u susjednoj Sloveniji je 9,5 posto, u Njemačkoj sedam, u Francuskoj 5,5, a u Velikoj Britaniji i Irskoj 0 posto.
A cijene stočne hrane, mlijeka, električne energije… odletjele su u nebo. Na Paškoj sirani ugradili su i solarne panele radi štednje. No, od države sad nailaze, kažu, na zid nerazumijevanja.
“Ispada da mi proizvodimo luksuznu neku robu, ili nekakav duhan, ili alkoholna pića, nemoguće da imaš 25 posto stopu na hranu, pogotovo na mliječne proizvode. S obzirom da je mliječna industrija u stanju kakvom je”, smatra Gligora.
“Mi proizvodimo 50 posto potrebnog mlijeka, evo opet ću se usporedit sa Slovenijom koja je na 114 posto, dakle oni imaju skoro 15 posto viška. Ili Mađarska koja je na 91 posto, što je za Hrvatsku nedostižno”, objasnila je Pernar Škunca.
Sir nedostupan hrvatskim građanima?
A ostane li PDV na sir 25 posto, mogao bi i on postati nedostižan za džepove hrvatskih građana.
“Zasad su cijene korigirane minimalno, međutim ona famozna ‘tko zna što nas čeka ove zime’, pa nažalost, možda ćemo biti primorani povećati cijenu koja je i sad jako visoka”, dodaje.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković poručuje – PDV je već snižen na mlijeko, maslac, svježe proizvode… A sir?
“Razumijemo zahtjev Udruge mini mljekara, razumijemo potpuno, taj se zahtjev ponavlja, mi ćemo učiniti sve da smanjimo porez i na hranu i opću stopu poreza, na korist društva, u skladu s fiskalnim mogućnostima”, rekla je Vučković.
Dodaje – prava adresa za ovo pitanje je Ministarstvo financija. Ekipa Dnevnika Nove TV im je poslala upit, no odgovor nisu dobili.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





