Connect with us

Tech

Otkriven radijski signal iz dubokog svemira

Objavljeno

-

Novi radijski signal iz dubokog svemira ponovno dovodi u pitanje naše razumijevanje tih tajanstvenih svemirskih fenomena.

Ovaj novi brzi radijski signal (FRB), nazvan FRB 20191221A, nije samo još jedan iznimno rijedak repetitor. Njegovi radijski bljeskovi primljeni u međugalaktičkom prostoru traju tri sekunde, oko 1000 puta duže od prosjeka. Međutim, izboji radijskog zračenja jačeg intenziteta pojavljuju se svake 0,2 sekunde unutar te tri sekunde, a to je nešto što nikada prije nije viđeno u brzom radijskom izboju.

Signal je u prosincu 2019. godine otkrio radijski teleskop CHIME, a znanstvenici su odmah znali da su na tragu nečeg vrlo neobičnog.

Bilo je neobično. Ne samo da je bilo jako dugo, trajalo je oko tri sekunde, nego su postojali periodični vrhunci koji su bili nevjerojatno precizni, emitirajući svaki djelić sekunde – bum, bum, bum – poput otkucaja srca. Ovo je prvi put da sam je signal periodičan, rekao je astrofizičar Daniele Michilli s MIT-jeva Instituta za astrofiziku i istraživanje svemira Kavli.

Jedan od najfascinantnijih svemirskih fenomena

Brzi radijski izbori jedan su od najfascinantnijih aktualnih svemirskih misterija. Oni su iznimno moćni udari zračenja radiovalnih duljina, koji izbijaju iz međugalaktičkog prostora u vrlo kratkom vremenu i obično u trajanju od nekoliko milisekundi. Unutar tog kratkog treptaja vremena eksplozija emitira energiju ekvivalentnu onoj koju bi napravilo 500 milijuna zvijezda poput našeg Sunca.

Većina brzih radijskih signala pojavi se samo jednom. To je nemoguće predvidjeti, a da bi znanstvenici otkrili takav signal, jedino se mogu nadati da će se dogoditi kada je radioteleskop usmjeren u pravom smjeru, iako projekti poput CHIME-a, s velikim područjem gledanja, neizmjerno pomažu u tom pogledu. Jednokratni radijski signali iz dubokog svemira ujedno su i najčešći tipovi FRB-a.

Puno rjeđe se ponovljeni signali primaju iz jedne točke na nebu i oni predstavljaju ponavljajuće brže radio signale. Budući da se ponavljaju, znanstvenici mogu usmjeriti teleskop prema nebu i proučavati mnogo detaljnije signale.

Nejasno je, međutim, je li isti mehanizam odgovoran za sve brže radijske signale u svemiru. Mogu varirati u intenzitetu, valnoj duljini, polarizaciji i disperziji.

Značajan trag

Jedan ranije otkriveni (2020. godine) FRB sadrži značajan trag, a došao je upravo iz naše galaksije. Praćen je do vrste neutronske zvijezde zvane magnetar, što zahtijeva da bude visoko magnetiziran, ultragusti objekti mogli bi biti odgovorni za barem neke FRB-ove.

Magnetari su vrsta neutronske zvijezde (urušene jezgre masivnih zvijezda koje su završile svoj život i izbacile većinu svog materijala u svemir) s nevjerojatno jakim magnetskim poljem. Zbog vanjskog privlačenja ovog magnetskog polja koje se natječe s unutarnjim privlačenjem gravitacije, magnetari povremeno imaju masivne izboje.

CHIME je sada otkrio mnogo FRB-ova s ​​različitim svojstvima. Vidjeli smo neke koji žive unutar oblaka koji su vrlo turbulentni, dok drugi izgledaju kao da su u čistim okruženjima. Iz svojstava ovog novog signala možemo reći da oko ovog izvora postoji oblak plazme koji mora biti izuzetno turbulentan, rekao je Michilli.

Pulsar ili magnetar “na steroidima” kao izvor?

On i njegovi kolege analizirali su eksplozije iz FRB 20191221A i pronašli zajedničke značajke s emisijom radijskih signala iz magnetara i pulsara.

Pulsari su neutronske zvijezde koje izbacuju emisije radijskog zračenja sa svojih polova, okrećući se brzinom sve do milisekundi, tako da se čini kao da ti signali pulsiraju.

Postoji ipak jedan problem. Iako je nejasno koliko je daleko FRB 20191221A putovao, znanstvenici smatraju da je vjerojatno došao iz druge galaksije, a čini se da je njegov izboj više od milijun puta svjetliji od magnetara i pulsara u našoj galaksiji.

U svemiru nema mnogo stvari koje emitiraju strogo periodične signale. Primjeri za koje znamo u našoj vlastitoj galaksiji su radiopulsari i magnetari, koji se okreću i proizvode emitiranu emisiju sličnu svjetioniku. Mislim da bi ovaj novi signal mogao biti magnetar ili pulsar na steroidima, objasnio je Michilli.

Tim se nada da bi mogli uhvatiti još neke ispade iz misterioznog izvora FRB 20191221A kako bi suzili odakle dolazi i što bi ga moglo uzrokovati. Zauzvrat, ovo bi nam moglo pomoći i da bolje razumijemo same neutronske zvijezde.

Istraživanje vezano za navedeni brzi radijski signal objavljeno je u znanstvenom časopisu Nature., a prenosi Dnevnik.hr.

Izvor: Science Alert

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Tech

Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta

Objavljeno

-

By

Vodeća developerska i AI konferencija u Europi – Infobip Shift 2026 održava se od 13. do 15. rujna.

Infobip Shift 2026 ponovno na Višnjiku okuplja developere i inženjere iz cijeloga svijeta. Središnje teme su razvoj vrhunskih tehnoloških platformi, razvoj karijera u tehnološkoj industriji i primjena AI alata, a ovogodišnje izdanje dovodi neke od najuspješnijih europskih i svjetskih tehnoloških kompanija kao što je Nvidia.

Vrhunski stručnjaci i predstavnici ovih predvodnika globalne tech scene podijelit će iskustvo rada na nekim od najkompleksnijih tehnoloških sustava na svijetu, a posjetitelji će iz prve ruke imati prilike čuti sve o izazovima skaliranja i pametnim produkcijskim rješenjima. Očekuje ih bogat program na nekoliko pozornica, kao i brojni paneli, radionice i predavanja. Uz predvodnike industrije kao što su Katie Gamanji (Apple) i Igor Dmochowski (Nvidia), svoja će iskustva podijeliti i Sven Peters, Bette Lyon Delsordo, Nico Martin i brojna druga zvučna imena. Više informaciji.

Najveća developerska konferencija i ove godine naš grad pozicionira kao privremenu tech prijestolnicu regije. Programeri, osnivači, tehnološki entuzijasti i programeri iz cijeloga svijeta tri su dana u Zadru, i između ostaloga, razgovaraju o tome na koji način AI mijenja našu radnu i životnu okolinu.“, istaknuo je gradonačelnik Erlić. 

Na Infobip Shift konferenciji očekuje se više od 5.000 sudionika, a uz Shift se ove godine održava Scale 2.0, startup natjecanje na kojem će finalisti svoje ideje predstaviti domaćoj i međunarodnoj tech zajednici.

Nastavi čitati

Tech

FOTOGALERIJA / U Zadru i Kukljici održan Robot-dron demo konvoj, pažnju najmlađih privukao robotski pas 

Objavljeno

-

By

U Zadru i Kukljici jučer je održan Robot-dron demo konvoj, jedinstveni tehnološko-znanstveni događaj s demonstracijom naprednih autonomnih robotskih sustava u stvarnim uvjetima pomorskog okruženja. Događaj je organiziran u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026: Robot Technologies and Applications (RTA), koje je održano na Sveučilištu u Zadru. U okviru konvoja predstavljena su i u stvarnim uvjetima demonstrirana suvremena rješenja podvodne, zračne i kopnene robotike, autonomnih sustava te umjetne inteligencije.

U prostorima Jedriličarskog kluba Uskok uvodno su predstavljeni projekt „MARBLE – Centar izvrsnosti u pomorskoj robotici i tehnologijama za održivo plavo gospodarstvo” i „MULTI-STEM – promocija STEM-a multidisciplinarnim pristupom”, kojima je fokus na razvoju podvodne robotike u Hrvatskoj te privlačenju mladih STEM tehnologijama. Akademik Karolj Skala prigodno je pripremio videozapis u povodu 30. godišnjice Sveučilišne regate ELMAR.

Središnji dio odvijao se nakon dolaska konvoja u Kukljicu, gdje su okupljenima prikazani rad humanoidnih robota Jože i Tonke, robotskog psa te različitih dronova i letjelica kojima je cilj istraživanje mora i podmorja, bilo da se radi o uzorkovanjima, detektiranju vrulja, snimanju kamerama za blisku fotogrametriju, batimetriju… Naravno, najviše pažnje privukli su Joža i Tonka, koji su komunicirali s posjetiteljima i otplesali valcer, kao i robotski pas koji se igrao s djecom.

Poseban dio bila je javna tribina posvećena viziji razvoja robotike i umjetne inteligencije, njihovom utjecaju na gospodarstvo i svakodnevni život te širim promjenama koje donose u oblikovanju budućeg društva, na kojoj su uz novinare i uzvanike sudjelovali rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, profesor emeritus Karolj Skala, prof. dr. sc. Stjepan Bogdan (FER), pročelnik Odjela za mehatroniku i robotiku Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Valčić, prof. Zorislav Šojat (IRB), dr. Katarina Đurić, predsjednik Uprave Infodoma i Udruge pametnih industrija Slavko Vidović, inovator i poduzetnik Željko Goja te menadžer Tadej Slapnik. Moderirao ju je dr. Ernest Vlačić.

– Umjetna inteligencija pruža velike mogućnosti i omogućuje nešto što je bilo nezamislivo, ali postoji velika opasnost da kliznemo u zonu komfora i užitka s mišlju da će nas potpuno zamijeniti tehnološka dostignuća. Ona je izvrstan alat koji može otvarati neslućene prostore, ali treba je sagledavati s oprezom. Važno je da se od najranijih susreta učenici ne plaše umjetnom inteligencijom, već da ih se uputi u razborito korištenje, istaknuo je rektor Faričić.

Dr. Šojat istaknuo je kako velikim oslanjanjem na umjetnu inteligenciju nećemo povećati svoju, ing, Goja potaknuo je mlade da se uključe u suvremene trendove i pripreme za budućnost koja će biti dosta drugačija, dok je dr. Valčić izrazio zabrinutost oko zloporabe robotskih sustava u ne baš plemenite svrhe.

– Tehnologije su se do sada razvijale na način da ih je naš mozak mogao apsolvirati, ovu ne može. Ona se razvija sve brže i sve je manje vremena da nešto poduzmemo. Mladima ostavljamo nešto što im je zanimljivo, ali ne znam je li to nešto dobro, istaknuo je dr. Bogdan.

Dok je inteligencija bila u računalu, još je sve bilo pod kontrolom, no izlaskom u robote i stvaranjem fizičke ili anorganske inteligencije konkurirat će ljudima u brojnim poslovima. Unatoč svim izazovima, istraživanja i razvoj će se nastaviti, u čemu uz dobro promišljanje priliku mogu tražiti i male zemlje poput Hrvatske.

Nastavi čitati

Tech

FOTO / Tonka danas na Sveučilištu, sutra pomoć u vašem domu: za deset godina svako domaćinstvo imat će robota! 

Objavljeno

-

By

U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026 sinoć je održana interaktivna demonstracija „Humanoidni roboti – od hoda do plesa”. Sudionici su imali priliku izbliza vidjeti roboticu Tonku, humanoidnog robota proizvedenog u Kini i baziranog na platformi Unitree G1, kojeg je nadogradila i za hrvatske prilike prilagodila slovenska tvrtka Vandri Robotics.

Ono što su vidjeli mnogima je promijenilo percepciju o robotima: nakon intervjua koji je dala televizijskoj postaji, odgovarajući na postavljena pitanja izvrsnim vokabularom, prikazala je i svoje fizičke vještine, posebno ples koji se u trenucima pretvarao u kung-fu. Sve su to promatrali Mali programeri iz Travnika, učenici Strukovne škole Vice Vlatkovića, sudionici skupa, ali i mali budući robotičari koji su iz Svečane dvorane izašli puni dojmova.

O lokomociji robota i tehnološkim izazovima govorili su akademik Karolj Skala i direktor Vandri Roboticsa Tadej Slapnik. Istaknuto je kako su primjene humanoidnih robota u sinergiji s umjetnom inteligencijom neslućene, bilo da se radi o hotelskim recepcijama, trgovinama u kojima mogu kupcima pronalaziti proizvode i davati informacije o akcijama, bolnicama i javnim uredima gdje mogu usmjeravati posjetitelje i rasteretiti zaposlenike…

– Fizička inteligencija je sposobnost strojeva i robota da percipiraju fizičko okruženje, razumiju ga i samostalno djeluju unutar njega putem umjetne inteligencije, odnosno kombinacijom naprednih algoritama strojnog učenja, senzorskih sustava poput LiDAR-a, kamera i zvuka te robotske mehanike, što im omogućuje da u stvarnom vremenu vide, čuju i osjete svoje okruženje, prepoznaju obrasce, donose odluke, fizički izvršavaju zadatke i prilagođavaju se nepredvidivim situacijama, slično kao ljudi. Često me pitaju kad ćemo imati robota koji će nam pomoći nešto kod kuće, da malo popegla robu i odradi kućanske poslove. Trebat će nam godinu-dvije da ovi roboti to budu u stanju napraviti, ali prije toga počet će se koristiti u različitim područjima – istaknuo je Slapnik.

Tonka ima 50 elektromotora koji upravljaju zglobovima, a u svom sustavu ima oko 3.000 komponenti te šest neuralnih mreža koje njome upravljaju. Za demonstraciju kakva je priređena potreban je kompleksan sustav u koji je ugrađena i umjetna inteligencija.

– Ne znamo točno što nas čeka u budućnosti, ali smo sigurni da će se s vremenom roboti vezati uz sve više aktivnosti. Nitko prije 15 godina nije mislio da će svatko u džepu imati računalo i internet. Za možda jedno desetljeće svako domaćinstvo imat će barem jednog robota, obiteljski krug će se mijenjati, proširivati, poslovi će se drugačije odvijati i cijeli život će nam se promijeniti – prognozirao je akademik Skala.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu