Tech
Prisluškuje li nas mobitel i jesmo li sami za to krivi? “Apsolutno je moguće”
Jeste li bili u situaciji da pričate s prijateljem o tome kako želite kupiti novu jaknu ili tenisice, a kasnije vam se na društvenim mrežama počnu pojavljivati oglasi koji promoviraju upravo te predmete? Ako jeste, možda ste pomislili da vas mobitel prisluškuje. No, je li to doista tako?
Naime, najprije treba shvatiti koje sve dozvole dajemo svom uređaju. Aplikacije koje imate na svom uređaju prikupljaju gomilu podataka s vašeg telefona.
Koja dopuštenja dajete aplikacijama?
U uvjetima korištenja trebaju biti navede jasne informacije o tome kako se prikupljaju, pohranjuju i koriste podaci, a na korisnicima je da paze koja dopuštenja daju.
Primjerice, Facebook vas može tražiti dopuštenje za pristup vašem mikrofonu, fotoaparatu, kontaktima, položaju, prostoru za pohranu, a na vama je da odaberete za što ćete omogućiti pristup. Neke aplikacije mogu tražiti pristup i za telefon, zapisnik poziva, SMS, lokaciju, a postoji i opcija ‘ostalo’. Treba obratiti pažnju čemu će točno sve aplikacija imati pristup ako odobrite takvu značajku.
Najbolje je dati pristup samo za ono što je nužno. Primjerice, za WhatsApp morate odobriti pristup kameri i mikrofonu jer bez toga ne aplikacija ne bi mogla izvršavati neke svoje usluge.
Što je s kolačićima?
S druge strane, kada posjećujete internetske stranice, pojavi se pitanje o “kolačićima“. Neke stranice ne daju vam pristup svom sadržaju dok ne odobrite pristup kolačićima. Kolačići, između ostalog, omogućavaju internetskim stranicama da ste ih već posjetili, a služe i za spremanje lozinki ili obraza koje ste ispunili.
Europska unija je donijela direktivu poznatu kao “EU zakon o kolačićima” koja regulira način na koji je web stranici dopušteno koristiti kolačiće i obrađivati osobne podatke. EU navodi da kolačići mogu biti koristan alat “u analizi učinkovitosti dizajna internetske stranice i oglašavanja te u provjeravanju identiteta korisnika”.
“Fenomen iz psihologije”
Informatički stručnjak Marko Rakar također osvrnuo na ovaj fenomen ciljanih oglasa, no ističe da tu nije riječ o tome da nas mobitel prisluškuje nego da nam se pojavljuju oglasi vezani uz predmete koje smo već pretraživali na internetu.
“To je više fenomen iz psihologije nego stvarni događaj. Ljudi su nešto spomenuli i onda odjednom to počnu primjećivati. Međutim, ako su guglali, utipkavali negdje, na aplikacijama, pretraživačima, onda naravno da ih počnu pratiti takvi oglasi”, navodi Rakar.
Dodao je i da tu nije riječ o tome da nas uređaj prisluškuje. “Nije dokazano da je to povezano pa se ne bih previše uznemiravao oko toga.”
“Dok god radi, telefon skuplja podatke”
Lucijan Carić, stručnjak za internetsku sigurnost, ima pak nešto drugačije viđenje stvari. Na upit sluša li nas mobitel kada pričamo o nekom predmetu a potom nam se pojave oglasi na društvenim mrežama, Carić odgovara potvrdno.
“Apsolutno je moguće, takve podatke mogu prikupljati sve aplikacije kojima date određene dozvole, primjerice dozvolu za pristup snimaču”, rekao je Carić za N1.
Istaknuo je da to vrijedi i za uslugu Hey Google koja također zahtijeva pristup vašem snimaču. Riječ je o usluzi zahvaljujući kojoj možete pokrenuti određenje radnje poput pretraživanja, dobivanja uputa do odredišta i izrade podsjetnika.
Carić naglašava da aplikacije mogu tražiti pristup raznim podacima, od lokacije do snimača. “Dok god telefon radi, on skuplja sve podatke, i o tome što ste i napisali, čak i ako to niste poslali.”
Upravo se ti podaci mogu koristiti i za ciljane oglase, a Carić pojašnjava da je to razlog zašto vam se na društvenim mrežama mogu pojaviti oglasi o jakni, tenisicama ili novom mobitelu o kojem ste jučer pričali s prijateljem.
Tech
GOOGLE IDE KORAK DALJE / “Osobna inteligencija”: AI sada „zna“ vaše navike, putovanja i stil života
Google koristi svoju tehnologiju umjetne inteligencije kako bi svojoj dominantnoj tražilici omogućio novi uvid u interese, navike, planove putovanja i fotografije korisnika s ciljem pružanja prilagođenih odgovora
Nova opcija, koja se uvela jučer, milijunima će ljudi dati mogućnost uključivanja nedavno predstavljenog alata nazvanog “Osobna inteligencija” unutar AI načina rada dostupnog na Googleovoj tražilici od prošle godine, piše AP News.
Kako funkcionira nova opcija
Ako se uključi, novi alat povezat će Googleov AI način rada s aplikacijama Gmail i Google Photos kako bi tehnologija mogla naučiti više o životu svakog korisnika i pružiti relevantnije odgovore prilagođene osobnim ukusima.
Na primjer, netko bi mogao zatražiti prijedloge za vikend putovanje i dobiti brzu preporuku temeljenu na prethodnim putovanjima i iskustvima. U AI načinu rada, tražilica bi također mogla automatski znati omiljene restorane osobe ili prepoznati preferirane stilove odijevanja pregledavanjem starih slika pohranjenih u Google Photosu.
Izjava iz Googlea i povjerenje korisnika
“Osobna inteligencija pretvara pretraživanje u iskustvo koje se čini jedinstveno vašim povezivanjem informacija iz različitih Google aplikacija”, napisao je u blogu Robby Stein, potpredsjednik u Google Searchu. Stein je također upozorio da “Osobna inteligencija” neće uvijek davati najbolje odgovore, što je nedostatak koji korisnici mogu pomoći ispraviti povratnim informacijama.
U početku će tehnologija biti ponuđena u SAD-u pretplatnicima na Google AI Pro i Ultra, kao i opcija unutar eksperimentalnog odjela Labs za sve s osobnim Google računom.
Uključivanje opcije zahtijevat će od korisnika da vjeruju Googleovoj tražilici da će zaštititi detalje o njihovim životima. Međutim, milijuni ljudi to već implicitno čine desetljećima unoseći ponekad intimne upite u tražilicu ili dijeleći osobne podatke unutar Gmaila i aplikacije Photos.
Dio šire AI strategije
Uvođenje “Osobne inteligencije” u Google pretraživanje najnoviji je znak ambicija tvrtke da svoj arsenal digitalnih usluga učini još moćnijim uz pomoć najnovijeg AI modela, Gemini 3i, koji je izašao u studenom. Ranije ovog mjeseca, Google je poduzeo prve korake prema pretvaranju Gmaila u osobnog asistenta pokretanog umjetnom inteligencijom.
Utjecaj Geminija proširit će se i na iPhone, iPad i Mac nakon što je Apple prošlog tjedna odlučio udružiti se s Googleom kako bi donio više AI alata na te proizvode. Partnerstvo će se usredotočiti na dugogodišnji napor da se Appleov često nespretni digitalni asistent, Siri, pretvori u svestranijeg pomoćnika sposobnog za razgovor.
Konkurencija i pravni status
Iako je američki savezni sudac 2024. godine Googleovu tražilicu proglasio ilegalnim monopolom, ona i dalje ostaje glavni internetski pristupnik, istovremeno se pokušavajući obraniti od konkurentskih prijetnji AI pokretanih alata za odgovore, kao što su ChatGPT i Perplexity.
Potencijalno revolucionarne promjene koje donosi umjetna inteligencija pomogle su uvjeriti suca koji je Google proglasio monopolom da odbije prijedlog američkog Ministarstva pravosuđa koji bi tvrtku prisilio na prodaju svog web preglednika Chrome kako bi se suzbile buduće zlouporabe na tržištu.
Tech
Popis uređaja koji u 2026. postaju nesigurni za korištenje
Korisnici brojnih Xiaomi pametnih telefona trebali bi pravovremeno reagirati kako bi izbjegli sigurnosne rizike. Kineski proizvođač konkretizirao je planove za 2026. godinu, prema kojima brojni modeli dostižu takozvani „End-of-Life“ status, što znači da više neće primati sigurnosna ažuriranja niti sustavne nadogradnje.
Ovi uređaji gube podršku u 2026. godini:
Pogođeni su modeli iz 2022. godine, uključujući glavnu marku Xiaomi te podbrandove Redmi i Poco:
- Poco X5 Pro 5G: 6. veljače 2026.
- Redmi 12C: 10. ožujka 2026.
- Xiaomi 12 i Xiaomi 12 Pro: 17. ožujka 2026.
- Redmi Note 12 5G: 23. ožujka 2026.
- Redmi Note 12 Pro: 20. travnja 2026.
- Poco F5 i Poco F5 Pro: 9. svibnja 2026.
- Xiaomi 12 Lite: 1. srpnja 2026.
- Xiaomi 12T i Xiaomi 12T Pro: 13. listopada 2026.
- Poco C65: 6. studenog 2026.
Zašto je nedostatak ažuriranja problematičan?
Iako će telefoni i dalje raditi, bez sigurnosnih zakrpa novootkriveni propusti ostaju otvoreni za napadače koji ih mogu iskoristiti za instalaciju zlonamjernog softvera ili krađu podataka. Poseban problem predstavljaju aplikacije za bankarstvo, koje bi nakon nekog vremena mogle blokirati pristup uređajima bez aktualnih ažuriranja zbog sigurnosnih zahtjeva.
Xiaomi za ove uređaje nudi maksimalno četiri godine podrške, što je znatno kraće u usporedbi sa Samsungom, Googleom ili Fairphoneom, koji za svoje top modele obećavaju sedam godina ažuriranja. Od lipnja 2025. nova uredba EU o ekodizajnu propisivat će najmanje pet godina ažuriranja za nove uređaje, no modeli iz 2022. ne potpadaju pod tu regulaciju, piše Fenix Magazin.
Tech
POSEBNO TIJEKOM BLAGDANA / FBI upozorava korisnike iPhonea i Androida: Odmah prekinite poziv ako ovo čujete!
Prevaranti često koriste tehnologiju za „lažiranje” broja pozivatelja, pa se na zaslonu može pojaviti naziv institucije kojoj inače vjerujete.
Korisnici iPhonea i Androida trebali bi biti posebno oprezni – FBI je izdao jasno upozorenje o telefonskim prijevarama koje se sve češće pojavljuju, osobito u blagdansko vrijeme, piše UNILAD.
Ako primite određenu vrstu poziva, savjet je jasan: odmah prekinite vezu. Nekada su telefonski pozivi bili glavni oblik komunikacije, no danas se navike mijenjaju. Istraživanja pokazuju da se pripadnici generacije Z često osjećaju nelagodno razgovarajući telefonom, posebno s nepoznatim osobama. Ipak, upravo takvi pozivi mogu predstavljati ozbiljan sigurnosni rizik, jer su telefonske prijevare u stalnom porastu.
FBI upozorava da su se metode prevaranata znatno usavršile. Posebno su aktivni tijekom blagdana, kada mnogi dobivaju nove pametne telefone i manje su oprezni. Najčešći scenarij uključuje lažno predstavljanje kao tehnička podrška, banka ili financijska institucija, carinska i granična služba ili lokalna policija, prenosi City Magazine.
Prevaranti često koriste tehnologiju za „lažiranje” broja pozivatelja, pa se na zaslonu može pojaviti naziv institucije kojoj inače vjerujete. Nakon toga vas pokušavaju navesti da hitno prebacite novac, podijelite osobne podatke ili instalirate zlonamjerni softver na svoj uređaj.
Osjećaj hitnosti kao alat manipulacije
Klasična taktika je stvaranje panike. Prevaranti će vas uvjeravati da je vaš bankovni račun ugrožen, da vam prijeti uhićenje ili da morate odmah reagirati kako biste izbjegli ozbiljne posljedice. Upravo taj pritisak smanjuje sposobnost racionalnog razmišljanja.
Jednom kada se zlonamjerni softver instalira na uređaj, posljedice mogu biti ozbiljne – od krađe podataka o kreditnim karticama i internetskom bankarstvu, do pristupa fotografijama, kontaktima i privatnim porukama.
Opasnost vreba i iza QR kodova
Stručnjaci upozoravaju i na sve češće zloupotrebe QR kodova. Jedno skeniranje naizgled bezazlenog koda može omogućiti potpun pristup vašem telefonu, uključujući financijske i osobne podatke. Zato je važno skenirati isključivo QR kodove iz pouzdanih izvora.
Što savjetuje FBI?
Ako primite neželjeni poziv, a niste vi prvi kontaktirali instituciju – odmah prekinite vezu. Čak i ako se poziv čini legitimnim, FBI ističe da je vjerojatnost da je riječ o prijevari dovoljno velika da ne vrijedi riskirati. Ako sumnjate u autentičnost poziva, sami nazovite službeni broj banke, policije ili institucije s njihove službene internetske stranice – nikada ne koristite broj koji vam je dao pozivatelj.
Zaključak je jasan: nijedna legitimna institucija neće od vas telefonom tražiti novac, lozinke ili instalaciju softvera. Ako dobijete takav poziv – prekinite vezu i zaštitite svoje podatke.
-
magazin3 dana prijeNajopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava
-
magazin4 dana prijeGrčki ili obični jogurt: Koji je bolji izvor proteina i probiotika
-
Hrvatska4 dana prijeBanke godinama naplaćivale usluge koje ne postoje: Evo kako do obeštećenja za “skrivene” naknade
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeProgram Muzeja antičkog stakla u Zadru za 21. NOĆ MUZEJA






