Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

U SALIMA PREDSTAVLJENA KNJIGA O PETRU LORINIJU Lorini je bio vrhunski učitelj i utemeljitelj suvremenoga hrvatskoga morskog ribarstva

Objavljeno

-

U dvorani Općine Sali u Salima, u ponedjeljak 19. rujna održano je predstavljanje knjige o Petru Loriniju (1850. – 1921.), vrhunskom učitelju i utemeljitelju suvremenoga hrvatskog morskog ribarstva. Na predstavljanje su se odazvali brojni Saljani, što jasno svjedoči o tome koliki je trag među njima ostavio njihov slavni sumještanin.

Knjigu o Petru Loriniju objavilo je Sveučilište u Zadru. Urednik knjige je Josip Faričić, a autori pojedinih poglavlja su Ante Bralić, Ante Gverić, Dijana Vican, Lav Bavčević, Bosiljka Mustać, Gvido Piasevoli, Vladimir Skračić, Nikola Vuletić, Hrvoje Bazina i Josip Faričić. Knjigu su recenzirali Alen Soldo i Ivan Župan, a grafički ju je pripremila Ines Bralić iz tvrtke Grafikart.

Program predstavljanja moderirao je Ante Mihić, voditelj Hrvatske knjižnice i čitaonice u Salima. Na početku su nastupili Saljski korišti (članovi župnoga crkvenog zbora), a zatim je prikazan 11-minutni dokumentarni film koji su priredile učenice Osnovne škole Petar Lorini u Salima Enola Petešić, Dita Maria Gašpar, Hana Milić, Tea Raljević, Marijela Orlić, Zara Pašeta, Ivona Petešić Frka i Mareta Novosel, pod vodstvom nastavnice hrvatskog jezika Ane Krvaca te uz pomoć vjeroučiteljice Paole Skroče i knjižničarke Antonije Goja.

O knjizi su govorili Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru i jedna od autorica knjige, Ivan Župan, jedan od dvojice recenzenata knjige te urednik i jedan od autora knjige Josip Faričić.

Profesorica Vican istakla je Lorinijeve zasluge na polju odgoja i obrazovanja:

– Svoj tekst o Loriniju napisala sam na temelju sadržajne analize arhivske dokumentacije i njegovih radova koje je napisao tijekom formalne učiteljske službe u Salima na Dugom otoku. Kroz interpretaciju Lorinijevih govora, savjetodavnih tekstova i predavanja namijenjenih učiteljima i žiteljima, razvidno je koliko je kao učitelj bio suvremenik u području odgoja i obrazovanja u drugoj polovici 19. stoljeća, te koje misli vrijede i danas, rekla je Vican.

Okupljenima je prenijela osnovne pedagoške misli Petra Lorinija:

– One su strukturno podijeljene u tri cjeline: reformiranje odgoja i škole sa znanstvenom utemeljenošću, povezivanje obitelji i škole za dobrobit djeteta kroz stalni stručni razvoj učitelja te prosvjećivanje svih žitelja u životnoj zajednici, s ciljem društvenog i gospodarskog razvoja i napretka životne zajednice.

Posebno je istaknula spremnost Petra Lorinija da i tada uglavnom nepismenom puku prenese mnoga znanja o domovini i svijetu, ne samo ona iz područja ribarstva, već i politike, poljoprivrede, medicine i dr. Posebno je navela i sljedeće:

– Nesretni i bespomoćni ljudi nisu ostajali ravnodušni na Lorinijeve riječi. Čak i kad je kritizirao, radio je to snagom argumenata, svakodnevnom dosljednošću i vjerodostojnošću, svojim najjačim odlikama osobnosti, kojima je budio pozornost i motivaciju sumještana te ustrajno gradio odnos povjerenja. Znao je primijeniti mjeru za sadržaj i način kako preusmjeriti njihovu pozornost ukazujući im na njihove probleme. Bio je čovjek koji nije samo realizirao odgojno-obrazovnu djelatnost, nego je stvarao znanje. U pisanju i predavanju koristio se govornim jezikom kako bi približio znanstvene istine učiteljima i probudio njihovu svijest o potrebi mijenjanja njihovih pristupa učiteljskoj djelatnosti, te prenašanja tih znanja i umijeća svakom učeniku. Svoje pedagoške pouke prilagođavao je u obrazovne sadržaje, pomno ih strukturirajući za različitu populaciju. S odlučnošću za najhumanije odgojne ciljeve nije imao dvojbi, jer je svoj profesionalizam hranio znanstvenim spoznajama. Jednako se ponašao i prema prijateljima, službenicima i funkcionerima višim od sebe, te političkim autoritetima.

Zaključila je riječima kako je Lorinijevo djelo i danas aktualno te da je riječ o vizionaru koji nam je poslao mnoge pouke, posebno one o potrebi skrbi o općem dobru.

Recenzent Ivan Župan dao je osvrt na značenje knjige o Petru Loriniju.

– Lorinijevo djelovanje koje seže u prijelaz iz 19. u 20. stoljeće, a tiče se ponajviše tematike morskog ribarstva, do sada su proučavali uglavnom povjesničari i uži krug zaljubljenika u povijest ribarstva. Čitanjem ovog rukopisa možemo zaključiti kako upornim i marljivim radom te entuzijazmom jedan čovjek, bez značajnije podrške sustava, može činiti razliku. Petar Lorini, kako autori iznose u ovoj knjizi, bio je upravo takav – stručnjak s vizijom i ogromnom željom za radom, čiji napori nisu bili uzaludni jer svoju primjenu koja je opisana u nizu njegovih djela, nalaze i dan danas.

Župan je pohvalio sve autore knjige jer su omogućili da se dobije izravan uvid u poštovanje koje taj pionir morskog ribarstva dobiva i danas među ribarstvenim stručnjacima, a poglavito među svojim sumještanima te stanovnicima susjednih otoka, koji su se kroz povijest često i sukobljavali zbog ostvarivanja prava prvenstva na ribolov:

– Ovaj rukopis ističe Petra Lorinija kao čovjeka koji spaja ljude, pružajući čitateljima dalekometnu viziju o budućnosti jednog od najvažnijih hrvatskih resursa – Jadranskog mora. Potonje je od posebne važnosti jer smo od ulaska Hrvatske u Europsku uniju postali dio zajedničke ribarstvene politike, koja ostavlja malo prostora za izražavanje specifičnosti ekologije hrvatskog dijela Jadrana pri upravljanju njegovim resursima. Uz dosad najsustavniji opis djelovanja Petra Lorinija, ovo djelo predstavlja korak dalje, budući da na jednom mjestu daje iscrpni prikaz bioloških, ekoloških, socijalnih, pedagoških, ekonomskih, etnoloških, etimoloških, povijesnih i mnogih drugih činjenica iz hrvatske maritimne baštine, ali u kontekstu trenutne situacije i s pogledom na budućnost.

Saljanima se obratio i urednik knjige Josip Faričić. Istaknuo je potrebu povezivanja akademske s lokalnom zajednicom, posebno u kontekstu permanentne skrbi o zaštiti dragocjenih jadranskih resursa. Uvodno je spomenuo i osobe koje su do sada istraživale Lorinijev život, posebno Saljane Josipa Basiolija, Ćirila Petešića, Šimu Grandova i Mauricija Frku Petešića. K tome, istaknuo je kako je ideju za organizaciju znanstvenog kolokvija o Petru Loriniju u prigodi obilježavanja 100. obljetnice njegove smrti 2021. dao gospodin Nenad Marčina, tadašnji predsjednik Društva prijatelja Dugog otoka i otoka Zverinca.

– Uronjen u višestoljetnu baštinu saljskih ribara, Lorini je svoj učiteljski poziv darovao domovini marljivim, sustavnim i inovativnim radom na polju obrazovanja i ustroja ribarskoga sustava na istočnoj obali Jadrana u političkim okvirima Austro-Ugarske Monarhije. Premda je njegov glas vikao u pustinji neznanja, nemara i bespoštednog „haranja“ prirodnih bogatstava prije više od 100 godina, njegova se jeka i danas čuje, podsjećajući nas na sve radosti i brige ribara, ali i dobrobiti i opasnosti koje su povezane uz korištenje prirodnog bogatstva Jadranskog mora. Stoga je potrebno i dalje, primjenjujući Lorinijev obrazac, poticati na umjereno i razborito vrednovanje mora te održivo i pametno upravljati ribolovnim naporom i drugim ribarskim aktivnostima kako bi osjetljivi jadranski ekosustav i dalje činio jedan od najvrjednijih elemenata prirodne osnove hrvatskoga prostora, istaknuo je Faričić, dodajući:

– Prije nego li za hrvatski dio Jadranskog mora, koje volimo nazivati našim morem, referirajući se na sintagmu korištenu u jednoj ispravi hrvatskoga srednjovjekovnog vladara Petra Krešimira IV., konkretnije i sustavnije iskorake učine mjerodavne vlasti, zadnji je trenutak da i svi sudionici u ribarstvu nešto učine. To znači da i dalje treba raditi na mjerama zaštite i posebice u provedbi učinkovitoga nadzora te pravednom sankcioniranju prekršitelja. Imajući na umu sve probleme, potrebno je da svi koji na bilo koji način sudjeluju u ribolovu, marikulturi i drugim oblicima ribarstva poštuju norme, da brinu o obalnom i morskom okolišu te da vode računa o tome da morski resursi nisu neiscrpni te da postoji opasnost da će budući naraštaji mnoge riblje vrste i druge morske organizme poznavati samo iz literature. U protivnom, svojim grijesima i propustima naš će naraštaj posve zakazati. Našim potomcima, pravim vlasnicima mora koje mi sada koristimo, uništit ćemo ono što nismo sami stvorili već smo naslijedili od prirode i naših predaka, rekao je Faričić, zaključujući izlaganje riječima: „Budimo dostojni Lorinijevi baštinici!“

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”

Objavljeno

-

By

Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.

Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak  5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!

„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.

Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.

Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.

Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju: 

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu