Hrvatska
Markotić u Dnevniku: Čeka se jesen i moguća pojava nove varijante virusa
Zbog rata na istoku Europe i znatno bolje epidemiološke situacije, proteklih mjeseci manje govorimo o pandemiji, no još se čeka s proglašenjem njezina kraja. Profesorica Alemka Markotić rekla je u Dnevniku HTV-a da se u lipnju očekuju prvi rezultati novih modificiranih cjepiva, a zaštita koju bi ona pružala trajala bi dulje i bila bi specifičnija prema varijanti koja kruži. U vezi s pandemijom vlada veći optimizam, ali i oprez, rekla je.
Alemka Markotić rekla je da su generalno unutar inficiranih lakši oblici među mlađom populacijom, a prosječno je zadnjih dva mjeseca 20-ak hospitaliziranih. Riječ je o srednje teškim do teškim oblicima bolesti, a češće su to starije osobe s težim komorbiditetima i u pravilu necijepljeni.
– Situacija je puno bolja nego što je bila, ali je iznimno važno da se stariji i s oni s različitim kroničnim bolestima paze, rekla je.
Naglasila je da se nitko ne žuri s proglašenjem kraja pandemije, spomenuvši da se u Južnoj Africi bilježi manji porast oboljelih od COVID-19 te da se čeka jesen i moguća pojava nove varijante virusa.
– Omikron je prokužio veliki broj ljudi, a i značajan postotak ljudi u svijetu se cijepio, dodala je.
Na pitanje je li moguće da se razvije opasnija varijanta, odgovorila je da je uvijek sve moguće, ali da virusi traže kako preživjeti a da ne ubiju svog domaćina.
– To je pitanje evolucije, kako naći način suživota, mi kako bismo se prilagoditi i zaštitili, a virusi kako preživjeti i replicirati se, a da ne izazivaju teže oblike bolesti.
Kazala je da općenito vlada veći optimizam, ali i oprez.
Nova, modificirana cjepiva
U lipnju se i očekuju prvi rezultati novih modificiranih cjepiva, a zaštita koju bi ona pružala trajala bi dulje i bila bi specifičnija prema varijanti koja kruži.
– Veći proizvođači su se odlučili za omikron varijantu ili kombinacije s primarnim sojem virusa. Dosta znanstvenika ne misli da je to najbolja opcija jer bi radije bili fokusirani na varijante koje su izazivale teže oblike, Do jeseni se očekuju nova cjepiva, ali dobit će odobrenje samo ako se pokaže da su puno učinkovitija protiv cirkulirajućih varijanti u odnosu na primarno cjepivo koje je kreirano, objasnila je.
Upozorila je da i ljeti možemo očekivati intenzivnije kolanje virusa, i to među mlađom populacijom, dok je u zimskim mjesecima cirkulacija virusa intenzivnija među osobama starijim od 45, 50 godina.
– Tijekom ljeta mogli bi se povisiti brojevi, ali s blažim oblicima. Bitno je za to vrijeme izbjegavati kontakte, rekla je.
Što je s biološkim naoružanjem?
– Stručnjaci za to područje to promišljaju cijelo vrijeme, svako ratno zbivanje donosi mogućnost takvog djelovanja. Određene zemlje imaju najopasnije mikroorganizme u svojim laboratorijima kao što su antraks, velike boginje, kuga, kolera. Te zaboravljene opasne bolesti mogu biti potencijalna prijetnja. Po UN-ovoj konvenciji biološko oružje je zabranjeno i svega 10-ak zemalja na svijetu nije je potpisalo. Konvencionalno oružje možete kontrolirati, ali kada jednom iz Pandorine kutije pustite nešto kao velike boginje ili slično, to vam se može vratiti kao bumerang. Nadam se da se takve situacije neće dogoditi, moglo bi opet doći do pandemija svjetskih razmjera, poručila je.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”





Covid 23
16. svibnja 2022. at 15:19
Evo je opet.