Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

TOP 10: Otok Vir na popisu mjesta u Hrvatskoj na koja se turisti često žale

Objavljeno

-

Foto: Wikipedia

I dok je nekima naša mala zemlja za veliki odmor neotkrivena senzacija zato što osim dugačke obale koju razigravaju čisto more i brojni otoci nudi prijateljske cijene, finu hranu i vino – drugi Hrvatskoj predbacuju da je razvikana bez pokrića.

Hrvatska, kao i svaka druga zemlja, izaziva oprečna mišljenja kad je riječ o definiciji kvalitete neke destinacije. Na forumima, blogovima o putovanjima i turističkim portalima vode se brojne polemike o Lijepoj Našoj. I dok je nekima naša mala zemlja za veliki odmor neotkrivena senzacija koja osim dugačke obale koju razigravaju čisto more i brojni otoci nudi prijateljske cijene, finu hranu i vino – drugi Hrvatskoj predbacuju da je razvikana.

Punkufer.hr je izdvojio što “nam” to turisti najviše zamjeraju.

“Iskreno? Hrvatska me razočarala. Da, moja očekivanja su bila ogromna, a i posjetili smo najpopularnije hrvatske destinacije u vrijeme najvećih gužvi, što može utjecati na moj dojam. Cijene su niže nego u, primjerice, Veneciji, ali niže su i u Veroni. Nisam uštedjela neku značajnu svotu novca u odnosu na većinu zemalja europskog zapada”, smatra američka blogerica Jenna, koja je za svoj odmor odabrala kolovoz i posjetila Plitvice, Split, Dubrovnik, Pelješac i Korčulu.

I dok dio njezinih pratitelja smatra kako blogerica ima pravo, drugi joj sugeriraju kako je odabrala pogrešno vrijeme za posjet Hrvatskoj jer je predivan osjećaj otkrivati lijepe kamene uličice na zalasku sezone, kada nema sudaranja s drugim turistima.

Hrvatska se našla i na meti vegetarijanaca, koji kako kažu “ne znaju što bi jeli u restoranima” osim dosadnog povrća sa žara, a smeta im i način na koji se ugostitelji s njima ophode – kao da nisu dobrodošli.

Među mjestima koja su ulijevala mnogo nade, a na kraju su izazvala razočaranje turisti navode neke od naših najpoznatijih destinacija.

“Gužvoviti Split”

Turistima se sviđa splitska arhitektura, ali kažu da je u njoj nemoguće uživati zbog ogromnih gužvi (jesu li ikada posjetili Barcelonu ili Pariz, pitamo se). Žale se i na hirovitu vožnju autobusa bez reda i pravila, kao i neljubazne ugostitelje.

“Neuglađeni Hvar”

“Lijep otok na kojem ljudi nisu najljubazniji, a plaže su pune ježeva i oštrih stijena”, smatraju strani turisti koji su očekivali pješčane uvale, pretpostavljamo bez ikakvih morskih stanovnika. Posjetitelji iz Hrvatske žale se pak na visoke cijene hrane i pića, kao i apartmana koji ne vrijede novce koji se za njih traže. Jedna od kritika išla je i na račun biciklističkih staza, koje na dobrom dijelu otoka nisu zadovoljile očekivanja.

“Precijenjeni Dubrovnik”

Jedan od turista koji je nedavno posjetio Dubrovnik smatra kako je gubitak vremena i novca posjetiti mjesto u kojem je za sve što vrijedi potreban brod kojim ćete doći do mirnih uvala i otoka. Dubrovnik je na meti kritika i zbog velikih gužvi usred sezone, zbog kojih se “putovanje svodi na čekanje u redu”. Još jedan dokaz da je vrlo važno dobro odabrati idealno vrijeme za putovanje.

“Opatija skupa”

Nekima bajna, drugima je preskupa destinacija s neprivlačnim betonskim plažama – Opatija nije po mjeri svima. Turisti joj zamjeraju i premalo zabavnih sadržaja i dobrih klubova, a domaći turisti predbacuju da more ne miriše fino kao na jugu zemlje.

“Ploče bez duše”

“Sivi blokovi zgrada koji se protežu uz obalu sagrađeni kako bi potaknuli masovni turizam” jedan je od razloga zbog kojih Ploče imaju minus na turističkoj karti. “Spavaonice bez duše za punjenje bankovnog računa koje se mogu svidjeti samo onima koji za malo traže smještaj najbliži plaži”, komentiraju zahtjevni posjetitelji.

“Dosadna Rijeka”

“Industrijski gradovi znaju biti dinamični i puni zanimljivih lokacija, ali Rijeka nije takva”, žale se turisti koji su je uvrstili na svoj popis precijenjenih mjesta – i vrlo vjerojatno samo je površno upoznali.

“Klaustrofobična Makarska”

Iako ovaj kraj ima napretek lijepih plaža i divnih vizura, minus su horde turista čije ručnike treba preskakati na putu do mora. “Stiskanje između Francuza koji ‘puše jednu za drugom’ i glasnih kupača nije idealan način opuštanja”, komentira blogerica Andrea iz Australije.

“Tranzitni Zagreb”

“Najbolje kod Zagreba je autocesta za more”, napisala je svojedobno novinarka Anne Haeming za njemački Spiegel Online i navela kako Zagrebu fali zabave. Na forumima turisti često govore kako grad nije ništa posebno jer ima premalo zanimljivih događanja i lokacija.

“U Susku ni ‘r’ od raja”

“Umjesto pješčanog raja dočekalo nas je plitko more koje ne nudi nikakvo osvježenje”, jedna je od čudnijih kritika Susku, a turiste je razočarao i manjak sadržaja na otoku.

“Letargični Vir”

“Moja supruga kaže da Vir nema dušu”, žali se domaći turist kojeg je otok poprilično razočarao. Vir izaziva neodobravanje na forumima i zbog ugođaja, premalo hlada, kao i neprivlačne novogradnje.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”

Objavljeno

-

By

Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.

Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak  5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!

„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.

Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.

Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.

Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju: 

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu